Svetom arhijerejskom liturgijom, koju u Hramu Svetog Petra i Pavla u Doboju služi Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Hrizostom, jutros je nastavljeno obilježavanje 100 godina od internacije Srba u prvi organizovani logor u civilizovanoj Evropi gdje je 12.000 lica izgubilo život. Nakon liturgije biće služen i parastos u Hramu Svetog Petra i Pavla, dok je za 11.00 časova planirano polaganje vijenaca na spomenik logorašima. U Doboju je juče otvorena izložba fotografija i dokumenata dobojskog logora. Riječ je o prvoj izložbi tog tipa u 100 godina. Održana je i duhovna akademija. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je ranije da su austrougarske vlasti prve srpske civile dovele u

U Doboju je večeras održana duhovna akademija posvećena stradalnicima dobojskog logora u kojem je od 1915. do 1917. godine ubijeno 12.000 Srba. Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radomir Graonić rekao je na akademiji da je kroz dobojski logor, koji je formiran 27. decembra 1915. godine, do 5. jula 1917. godine internirano 45.791 lice srpske nacionalnosti, među kojima i 17.000 žena i djece. „Namjera je bila stvaranje tampon zone koja je trebala da razdvoji Srbe u Srbiji od Srba u BiH, što bi omogućilo lakšu i bržu asimilaciju naroda na ovom dijelu Balkana“, naveo je Graonić. Prema njegovim riječima, u logoru je u cjelini sproveden plan austrougarske vlade

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom rekao je u Doboju na otvaranju izložbe fotografija i dokumenata dobojskog logora u okviru obilježavanja 100 godina od internacije Srba u ovaj logor, da je zaborav velika „bolest“ i opasnost za srpski narod. Vladika Hrizostom naveo je da je večerašnja izložba u Regionalnom muzeju važna da bi se osvježila kultura sjećanja na sve nevine žrtve dobojskog logora i da se odgovarajućom dokumentacijom otrgne od zaborava činjenica da je u Doboju napravljen prvi koncentracioni logor u Evropi u 20. vijeku. Vladika je podsjetio da su prvi koncentracioni logor u 19. vijeku otvorili Španci na Kubi, drugi Englezi u Južnoafričkoj Republici, a treći Austrougari u Doboju, da