Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske saopštilo je da je obezbijedilo nagradu od 100.000 kuna /više od 13.000 evra/ za informaciju koja će pomoći u razrješenju teškog ubistva Milana Levara, koji je bio svjedok Haškog tribunala o zločinima nad srpskim civilima u Gospiću i okolini 1991. godine. Levar je likvidiran 2000. godine, nakon što je kao svjedok Haškog tribunala zatražio zaštitu države. On je ubijen u dvorištu porodične kuće kada je epoznati počinilac aktivirao eksplozivnu napravu. Uprkos opsežnoj policijskoj istrazi, ubica do danas nije otkriven, prenijeli su hrvatski mediji. Policija je, radi toga, odlučila da raspiše nagradu od 100.000 kuna za informacije koje bi pomogle u istrazi. Iz policije pozivaju sve građane

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović smatra da nema mjesta nikakvom zadovoljstvu u Međunarodnoj komisiji za nestala lica /ICMP/ procesom traženja nestalih lica u BiH, ako se još traga za 30 odsto nestalih. „S ciljem ubrzanja procesa traženja nestalih formirane su institucije koje su bile najavljene kao logistika Institutu za traženje nestalih lica BiH, ali da je bilo političke volje iz Federacije BiH i međunarodne zajednice broj nestalih za kojima se još traga trebalo bi da bude daleko manji“, rekao je Mitrović Srni. On je istakao da je bila očita namjera međunarodne zajednice da kroz pitanje nestalih projektuje nekakvu svoju politiku. „Ne može se

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović otvorila je danas u Banjaluci završnu konferenciju u okviru projekta „Snaga je u nama“, koji je osmišljen kao podrška ženama iz Srpske koje su bile žrtve seksualnog nasilja u ratu. Cvijanovićeva je istakla da razumije težinu problema sa kojima se ove žene suočavaju, navodeći da sve aktivnosti podrške treba da budu institucionalno povezane. „Postoji podrška Vlade, Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina i traženje nestalih lica i Džender centra. Važno je znati da, ukoliko treba da postoji politička i pravna podrška Vlade za sve vaše aktivnosti, a smatram da treba, ona će da postoji, kao i treća dimenzija – ljudska podrška“, poručila je Cvijanovićeva.

Padamo u očajanje gledajući kako su nam predstavnici tzv. „srbske elite“ često najobičniji pljačkaški ološ, koji je ko zna koliko para oteo od ovog jadnog naroda. Svakog dana afere, milioni i milijarde oduzeti polugladnim i ubogim ljudima, a pljačka se, zasigurno, nastavlja. Da li je čudo što smo toliko propali? Naravno da nije. I nisu tu krivi Amerikanci, Englezi i Nemci, nego domaći bezbožnički ološ, nezajažljivi gramzivci kojima nikad nije dosta. Zaludu je upozoravao Sveti Nikolaj Žički, govoreći: „Ne kradi državu, jer je skupo plaćena. Braća tvoja izginula su u ratovima braneći državu. Oni su položili živote svoje za državu – kako se ti usuđuješ krasti i potkradati tu preskupu

Nije EU komesar za pregovore o proširenju Johanes Han čestito ni otišao iz Srbije, od koje je taman zatražio da uvede sankcije Rusiji jer su to učinili i naši evropski partneri, a Srbija je ponovo propustila priliku da se, u skladu s Hanovom toplom preporukom, uskladi sa Evropskom unijom. Osudila je, naime, nacizam, ksenofobiju i rasizam.   REZOLUCIJA Prošlog petka, 21. novembra, tačno u 3:17:57 popodne u Njujorku, u okviru Trećeg komiteta Ujedinjenih nacija, članice Ujedinjenih nacija glasale su o Rezoluciji o „borbi protiv glorifikacije nacizma, neonacizma i ostalih oblika delovanja koji doprinose raspirivanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije“. Antinacističku rezoluciju ovog suvoparnog naziva

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta uputio je molbu Komisiji grada Beograda za spomenike i nazive trgova i ulica da podrži inicijativu za podizanje spomenika srpskim žrtvama stradalim u ratovima 1991–2000. godine na prostoru bivše Jugoslavije. Spomenik bi bio svečano otkriven 4. avgusta 2015. godine povodom obilježavanja 20 godina od stradanja i progona Srba u hrvatskoj akciji „Oluja“, koja je bila najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata. U slučaju pozitivnog odgovora, Linta očekuje da Komisija imenuje poseban odbor za podizanje spomenika koji bi imao zadatak da raspiše konkurs za idejno rješenje izgleda spomenika, pronađe lokaciju i raspiše tender za izvođače. Linta u saopštenju ističe da spomenik treba