arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Mile Dakić

MAJKA MILA DžODAN

Već treću godinu obilazim Petrovu goru. Dotičem stare rane. Bugarim… Prvi put smo se susreli januara 1942. godine, oko Božića. Bio sam u jedanaestoj godini. Ona sniježna i surova. Nadvijene grane ispod sniježnih nanosa. Kao da smo u tunelu. Saonice klize. Snijeg ispod njih pucketa. Konji ponekad zaržu i frkću kroz inje obleđenih nozdrva. Mnogo nas je. Nas šestero: mama Dragica, otac Simo, sestre: Maria, Bosiljka i Ljubica, pa uz nas ujak Ipoja sa ženom Milijom, ocem Jusom i dvoje dječice: Marijom i Ilijom. Cijeli januar smo u zemunici. Jutra su bila čudesna… Led iznad nas, kao sige u pećini. Mora se. Bježali smo od zla i smrti. Drugi put se vidjesmo

Doktor Jovan Rašković

Jovan Rašković (1929-1992) Dvije decenije od Jovanove smrti

Srpski akademik i političar Jovan Rašković (Knin, 5. jul 1929 – Beograd, 28. jul 1992), umro je prije tačno dvije decenije. Prerano preminuli, svjetski ugledni psihijatar i neuropsihijatar, ostavio je dubok trag u medicvinskoj nauci, i u krajiškoj, kao i cjelokupnoj srpskoj politici tragičnih devedesetih godina. Ostao je savjest vremena, što uspijeva samo rijetkima. Jovan Rašković, sin kninskog advokata Dušana Raškovića (kasnijeg sudije Vrhovnog  suda Hrvatske) i majke Slavke, iz veleposjedničke porodice Lukavac, rođene u Tepljuhu kod Drniša, živio je u Kninu do početka Drugog svjetskog rata. Tada ga je otac, čiju su glavu ucijenile nove ustaške vlasti (proglasile su ga „četničko-komunističkim vođom“), sklonio u manastir Krka kod Kistanja a potom

grb_spc.jpg

IZ CRKVENOG ŽIVOTA: Pomeni Gospode, Postradale u Jadovnu

  „Da se sećamo ovoga dana uvek i svagda. Dužni smo da pamtimo sve postradale pretke i članove Crkve“                         Episkop gornjokarlovački Gerasim Molitveno sećanje na postradale sredinom 1941. godine u selu Jadovno, Srbe i Jevreje održano je juna meseca ove godine. U hramu Hrista Spasitelja u Banja Luci, takođe je služen parastos za sve postradale od Ustaša u logoru „Jadovno“. Juna 24, služen je parastos u Jadovnu kod spomen obeležja. Osveštana su dva Časna krsta koja su postavljena kod Šaranove jame na Velebitu i na mestu gde je bio logor (Čačić Dolac). U poslednjim političkim dešavanjima, od 1990. je u Hrvatskoj porušeno oko 3.000 spomen obeležja protiv fašizma, iako

glamoc_obiljezavanje.jpg

OBILjEŽAVANjE DANA EKSHUMACIJE MASOVNE GROBNICE „KAMEN“

BANjALUKA, 1. AVGUSTA /SRNA/ – Služenjem parastosa, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća danas će biti obilježen dan ekshumacije 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice „Kamen“ kod Glamoča. Program obilježavanja počeće u 11.30 časova služenjem parastosa na mjestu masovne grobnice, nakon čega je predviđeno paljenje svijeća, polaganje cvijeća i obraćanje zvaničnika, rekao je Srni predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović. Mitrović je naveo da su od 108 ekshumiranih tijela iz masovne grobnice „Kamen“ do sada identifikovana 102 lica. Bivša Komisija za traženje nestalih lica Republike Srpske u julu 1997. godine ekshumirala je tijela 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice „Kamen“.

