arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dr Đuro Zatezalo: Jadovno

Logori Slana i Metajna na ostrvu Pagu – Knjiga Jadovno 1.

Krajem maja i početkom juna 1941. godine, ustaše su užurbano pripremale izgradnju logora Slana i Metajna na Pagu, koji su prvu veću skupinu zatočenika primili 25. juna. Iako po tadašnjoj administrativnoj podjeli NDH na župe, Karlobag i Pag nisu ulazili u sastav kotara Gospić niti Velike župe Lika i Gacka, čije je sjedište bilo u Gospiću, logori na Pagu su bili organizaciono vezani za logor u Gospiću i nalazili se u nadležnosti župskog redarstvenog ravnateljstva Gospić, koje je imalo jednaka ovlašćenja u odnosu na logore na Pagu kao i za cijeli kompleks ustaških logora na području Gospića. To potvrđuju i češći dolasci u ove logore ravnatelja župskog redarstvenog ravnateljstva iz

Tito i Draža su se razišli oko novca

Koji su pravi razlozi sukoba komunista i njihovih protivnika u Drugom svetskom ratu. Partizani u trezoru banke u Užicu našli 45 miliona rubalja, a četnicima dali tek petinu Precizniji odgovor na pitanje zašto su propali svi pokušaji Josipa Broza Tita i Draže Mihailovića da se nađe zajednički jezik u ujedinjenju njihovih pristalica u otporu okupatoru, po svemu sudeći, nećemo skoro dobiti. Istorijsku dilemu kako je i zašto došlo do oružanih sukoba formacija partizana i četnika, i da li je uopšte bio moguć bilo kakav dogovor ove dve strane, ne mogu razrešiti samo postojeći dokumenti i memorski zapisi neposrednih učesnika. Kako sada stoje stvari, neophodna je sveobuhvatna stručna analiza, ne samo

Komemoracija povodom godišnjice deportacije Jevreja iz Subotice

Polaganjem venaca na Spomenik stradalih Jevreja kod nekadašnjeg geta i komemoracijom u Velikoj većnici Gradske kuće u petak je obeleženo 73 godine od deportacije Jevreja iz Subotice. Tog 16. juna 1944. oko četiri hiljade subotičkih Jevreja odvedeno je u nacističke, koncentracione logore širom Evrope. Najveći deo njih, oko tri hiljade, iz tih logora se nije vratio. Nekada veoma brojna, jevrejska zajednica u našeg gradu danas broji 250 duša. – Naš zadatak je da sačuvamo uspomenu na sve stradale u koncentracionim logorima. Uspomena na njih nije bila čuvana kao gradska baština i baština svih nas, to je počela da bude početkom devedesetih godina prošlog veka na inicijativu pisca Boška Krstića i tadašnjeg gradonačelnika

Foto: YouTube Screenshot

Lordan Zafranović: Pravio sam filmove za hrvatski narod i sebe lično

Poznati reditelj Lordan Zafranović izjavio je za „Večernje novosti“ da je u Beogradu dogovorio snimanje filma „Deca Kozare“. „U Beogradu sam pogodio vrlo dobar scenario ‘Deca Kozare’, po delu izvanrednog Arsena Diklića“, kaže poznati reditelj Lordan Zafranović. On, u istom intervjuu, kaže da danas imamo pesimističnu sliku sveta koja plaši svakog normalnog čoveka. „Ali sam ja i dalje optimista, jer kad bi odustao od takvog pogleda na sutra ne bi više živeo, mogao bi da odem zauvek. Ja se nadam da ćemo i ovo vreme nekako da preživimo, da ćemo napraviti nešto kvalitetno, što bi trebalo da nas prikazuje kao bića 21. veka, ne samo u idejama, nego i u

Spomen-obeležje u Bradini (Foto: D. Stanišić)

Bradina, Ledići i Čemerno čekaju pravdu

Ni 25 godina otkako je na najsvirepiji način u tri srpska sela koja danas pripadaju Federaciji BiH ubijeno 117 ljudi – niko nije odgovarao Od našeg dopisnika Sarajevo – O predratnom životu Srba u selima Bradina kod Konjica, Ledići kod Trnova nadomak Sarajeva i Čemerno u opštini Ilijaš, koja su nakon Dejtona pripala Federaciji BiH, već 25 godina svedoče samo ostaci srpskih porušenih kuća, livade i njive zarasle u korov i spomen-obeležja sa imenima njihovih najbližih srodnika, svirepo likvidiranih u napadu pripadnika muslimanskih snaga. Danas u tim sablasno pustim selima, osim duhova prošlosti, „stanuje” i nepravda, jer za zločin počinjen pre četvrt veka još niko nije odgovarao. To višegodišnje ignorisanje stradanja

