arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Jelena Guskova

Rusija zna da Srbin nikada ne puca u nju

Ruski ekspert za Balkan, akademik Jelena Guskova: Istinski ste nam prijatelji, možda čak i jedini. EU neće prestati sa uslovljavanjem vaše zemlje, sve dok ne ostvari svoj zacrtani cilj. Verujem da će Rusi i Srbi spasti svet SRBIJA je mnogo važna Rusiji. U sadašnjim teškim i napetim međunarodnim odnosima i okolnostima Rusija zna ko joj je pravi prijatelj, a ko ne. Zna ko nikad nije pucao u nju. A, nijedan Srbin nikada nije pucao u Rusiju. Zato je za moju zemlju Srbija jedinstven prijatelj u svetu. Možda čak i jedini. Najiskreniji. Naš brat. Ovako danas Rusija gleda na Srbiju po mišljenju akademika Jelene Guskove, rukovodioca Centra za izučavanje savremene balkanske

6. odred Specijalne brigade MUP-a Srpske

23 godine formiranja Šestog odreda

U Banjaluci će danas biti obilježene 23 godine od formiranja Šestog odreda Specijalne brigade policije, a svečanosti će prisustvovati premijer Republike Srpske Željka Cvijanović i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač. Povodom ovog događaja, biće upriličena smotra Specijalne jedinice policije, služenje parastosa poginulim pripadnicima Šestog odreda, te prezentacija ratnog puta ovog odreda. Smotra Specijalne jedinice policije trebalo bi da počne u 12.00 časova, služenje parastosa u 12.15, a prezentacija ratnog puta zakazana je u 13.00 časova u bazi Specijalne jedinice policije u naselju Trn u Banjaluci. Iz resornog ministarstva je saopšteno da su nakon svečanosti planirane izjave za medije. Izvor: Vezane vijesti: Lukač na obilježavanju 23 godine Šestog odreda LUKAČ: SRPKINjE

General-potpukovnik Mile Novaković (1950-2015)

General Novaković: Ovako je bilo [2]

Činjenice su danas više poznate i ljudima koji misle svojom glavom je jasno ko je bio ključni činilac pada RSK, teške situacije u koju je u jesen 1995. bila dovedena Republika Srpska i stvaranje NATO države na Kosmetu. Jasni su i ciljevi prateće propagande da se mi međusobno okrivljujemo , a da iz priče o krivici nestane srbožderska politika i praksa državnih organa NHD i njihovih sponzora . Još krajem 1992 .godine imali smo obavještajnu informaciju o raspravi na VONS-U (Vijeće za odbranu i nacionalnu sigurnost ) sa sjednice u Zagrebu .Diskusija se u jednom dijelu bavila i prethodnim dilemama i ličnim sukobima u vrhu vlasti NHD oko pitanja da

Statua bi mogla da se nađe u Tašmajdanskom parku

Spomenik heroini Diani Budisavljević

Beograd vraća dug humanoj Austrijanki koja je iz Jasenovca i drugih logora smrti spasla 12.000 srpske dece. Konkurs za idejno rešenje biće raspisan ove nedelje ZABORAVLjENA heroina Drugog svetskog rata, Austrijanka Diana Budisavljević, koja je iz Jasenovca i drugih ustaških logora smrti spasla gotovo 12.000 dece, dobiće spomenik u Beogradu! Ova odluka Skupštine grada, usvojena na sednici pre nekoliko dana, neka je vrsta epiloga akcije oživljavanja sećanja na ovu humanu i plemeniti ženu, koju su „Večernje novosti“ pokrenule pre pet godina. Od tada je kroz seriju tekstova javnost upoznata sa Dianinim delima, ulica na Dedinju nosi njeno ime, Srpska pravoslavana crkva posthumno ju je odlikovala Ordenom carice Milice, a uskoro

Selo Kukujevci - drugačija izbeglička priča

Selo Kukujevci – drugačija izbeglička priča

Pre dvadeset godina oko 2000 Srba proteranih iz Hrvatske na silu je presađeno iz kamena u ravnicu, u selo Kukujevce kod Šida, gde su se dobro primili. I ne samo da su se primili već su za dve decenije preporodili i uzdigli to selo. Pre dve decenije krenuli su sa nule, a danas mnogi od njih imaju nove kuće, po nekoliko hektara zemlje u vlasništvu i ogromnu želju da ponovo budu gazde, odnosno ono što su nekada bili. Kukujevci danas imaju oko 500 zaposlenih, preko 300 dece, sto je za sela u Srbiji prava retkost. Urednik emisije Branko Stanković autor je 18 dokumentarnih filmova i dve drame koje su ekranizovane

General Mile Novaković

General Novaković: Ovako je bilo [1]

