arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Radovan Karadžić i Ratko Mladić

Istina o Markalama

U Srbiji se odavno znalo da je „slučaj Markale“ izrežirana priča. Masakr koji se dogodio 5. februara 1994. je privukao pažnju svetske javnosti. Prvi izveštaj iz Sarajeva tog dana je bio na Bi-Bi-Siju, čiji novinar se našao na licu mesta nekoliko minuta posle eksplozije. Naravno, za zlodelo su optuženi Srbi. Na pijaci „Markale“ je tog jutra ubijeno 68 ljudi, a ranjeno 144. Međutim, prema izveštaju nezavisne komisije iz 1995. godine ne postoji ni jedan dokaz da su napad izveli Srbi, što je potvrdio i tadašnji specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za Balkan Jasuši Akaši. Drugi masakr na istom mesti i po istom scenariju desio se 28. avgusta 1995. kada je

Film Djeca

Film „Djeca“ dobitnik specijalnog priznanja na festivalu u Švedskoj

Dokumentarni film „Djeca“ Denisa Bojića snimljen u produkciji Radio-televizije Republike Srpske dobitnik je specijalnog priznanja BaNeFF festivala u Švedskoj. U takmičarskoj selekciji bili su filmovi iz Indije, Japana, Danske, Švedske, Italije, arapskih zemalja, Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Film „Djeca“ koji dokumentuje jednu od najvećih srpskih targedija u posljednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu po odluci žirija, sastavljenog od uglednih filmskih radnika Švedske, priznanje je dobio, između ostalog, zbog prikaza iskonske roditeljske snage i beskonačne ljubavi prema njihovoj izgubljenoj djeci. Ovaj festival, a time i prikazivanje filma, nastavlja se u većim gradovima Švedske, Norveške i Islanda.   Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: Dva filma RTRS-a pred švedskom

Mudžahedini - Mahmuljin Foto: Press

Podignuta optužnica protiv Mahmuljina

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv nekadašnjeg komandanta 3. korpusa tzv.Armije RBiH Sakiba Mahmuljina, saopšeno je iz Tužilaštva BiH. On je osumnjičen za zločine počinjene u od jula do oktobra 1995. godine na širem području Vozuće, u kojima je učestvovala i jedinica Odred „El Mudžahidin“, čiji su pripadnici počinili ubistvo oko 50 ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.   Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: Uhapšen Sakib Mahmuljin SAKIB MAHMULjIN I ŠEFIK DžAFEROVIĆ DA ODGOVARAJU ZA ZLOČINE PREDMET 10 GODINA STOJI U TUŽILAŠTVU BiH!  

Nebojša Pavković

General Nebojša Pavković: Svetski moćnici nisu želeli mir na Kosmetu

Nemam reči da opišem kakvi su to profesionalci bili. Za mene najbolji na svetu. Mladi, hrabri, obučeni, patriotski potpuno opredeljeni, bili su nezadrživi. Nije postojao zadatak koji nisu mogli da izvrše. Kao profesionalac sam ponosan što sam bio u prilici da komandujem tim junacima i da se družim sa njima Razgovarali Miloš Milojević i Stefan Karganović  U jednom od svojih „Pisama iz Berlina“ srpski istoričar i publicista Nikola Živković postavlja nekoliko prikladnih i ključnih pitanja: „A šta je danas sa srpskim vojnicima, herojima, koji su godine 1999.branili našu zemlju od stostruko vojno nadmoćnog neprijatelja? A šta sa onima u Beogradu koji su u to isto vreme javno podržali zločine neprijatelja

Istočno Sarajevo

Nastavak suđenja za ubistvo Srba sa Trovrha

U Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu danas bi trebalo da bude nastavljeno suđenje četvorici nekadašnjih pripadnika takozvane Armije BiH za ubistva srpskih zarobljenika sa brda Trovrh kod Goražda 1992. godine, a okružni tužilac Tarik Crnkić najavio je ispitivanje dva svjedoka. Za učešće u ubistvima osam srpskih ratnih zarobljenika Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu tereti nekadašnje pripadnike takozvane Armije BiH Muhameda Adžema, Omera Uglješu, Senada Halilovića i Sulju Karkelju. Na brdu Trovrh kod Goražda u avgustu 1992. godine zarobljeni su Boško i Đoko Lasica, Njegoš Ćeho, Kojo Vuković, Branislav i Budimir Todorović, Tioslav Radović i Ratomir Klačar, a potom su odvedeni u goraždansku policijsku stanicu gdje su ubijeni. Na ročištu 10.