Srpski barjak na Solunskom frontu, Foto Privatna arhiva

Car Nikolaj slao Srbe da spasu otadžbinu

Pre tačno 100 godina naši sunarodnici iz carske Rusije krenuli na Solunski front i pobedili. U Veliki rat krenulo je više od 60.000 dobrovoljaca Kada je Austrougarska objavila rat Kraljevini Srbiji u granicama ove monarhije živelo je oko milion naših ljudi. Srbi koji su živeli na području današnjih Austrije, Mađarske, Hrvatske, Bosne, Slovenije, ali i u delovima Slovačke i Češke, dakle na području Austrougarske, našli su se u Prvom svetskom ratu prisilno mobilisani na Istočnom frontu. Ne želeći da ratuju za Habzburšku monarhiju, a protiv slovenske braće na Balkanu i u Rusiji, mnogi Srbi su se predali ruskim brigadama. Istoričari tvrde da je oko 100.000 Srba iz Austrougarske emigriralo u

U Lijevču polju osveštan spomenik herojima Jugoslovenske Kraljeve vojske u Otadžbini (FOTO)

U subotu, 17.06.2017.godine, u Lijevču polju na tritoriji opština Srbac i Gradiška održan je pomen i osvećen spomenik poginulim pripadnicima Jugoslovenske Kraljeve vojske u Otadžbini iz Gacka i Crne Gore. Na prostoru Lijevče polja u proljeće 1945.godine od početka aprila do kraja juna stradali su četnici napadnuti od združenih snaga; ustaša, domobrana, njemačkih snaga i partizana. U jednom kratkom vremenu opkoljeni sa svih strana ginuli su za zakletvu Kralju i Otadžbini. U crkvi u mjestu Razboj Lijevče u 10,00 časova, opština Srbac, održan je pomen na sv. Joanikija Lipovca koji je ovdje poslednji put blagoslovio starješine, vojnike i vjerujući srpski narod prije polaska na put bez povratka. U 13,00 časova u prisustvu

Mačkov kamen: Najkrvavija bitka Velikog rata i zaboravljena kapela sagrađena od kostiju srpskih vojnika

Mačkovog kamen na planini Jagodnji poprište je najkrvavije i najtragičnije bitke Velikog rata. Na platou Mačkov kamen u septembru 1914. se u dvomesečnoj bici na Drini slomila druga austrougarska ofanziva. U borbama na Mačkovom kamenu od 16. do 21. septembra je oko 1.150 srpskih vojnika dnevno izbacivano iz stroja. Austrougari su trpeli dvostruko veće gubitke u bezuspešnim pokušajima da slome odbranu. Nikada ni pre ni kasnije u Velikom ratu nije poginulo toliko ljudi za tako kratko vreme. U borbama od 16. do 22. septembra srpska vojska je imala 11.490 vojnika i oficira izbačenih iz stroja – mrtvih, ranjenih i nestalih. Poginulo je više od 118 oficira, od toga 17 komandanata bataljona i

I.Sarajevo:Kasindolski bataljon Sarajevsko-romanijskog korupa Foto: SRNA

Počast palim borcima Kasindolskog bataljona

Pripadnici nekadašnjeg Kasindolskog bataljona i Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, njihovi potomci i članovi porodica, te brojni mještani Kasindola, okupili su se danas na „klancu“, mjestu gdje su poginuli prvi borci ovog bataljona i uspostavljena prva borbena linija. Predsjednik Mjesne boračke organizacije Kasindo Slobodan Maunaga rekao je Srni da se u sklopu manifestacije „Dani kasindolskog bataljona“ svake godine organizuje i „Pohod na klanac“, što predstavlja jednu vrstu hodočašća i odavanja počasti svim palim borcima Kasindolskog bataljona. On je istakao da je istovremeno srećan, ali i ganut, kada vidi da je i ove godine po lošim vremenskim uslovima na ovaj pohod krenulo stotinjak ljudi, jer se i na ovaj način ratni

Foto Darko Dozet

4.000 porodica čeka da im država vrati otete njive

Povraćaj oduzetih oranica ide sporo zbog zakonskih teškoća, ali i domaćih tajkuna i monopolista, koji na sve načine pokušavaju da zakoče ovaj proces U Srbiji je do sada građanima vraćeno 21.834 hektara oranica, oduzetih posle Drugog svetskog rata, a očekuje se vraćanje još oko 80.000 hektara, kaže za „Novosti“ Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju. Ukupno je vraćeno oko 20 odsto potraživanog, a kada se postupak završi procene su da će ne manje od 5.000 porodica, odnosno oko 40.000 ljudi, dobiti nazad ono što su im komunisti oduzeli. Situacija sa crkvenom restitucijom daleko je bolja. U rukama crkava i verskih zajednica ponovo se nalazi više od 80 odsto obradivih površina

DOKUMENTARNI FILM: Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2016.