Stvarnost i izmišljotine – umjesto uvoda Osnovna pitanja, ko ih formuliše i zašto Činjenica je da su u avgustu 1995 . godine, hrvatske oružane formacije, čiji su pripadnici sami sebe nazivali ustaše, a u zvaničnim nazivima jedinica „radi očuvanja tradicija“ stajali nazivi „domobranske pukovnije“ počinile etnocid, etnički očistile Kordun, protjerujući Kordunaše sa Korduna, prema Tuđmanovoj direktivi stenografski zabilježenoj na Brionima 30. jula 1995. godine, otvara mnoga pitanja, koja postavljaju najprije Kordunaši, drugi ljudi željni istine,ali i oni koji istinu žele da sakriju . Pitanja su najačešće fokusirana samo na tu nedjelju dana, mada je jasno da se uzroci događaja, u samo tih sedam dana, ne mogu pronaći , a što

Premijera filma "Djeca"

Sa premijere filma „Djeca“

Premijera dokumentarnog filma „Djeca“, u produkciji Radio-televizije Republike Srpske, održana je 26. oktobra u u Banjaluci. Dokumentarni film autora Denisa Bojića na jedinstven način predstavlja svjedočenje četiri preživjela roditelja, od ukupno 36 očeva i majki koji su u otadžbinskom ratu izgubili po troje djece. Premijeri filma prisustvovali su brojni zvaničnici, među kojima i predsjednik Republike Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović, premijerka Željka Cvijanović, poslanici i ministri, predstavnici političkog, društvenog i kulturnog života Republike Srpske. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: SAVANOVIĆ: FILM „DJECA“ JE ISTORIJSKI DOKUMENT Premijera dokumentarnog filma “Djeca“ – autora Denisa Bojića OTVORENA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA SA SNIMANjA FILMA „DJECA“

Daleko su djeca – Jandrija Slavuj

Daleko od očiju, daleko od srca

Kroz program ‘Kod kuće je najbolje’, na području Hrvatske Kostajnice, Dvora, Hrvatske Dubice, Majura i Donjih Kukuruzara, 72-oje starih i usamljenih dobili su njegu vrijednih žena, koje su također s ovog područja Samoća, tuga i čekanje, riječi su kojima se kratko može opisati svakidašnjica većine srpske povratničke populacije, koju danas, deceniju i po od masovnijeg povratka, uglavnom čini starije stanovništvo koje je duboko zagazilo u osmu deceniju. I kako su prije dvadeset godina bili u najboljoj životnoj snazi da na Olujom uništenom ognjištu krenu još jednom ispočetka i pokrenu novi život, tako danas s njima zajedno, umiru i povratnički krajevi. U njihove živote, tokom proteklih deset mjeseci ušle su njegovateljice

Na 60. međunarodnom beogradskom sajmu knjiga predstavljena je knjiga Dragana Vujičića "Srebrenički krug"

Da mlade više ne bude sramota zbog „Srebrenice“

Na 60. međunarodnom beogradskom sajmu knjiga predstavljena je knjiga Dragana Vujičića „Srebrenički krug“ za koju autor kaže da predstavlja reagovanje na nastojanja da se događaji u Srebrenici trajno predstave kao genocid. On ističe da je knjiga namijenjena, prije svega, mlađoj generaciji koja ne zna ništa o „Srebrenici“ i koju je zbog „Srebrenice“ bilo sramota. „Ovo je napisano da ih ne bude sramota“, rekao je Vujičić. On kaže da je još gore bilo to što je britanskim prijedlogom rezolucije zabranjivano da se ikada više preispituje priča o Srebrenici. „Evo u ovoj mojoj knjizi ja preispitujem narativ o Srebrenici i došao sam do priče da je Srebrenica mit koji je porodio najveće

Spomenik kralja Petra u Dubrovniku

Spomenik kralja Petra u Dubrovniku

Na javnom zboru građana Dubrovnika 1922. izabran je Odbor za podizanje spomenika Oslobođenja u Dubrovniku. Zbor je poverio izradu spomenika i njegovo postavljanje Ivanu Meštroviću. Na dan Ujedinjenja, 1 decembra 1924. otkriven je Spomenik kralja Petra I Oslobodioca (veliki bareljef) uzidan u bedemima grada, nad unutrašnjim vratima od Pila. Otkrivanju spomenika prisustvovale su sve škole, sve korporacije sa zastavama, dve muzike, Konavljani, sokoli, dobrovoljci, orjunaši i gradska bratstva. Samo otkrivanje spomenika pratila je topovska paljba, počasni plotuni i zvonjava zvona sa svih crkava. Izveštač lista „Vreme“ svoj izveštaj iz Dubrovnika završio je konstatacijom: „Odavno već Dubrovnik, slavan sa svoga rodoljublja, nije video lepše nacionalne svečanosti, niti je tako spontano manifestovao

Skup "Srpski jezik i srpska jezička politika"