Čajdžinica u Novom Pazaru (Foto Beta/AP)

Zašto samo Srbija ima Sandžak

Područje Starog Rasa, središte srednjovekovne srpske države i kolevka srpske kulture i duhovnosti, tokom osmanske uprave postalo je centralna oblast druge vere i civilizacije koja je ovom predelu dala novo ime – prvo formalno, kao Novopazarski sandžak zatim kolokvijalno samo Sandžak, a sada čak sa težnjom da ovaj naziv preraste u zvanično teritorijalno određenje na putu ka autonomiji ove oblasti i daljim aspiracijama (ne daj bože, ka otcepljenju). Postavlja se logično pitanje: po čemu se Novopazarski sandžak izdvaja od drugih administrativno-teritorijalnih jedinica istog zajedničkog imena koje su postojale u našim krajevima i uopšte, i kako je došlo do toga da opšti naziv sandžak (osnovno značenje: zastava; oblast pod upravom sandžakbega),

Josif Visarionovič Staljin

Rusija: Otvoren centar za rehabilitaciju Staljina

Ruski komunisti otvorili su u Penzi „Centar Staljin“ u cilju rehabilitacije imena bivšeg diktatora i njegova delovanja na čelu Sovjetskog Saveza, javlja AFP. „Otvorili smo naš Centar kako bi sprali ljagu sa Staljinovog imena nakon više decenija ocrnjivanja i kleveta“, izjavio je direktor Georgij Kamnev, lokalni zastupnik i šef Komunističke partije (KP) u Penzi. „Nepobitno je da je tokom Staljinove vladavine stradalo mnogo nevinih, to su greške koje se ne smeju ponoviti. Ali, staljinizam je također sinonim za veličanstvenost zemlje, socijalnu zaštitu, naučna i kulturna dostignuća i pobede u Drugom svetskom ratu“, ocenio je Kamnev. Centar, smešten u središtu grada s više od 500.000 stanovnika, 600 km jugoistočno od Moskve,

Nemanja Dević: Na raskršću

Uprošćeno, ali suštinski važno za razumevanje situacije u kojoj se nalazimo. Zarobljenim još u hladnoratovskoj podeli sveta, evroentuzijastima (iako ih je prema anketama sve manje i manje, kao da se taj nekada ledeni breg sada naglo topi) promiče suštinska poruka da u našem vremenu više ništa nije isto kao pre. Niti su više SAD ona sila-saveznica koja štiti interese malih naroda i njihovo pravo na samoopredeljenje iz vremena predsednikovanja Vudroa Vilsona, niti ona “obećana zemlja“ čijim su se slobodama i proizvodima meke moći divili naši roditelji rođeni i odrastali u komunističkoj Jugoslaviji (dok žvaću žvake i piju koka-kolu, kao u onim čuvenim scenama iz filma “Tri karte za Holivud“). Naličje

Sa Ordenom narodnog heroja

Stajali smo u tišini i slušali druga Tita

„Novosti“ u poseti Danici Dani Milosavljević (90), jedinom živom učesniku formiranja Prve proleterske brigade 21. decembra 1941. u Rudom PAMTIM to kao da je bilo juče. Rudo pod snegom. Niz brda, sa svih strana, dolaze partizanske jedinice. Slivaju se bataljoni – Prvi i Drugi crnogorski, Kraljevački, Kragujevački… Prvi šumadijski bataljon, sa mojom Trećom užičkom četom već je bio stigao. Čekali smo drugove iz Beogradskog bataljona, ali oni zbog teških borbi kod Sjenice nisu stigli. U stroj se slilo 1.186 pretežno mladih boraca iz svih krajeva Jugoslavije. U mukloj tišini stajali smo postrojeni, ustreptali, uzbuđeni, gordi što ćemo biti borci Prve proleterske. Ovako se narodni heroj Danica Dana Milosavljević (90), za

Damir Lipovac

Nekadašnji komandant logora priznao krivicu

Bivši pripadnik Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) Damir Lipovac, koji je bio komandant logora u derventskom mjestu Poljari, potpisao je sporazum o priznanju krivice za zločine nad Srbima 1992. godine na području Dervente. Sud će 12. januara objaviti odluku da li prihvata sporazum o priznanju krivice. Predsjedavajući Sudskog vijeća Davorin Jukić rekao je da je sudu dostavljen pisani sporazum koji je potpisao Lipovac, ali da u sudnici nisu predstavljeni njegovi detalji. Tužilaštvo BiH tereti Lipovca, nekadašnjeg pripadnika 103. brigade HVO-a, za zločine počinjene 1992. na području Dervente, prenosi Birn. Na teret mu je stavljeno da je kao komandant logora u školi u Poljarima učestvovao u ubistvima, premlaćivanju, pljački i mučenju zatočenih

