U Beogradu održana akademija o stradanju Srba u dobojskom logoru

Datum objave: subota, 17 juna, 2017
Veličina slova: A- A+

Duhovna akademija povodom obilježavanja 100 godina od zatvaranja austrougarskog koncentracionog logora u Doboju, prvom konclogoru u savremenoj Evropi, održana je večeras u kripti Hrama Svetog Save u Beogradu.

U saradnji sa Arhivom SPC, pripremljena je dokumentarno-arhivska izložba fotografija i dokumenata "Dobojski logor-kultura sjećanja", koja prikazuje istorijski razvoj sjećanja i pamćenja lokalne sredine na dobojsko mučilište iz Prvog svjetskog rata.
Akademija o stradanju Srba u
Dobojskom logoru Foto: SRNA

Akademija je održana uz blagoslov patrijarha srpskog Irineja i episkopa zvorničko-tuzlanskog Hrizostoma, te uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Beogradu.

Hor “Bogoljublje” i dramski studio “Prota Slavko Trninić” iz Doboja izveli su kompozicije, kao i čitanje tekstova – odlomaka iz “Spomenice”, koja je urađena 1938. godine, a koja opisuje mučeništvo Dobojskog logora, originalna svjedočanstava preživjelih logoraša.

U saradnji sa Arhivom SPC, pripremljena je dokumentarno-arhivska izložba fotografija i dokumenata “Dobojski logor-kultura sjećanja”, koja prikazuje istorijski razvoj sjećanja i pamćenja lokalne sredine na dobojsko mučilište iz Prvog svjetskog rata.

Starješina Sabornog spomen-hrama Presvete Bogorodice u Doboju i duhovnk Srpskog crkvenog pjevačkog društva “Bogoljub” protojerej stavrofor Duško Nedić rekao je Srni da cilj akademije nije da se predstavi nekakva umjetnost, nego da se ta tema, o kojoj se nije govorilo skoro 100 godina, vrati gdje joj je mjesto i podstaknu budući naraštaji da o tome razgovaraju, razmišljaju i prenose na buduća pokoljenja.

On je napomenuo da se već tri godine u Doboju obilježava 100 godina Dobojskog logora, o kome se vrlo malo zna zato što je to bila tabu tema u proteklim godinama, jer je to bio prvi koncentracioni logor u savremenoj Evropi.

“Tu je stradalo najviše Srba, muškaraca, žena i djece iz krajeva koji su graničili sa Srbijom. Kroz dobojski logor prošlo je više od 50.000 ljudi, žena i djece, od kojih je 5.000 ostavilo svoje kosti i oni su mučenici za pravoslavnu vjeru”, rekao je otac Duško.

On je rekao da bilo zabranjeno da se priča o tome zbog toga što je Austrougarska željela da razbije granicu sa Srbijom i da Podrinje i te krajeve raseli od Srba i da naseli islamski živalj.

Autor izložbe o Dobojskom logoru direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve /SPC/ Radovan Pilipović je rekao Srni da je izložbom želio da prikaže stradanje srpskog naroda u Dobojskom logoru, uključujući i kulturu sjećanja tog stradanja, koje nije bilo malo.

“Mi kao narod smo u 20. veku pretrpeli velika iskušenja, ali nismo na najbolji način zbog teških ideoloških pritisaka uspeli da artikulišeo naše stradanje i da se pravilno prema njemu odredimo”, rekao je on.

Pilipović je dodao da su austrugarske vlasti prepoznale značaj Doboja kao važnog saobraćajnog čvorišta, iskoristile postojeće barake, ogradili prostor i ljude podvrgli patnji i stradanju.

Austrougarski logor za internirane Srbe u Doboju osnovan je 27. decembra 1915. godine, a kroz njega je do konačnog zatvaranja 5. jula 1917. godine prošlo 45.791 Srba, od kojih više od 12.000 nije preživjelo.

Među interniranim Srbima bilo je 16.996 žena i djece, kao i 1.673 muškarca iz BiH, te 12.122 srpska vojnika i jedan broj starijih građana, žena i djece iz Srbije i Crne Gore.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Dobojski logor je prvo organizovano masovno stratište Evrope …

Obilježavanje 100 godina od formiranja prvog logora u Evropi …

Sjećanje na stradanje Srba u dobojskom logoru prije 100 godina …




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top