savo_strbac_1.jpg

NOVE SPEKULACIJE HRVATSKE

BEOGRAD, 30. JULA /SRNA/ – Direktor Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“ Savo Štrbac očekuje da će Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrditi prvostepenu presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču za zločine nad Srbima u akciji „Oluja“ i smatra spekulacijama ocjenu hrvatske javnosti da bi im kazna mogla biti skraćena.   „Da li će kazna biti skraćena ili ne, to je periferna stvar za Srbe. Važna je upravo potvrda suda da je kroz udruženi zločinački poduhvat izvršeno etničko čišćenje Srba iz Krajine“, ocijenio je Štrbac u izjavi Srni. Štrbac napominje da je Prvostepeni sud utvrdio da je u pitanju udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio prisilno i trajno istjerivanje Srba iz Krajine,

dakic.jpg

SVEDOK

Kraj oktobra 2006. godine. U Hagu svedočom o zločinima nad srpskim narodom u Hrvatskoj, o izbacivanju iz Ustava, o ustašoidnoj simbolici i izjavama hrvatskih čelnika, što je dovelo do rata. Uveravam, da smo se bojali reprize ustaškog zločinstva. Ne sviđa se to predsjedniku Veća, sucu Molotu iz Južnoafričke Unije. On zna sve i ne zna ništa. Iz njegovih očiju sikće neka čudesna mržnja i prezir prema Srbima. Preuzeo je ulogu tužioca, Amerikanca Vajtinga i napada: zašto pišem samo o zločinima nad srpskim narodom. Govorim, da u tome nema usporedbi, da je samo u tri pravoslavne crkve na Kordunu i Baniji ubijeno 2129 Srba, među kojima je bilo i 153 dece. Tvrdim, da u Hrvatskoj nije zabeležen

gornji_grahovljani.jpg

Akcija Zavičajnog društva opustjelog sela kraj Pakraca, Petrovo u Grahovljanima

Pomen je održan kod spomenika poginulim partizanima i žrtvama nacističko-ustaškog terora u Drugom svjetskom ratu, ali i četrnaestorici seljana koji su nestali 1991. godine Na Petrovdan, 14. jula u Gornjim Grahovljanima, uz prisustvo 30 mještana, paroh pakrački Đorđe Teodorović održao je obred osvećenja krsta na ulazu u groblje, a obavljen je i pomen za sve sahranjene na tom groblju. Pomen je održan kod spomenika poginulim partizanima i žrtvama nacističko-ustaškog terora u Drugom svjetskom ratu, ali i četrnaestorici seljana koji su 1991. ostali kod svojih kuća i s punim povjerenjem dočekali Hrvatsku vojsku. – Od tada se njihov trag gubi i oni sevod e kao nestali, zbog čega je i za njih obavljen pomen te je ponovno iznesen

Srna

ZLOČINCI NISU PROCESUIRANI NI NAKON 20 GODINA

TRNOVO, /SRNA/ – Porodice 124 ubijena srpska civila i 157 boraca iz Trnova ogorčene su što ni 20 godina nakon zločina muslimanskih snaga niko nije procesuiran niti osuđen za najmonstruoznije zločine u ovoj opštini. „Za zločine nad srpskim stanovništvom u Trnovu još niko nije odgovarao, iako je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske podnijelo tužbe Tužilaštvu BiH protiv lica muslimanske nacionalnosti sa svom potrebnom dokumentacijom i dokazima“, rekla je predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo Joka Prorok i dodala da se neki od zločinaca i danas slobodno šetaju Trnovom. Ona je podsjetila da je namlađa žrtva muslimanskog zločina dvogodišnji Milun Tešanović iz Ledića kojeg su zločinci

dr_jovan_raskovic1.jpg

Godišnjica smrti dr Jovana Raškovića

28. jula 2012. godine navršava se dvadeset godina od smrti dr Jovana Raškovića (Knin 5. jul 1929 – Beograd 28. jul 1992). Svojim djelom, dobrotom i plemenitošću ovaj čovijek zadužio je Srbe da ga pamte  i poštuju. Jovan Kesar o Raškoviću kaže: „Ćaća od Krajine. Za Srbe iz Krajine, akademik Jovan Rašković bio je njihov  Ćaća. U Dalmaciji, Lici, na Baniji i Kordunu, deca tako zovu svoga oca. Ćaća je – kaže nam dr Sanda Rašković-Ivić, psihijatar, ćerka Jovanova – kao tata, samo nešto mekše i prisnije. Tu reč naša deca počinju da tepaju, takoreći u kolevci, još dok ćapću mleko na majčinoj dojci“  Redakcija naše stranice u znak sjećanja i istorijske istine