Srpsku ijekavicu ne smijemo pustiti niz vodu

Predsjednik Matice srpske Dragan Stanić izjavio je da se ijekavica ne smije „pustiti niz vodu“, jer će u tom slučaju oni koji su već uzeli srpsku ijekavicu kao svoj standard pretendovati i na narod koji govori ijekavicom i na teritoriju tog naroda. „Ima mnogo onih koji bi želeli da se srpski jezik svede samo na ekavicu. To je izuzetno opasna stvar u političkom smislu. Takvu grešku ne smemo načiniti, jer će se ona sudbinski izuzetno loše reflektovati, možda već u bližoj, a u daljoj budućnosti svakako“, rekao je Stanić na skupu „Srpski jezik i srpska jezička politika“. Na skupu organizovanom u okviru 60. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, promovisana je ijekavska

Đorđe Petrović Karađorđe

Voždu spomen-ploča

Posle inicijative gradonačelnika Novog Sada na Petrovaradinskoj tvrđavi postaviće se spomen-obeležje Đorđu Petroviću Karađorđu INICIJATIVA gradonačelnika Miloša Vučevića da se na Petrovaradinskoj tvrđavi postavi spomen-obeležje Đorđu Petroviću Karađorđu (1762-1817) biće realizovana početkom naredne godine – potvrđeno je juče „Novostima“ u Savetu za kulturu Skupštine grada. Po rečima kustosa Muzeja Novog Sada i magistra istorijskih nauka, Siniše Jokića, koji je ujedno na čelu Odbora, spomen-ploča sa prigodnim tekstom biće postavljena na zdanju Oficirskog paviljona, u kojem je vožd od 31. oktobra 1813. do januara 1814. bio privremeno smešten sa sinom, dok su supruga i ostala deca bili sklonjeni u Sremske Karlovce. – Primerenija je spomen-ploča, a ne spomenik u prirodnoj veličini,

Promovisana izdanja Spomen područja „Donja Gradina“

Na 60. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga danas je predstavljena knjiga o preživjelim jasenovačkim logorašima „Zaboravljeni“ i naučni časopis „Topola“, izdanja Javne ustanove „Spomen-područje Donja Gradina“. Direktor Sekretarijata za vjere Republike Srpske Dragan Davidović rekao je da je Donja Gradina bila najveće srpsko stratište na kojem je stradalo oko 340.000 ljudi, najviše Srba, te Jevreja i Roma. „Ne postoji stratište u istoriji srpskog naroda gdje je toliko ljudi ubijeno na jednom mjestu“, rekao je Davidović na promociji na štandu Republike Srpske. On je istakao da je poseban značaj Donje Gradine i u tome da je raspadom Jugoslavije jedno od nekoliko velikih mjesta stradanja srpskog naroda, koja su ostala pod kontrolom žrtava.

Dane Malešević

Svu energiju usmjeriti na očuvanje srpskog jezika

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević smatra da je veoma važno da se sva energija usmjeri na zaštitu i očuvanje srpskog jezika, jer su jezik i pismo najveće kulturne tvorevine, koje se moraju sačuvati, u interesu očuvanja sopstvenog kulturnog identiteta. Malešević je istakao da je za njega kao ministra prihvatljivo samo ono što je u okviru Ustava Republike Srpske i zakonskih okvira u oblasti obrazovanja, a Ustavom je utvrđeno da su službeni jezici Republike Srpske jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda. – Prema tvorbenim pravilima srpskog jezika, jedino je moguće tumačenje jezika po narodu, kako je i Ustav Republike Srpske propisao, a nikako prema

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski g. Porfirije

Porfirije: Izaći ću na izbore i glasaću

Intervju Njegovog Visokopreosveštenstva Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog g. Porfirija za portal Novosti Srpska Pravoslavna Crkva, njeno sveštenstvo i vjernici, dio su srpske zajednice u Hrvatskoj, pa i onda kada su izbori, od onih lokalnih i manjinskih do parlamentarnih, za Sabor. Potonji su za srpsku zajednicu vrlo značajni zbog mogućnosti da se zastupnici koje Srbi izaberu založe za ostvarenje njihovih Ustavom i zakonima zajamčenih prava i poboljšanje položaja, ali i razvoj povratničkih krajeva, od ekonomskog pa nadalje. Stoga je važno da što veći broj njih iziđe na izbore. O tome smo razgovarali s Mitropolitom zagrebačko-ljubljanskim Porfirijem. Razgovor započinjemo pitanjem o njegovom viđenju položaja srpskog naroda i vjernika Srpske Pravoslavne Crkve u Hrvatskoj.- Položaj

NAJNOVIJE VIJESTI

SUZE SA NEBA

Kod svakog pominjanja Stoca i Vidova polja, sa suzama  izađu  pred oči

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.