Uslovna zatvorska kazna zbog nacističke tetovaže

Sud u Njemačkoj izrekao je šestomjesečnu uslovnu kaznu pripadniku stranke krajnje desnice Nacional demokratske partije (NPD) koji je na lokalnom bazenu pokazao tetovažu nacističkog koncentracionog logora. Dvadesetsedmogodišnji mladić, koji je i ranije osuđivan za napad, priznao je u sudu da je pokazivao tetovažu. Tužilaštvo je tražilo desetomjesečnu zatvorsku kaznu, a odbrana je tražila oslobađanje optuženog. Na tetovaži je nacistički logor i slogan „Svakom po zasluzi“, koji je bio postavljen tokom Drugog svjetskog rata iznad glavnog ulaza u logor Buhenvald. Tetovaža je snimljena i fotografija je postavljena na društvenu mrežu „Fejsbuk“, poslije čega je i pokrenuta policijska istraga. U Njemačkoj su na snazi strogi zakoni protiv promocije nacističke ideologije. Maksimalna predviđena

Sankt Peterburg

Susret Karađorđevića i Romanovih nakon jednog vijeka

Na humanitarnoj izložbi „Kosovo i Metohija, pod okriljem anđela“ u Sankt Peterburgu, nakon jednog vijeka susrele su se članovi porodice Karađorđević i Romanov, saopštila je organizacija „Kraljevski red vitezova“. Pokrovitelj i osnivač „Kraljevskog reda vitezova“ princ Đorđe Karađorđević svečano je uručio kneginji Olgi Kulikovskoj Romanov specijalni pozlaćeni primjerak knjige „Rasijsko iskustvo“. „Velika mi je čast i zadovoljstvo da se naše porodice, povezane rodbinskim vezama i bratskom ljubavlju naših naroda, susreću ponovo u ovom carskom gradu, u ovom carskom zdanju. Srećan sam što se u knjizi `Rasijsko iskustvo` nalaze i prelepi akvareli Vaše rođake, velike kneginje Olge Aleksandrovne Romanov, sestre cara Nikolaja Romanova“, rekao je princ Đorđe. Kneginja Olga istakla je

Položeni vijenci na spomenik poginulim borcima NOR-a

Članovi banjalučkog Gradskog odbora SUBNOR-a danas su u Banjaluci položili vijence na spomenik poginulim borcima NOR-a, povodom 22. decembra, dana formiranja Prve proleterske udarne brigade. Predsjednik Gradskog odbora SUBNOR-a Rade Džajić podsjetio je da su se danas navršile 74 godine od kada je formirana Prva proleterska udarna brigada u Rudom, poznata po 81 narodnom heroju. „Ova brigada odigrala je veliku ulogu u tadašnjem ratu, jer je kroz nju, za četiri godine, prošlo 23.000 boraca, koji su prešli 20.000 kilometara ratnog puta“, rekao je Džajić novinarima. Kada je brigada osnovana, navodi Džajić, tadašnji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito dao je zastavu vojnicima i rekao „da je nosimo dok se sve i

Milan Nedić

Otvoreno pismo povodom početka ročišta Milanu Nediću

Rehabilitacijom generala Mihailovića srpsko sudstvo je položilo kolokvijum. Sada su na redu ozbiljniji ispiti. Nešto što je decenijama bilo nezamislivo, da neko preispita odluke „komunističkih“ vlasti i sudova konačno je došlo na red. Kakav će ishod postupka za rehabilitaciju Milana Nedića biti, ne vredi pretpostavljati. Konačnu ocenu će dati sud. Ali ogromni uspeh je ostvaren već samom činjenicom da se o Milanu Nediću može otvoreno govoriti. Odbacujući okove jednopartijskog sistema Srbija se mora pripremiti i za vreme u kome će sudovi odlučivati o pravima svih uključujući i naše neistomišljenike. Istovremeno na političkoj sceni Srbije kao da se ništa nije promenilo, u glavama mnogih „neokomunista“ i nadalje odzvanja Brozova krilatica“Ja vaš

„Šlihtanje“ ili uzaludna nada EU preumljenika

Sveteći se za vojni poraz, pre jednog veka ostaviše „kulturtregeri preteče EU“ svoje obolele od pegavog tifusa među ranjenicima u Valjevskoj bolnici, i namerno ih ne htedoše izolovati. Piše: Vitali ŽUČNI Bes zbog poraza, izazvao je njihovu neljudsku želju da se uništi ceo srpski narod, ne birajući pritom sredstva. Tada, nije se ni znalo ko i kako izaziva to smrtonosno obolenje, koje je bilo stalan stanovnik nekih lokalnih sredina u golemoj „preteči EU“, a njena se državna uprava i nije baš premorila da ga iskoreni, jer to bejahu neki slovenski narodi tamo u Galiciji dalekoj ili zabitima oko Tuzle. Mnogobrojne ranjenike, i svoje i neprijateljske, srpski su lekari pokušavali da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.