glina-parastos.jpg

Parastos za srpske žrtve ustaškog masakra u glinskoj crkvi

1 200 nevinih srpskih civila s područja nekadašnjih srezova Vrginmosta i Gline, u dva dana krajem jula i početkom avgusta 1941. godine, ustaše su poubijale u glinskoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice. Parastosu kojeg su u Glini, 29. jula, služili glinski protojerej Slobodan Drakulić i paroh vojnićko-kolarićki jerej Željko Vidaković prisustvovalo je nekoliko desetina vjernika među kojima su bili i predstavnici Srba u gradskoj i manjinskoj samoupravi, aktivisti Prosvjete, kao i predstavnici SNV-a. Tokom obraćanja prisutnima protojerej Slobodan Drakulić naglasio je da bi se skoro svakog dana mogla obilježavati godišnjica nekog stradanja pravoslavnih Srba. – Zbog tih stradanja Srbi su u krajevima gde su bili u većini postali malobrojni, pa su se ponegdje

Garavice

Garavice: Tradicionalno obilježavanje stradanja Srba, Jevreja i Roma

04. avgusta 2012. godine sa početkom u 11.00 časova u Garavicama održaće se tradicionalno obilježavanje stradnja Srba, Jevreja i Roma Bihaća i Bihaćkog kraja. U ovom mjestu prije 71 godinu, u ljeto 1941. godine, zvjerski je pobijeno preko 12 000  nevinih žrtava. Ubijanje nevinih civila od strane ustaških zločinaca i njihovih pomagača, obuhvatilo je žrtve sa područja velike župe Krbava i Psat, Bihaća, Bosanske Krupe, Bosanskog Petrovca, Cazina i Donjeg Lapca kao i susjednih opština – Slunja, Korenice, Drvara i Velike Kladuše. Ubijanje je bilo svugdje i na svakom mjestu, ljudi su živi spaljivani u kućama, štalama, bacani u jame i bezdane, a većina nevinih žrtava je dovođena u zatvor

vitovlje05.jpg

ILINDANSKI PARASTOS I POMEN ŽRTVAMA USTAŠKOG LOGORA JADOVNO NA VITOVLjU

Ilindanski zbor na Vitovlju, održaće se 2. avgusta 2013. godine sa početkom u 10.30 časova kod Crkve svetog proroka Ilije, kada će se evocirati uspomena na najtužniji dan u istoriji tog malog sela. Nakon toga, održaće se zajedničko okupljanje uz skromno posluženje i obraćanje potomaka žrtava logora Jadovno. PROGRAM: 10:30 Liturgija uz pomen na vitovljanske žrtve kompleksa logora smrti Nezavisne Države Hrvatske Gospić-Jadovno-Pag i na žrtve svih otadžbinskih ratova 11:45 Obnošenje litije oko Crkve svetog proroka Ilije 12:30 Kulturni dio programa uz nastup folklornog ansambla iz Kotor varoša i etno grupe «Žubor» Zajednička trpeza ljubavi i uručenje zahvalnica za goste 14:30 Sportski dio programa, natjecanje u bacanju kamena, povlačenju konopa

dakic.jpg

Budni sanjamo zavičaj!!

Mr Mile Dakić, istoričar i pisac, predsednik Udruženja prognanih Srba iz Hrvatske, govori o srpskom pogromu, beznadežnom polažaju naših sunarodnika u matici i svom stvaralaštvu Budni sanjamo zavičaj!! U Hrvatskoj u nedavnom ratu potpuno je uništeno 87 pravoslavnih crkava, a 195 je oštećeno, porušeno 45 parohijskih domova, dok ih je 57 u ruiniranom stanju. Drugi svetski rat i komunistička vlast zadali su Pravoslavlju još veće udarce. Prošle godine preko 28.000 Srba zatražilo je promenu imena i prezimena, naravno, u katolička, hrvatska – mr kaže Mile Dakić Mr Mile Dakić jedan je od malobrojnih stvaralaca, pisaca, pesnika, čija dragocena, autentična dela, u pravoj meri, nisu poznata javnosti. Ovaj istoričar, a prognanik

NAJNOVIJE VIJESTI

Reintegracija zločina

U povodu godišnjice mirne reintegracije Zajednica povratnika hrvatskog Podunavlja dala je priznanje

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.