Pred Vama je kratki dokumentarni film snimljen 01.-02. jula 2016. godine na području kompleksa logora smrti NDH Gospić-Jadovno-Pag. Film je urađen u produkciji udruženja Jadovno 1941. Kamera i montaža: Bojan Mičić. Mnogo više snimljenog materijala ostaje u Arhivu udruženja. Arhiv Jadovno 1941.

Foto Milica Kusmuk

Sećanje na pale srpske mladiće

Završni radovi na obnovi kapele u Vardištu kod Višegrada, izgrađene 1932. Spomenik svedoči o stradanju oko 400 boraca u Prvom svetskom ratu U Varadištu kod Višegrada u toku su završni radovi na sanaciji i rekonstrukciji spomen-kapele izgrađene daleke 1932. godine u znak sećanja na više od 400 srpskih boraca koji su na ovim prostorima poginuli u Prvom svetskom ratu 1915. godine. Kako navodi rukovodilac projekta obnove spomen-kapele Mirjana Slavković, u Istorijskom arhivu u Beogradu prikupljeni su dragoceni podaci, koji su bili neophodni za izradu kompletne dokumentacije. – Prva faza radova realizovana je 2016. i odnosila se na vraćanje prvobitnog izgleda ovom spomeniku. Trenutno smo u završnoj fazi i uskoro očekujemo

Atentat na Franca Ferdinanda u Sarajevu

Princip: Istovjetnost sa revolucionarnim vremenima

Nebojša Kuštrinović, potomak solunskog borca majora Petra Kuštrinovića, sjeća se kada je njegov djeda Petar rekao njegovom ocu: „Mi smo stvorili Kraljevinu Jugoslaviju, a vi to i ne slavite, već govorite o nekom 29. novembru“… Priredio : Milomir SAVIĆ Petar Princip, najbliži potomak slavnog Gavrila Principa, smatra da današnje vrijeme u BiH karakteriše potpuna sličnost sa vremenima u kojima su se događali revolucionarni procesi, poput Sarajevskog atentata 1914. godine. „Ovu moju konstataciju najbolje potvrđuju stihovi pokojnog strica Gavrila, koje je, prije 100 godina, na porciji u zatvoru sarajevskog garnizona napisao: `Tromo se vreme vuče i ničeg novog nema, danas sve kao juče, sutra se isto sprema`“, kaže Princip. Povodom 103

Proboj koridora

Malešević: Svi borci i komandanti treba da budu nacionalni heroji

U operaciji „Koridor 1992“, koja je označena kao sudbonosna, poginula su 273 borca Vojske Republike Srpske, 70 boraca Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i 70 boraca Vojske Republike Srpske Krajine. Ranjeno je 1.918 boraca, navodi istoričar Neđo Malešević. Razgovarao: Boris NOGO Istoričar Neđo Malešević ističe da bez vojne operacije „Koridor“ kroz Posavnu 1992. godine ne bi bilo Republike Srpske, kao i da su svi učesnici, od boraca do vojnog vrha, zaslužili da budu nacionalni heroji. On napominje da ne smije biti zaboravljeno 413 boraca koji su poginuli u ovoj herojskoj bitki – najznačajnijoj i najhumanijoj borbi Vojske Republike Srpske u odbrambeno-otadžbinskom ratu, od 1992. do 1995. godine. Povodom obilježavanja 25

Foto: Tanjug

General NATO: Bombardovanje 1999. kao napad na Nagasaki

Beograd — Bombardovanje SRJ bilo je eksperimentalni rat NATO-a, kaže penzionisani italijanski general NATO i vojni diplomata Bjađo di Gracija. Osim toga, Di Gracija pravi paralelu između tog bombardovanja i bacanja atomske bombe na Nagasaki. „To je bio eksperimentalni rat koji je NATO-u poslužio da, između ostalog, trenira svoju avijaciju u napadu gde je bila neuporediva disproporacija između onoga koji napada i onoga koji se brani“, kaže Di Gracija. On je to rekao u intervjuu za Politiku, koji je dao kada je prošle nedelje boravio u Srbiji povodom objavljivanja njegove knjige „Zašto je NATO bombardovao Srbiju“ u koju je pretočio svoja iskustva iz službovanja. Komentarišući paralelu koju izvodi između bombardovanja

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.