arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Žrtve traže pravdu, obnovu i ljubav

Polaganje cveća na spomenik u Gračanici, posvećen otetim i nestalim Srbima na Kosovu i Metohiji (Foto RTV KiM)
Polaganje cveća na spomenik u Gračanici,
posvećen otetim i nestalim Srbima
na Kosovu i Metohiji (Foto RTV KiM)

Obeležavanje martovskog pogroma na KiM počelo je juče u Manastiru Gračanica služenjem parastosa stradalim žrtvama jednog od najvećih mirnodopskih zločina u ovom delu Evrope. U crkvenoj porti okupili su se građani, politički predstavnici, sveštenici, monasi, porodice i uruženja otetih i nestalih Srba. Po izlasku iz manastira, s belim ružama u rukama, kolona od nekoliko stotina osoba prošetala je glavnom ulicom i položila cveće na spomenik posvećen otetim i nestalim Srbima u Pokrajini. 

U galeriji Doma kulture Gračanica otvorena je izložba slika pod nazivom „Naslikaj mi Prizren”. Radovi su nastali, krajem prošle godine, na koloniji u Manastiru Svetih Arhangela kod  Prizrena koji je u nasilju 17. marta 2004. teško postradao zajedno sa stanovništvom, duhovnom i kulturnom baštinom. Umetnici iz raznih gradova Srbije su, kako kažu, nastojali da obnavljaju ono što je razoreno:„Imali smo tu neobičnu i retku priliku da tražimo sebe desetak dana na žrtvenom polju i da na prizrenskom pepelištu i pepelu drugih mesta tražimo i sagledamo iskru duha, onog kosovskog duha”, kazao je slikar Predrag Dragović iz Beograda.

Izložbu, čiji je pokrovitelj Kancelarija za KiM,  je otvorio ju je zamenik direktora Kancelarije Željko Jović.„Ovo je jedan konkretan dokaz srpske vitalnosti. Ima li boljeg odgovora na svo nasilje, na zlo kojim smo okruženi i na sve ono što nam se u poslednjih dana i meseci dešava, od borbe kulturom, slikom i buđenjem stvaralačke energije” upitao je Jović.

U ime episkopa raško-prizrenskog Teodosija na Akademiji, pred nekoliko stotina posetilaca, arhimandrit Ilirion, iguman manastira Draganac, je istakao da je ljubav jača od svega što uništava.„Obeležavajući događaj koji je proizvod brutalnosti i zla, mi se protiv toga branimo onim što je ljubav i lepota”, kazao je iguman Ilarion.

Podsećajući prisutne na složenost sadašnjeg političkog trenutka i pritiske koje trpe Srbi oko vojske Kosova i zakona o oduzimanju imovine Veljko Odalović, predsednik Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije, zaključio je da to rade ljudi koji su odgovorni za mnoga zlodela na KiM„Ovih dana smo svedoci da bi oni hteli još jednom da promene uniformu, da obuku uniformu vojske Kosova i da konfiskuju i otmu sve što nisu uspeli da opljačkaju. Ni jedno ni drugo neće moći”, kazao je Odalović.

U ime porodica otetih i nestalih govrila je Verica Tomanović, supruga otetog profesora Andrije Tomanovića i naglasila da se porodice nikada neće pomiriti sa činjenicom da su nestali njihovi najdraži i da za to niko ne odgovara.„Ne može postojati opravdanje za represiju, teror i genocid, proterivanje preko 250000 ljudi. Sve se to planski dešavalo nakon okončanja sukoba, 17. mart je deo tog plana koji traje do danas.„

Zamenik kosovskog premijera Branimir Stojanović kaže da je tog kobnog dana odrastao preko noći i da posle Pogroma u životu njegove generacije više ništa nije bilo isto. „Tog dana je trebalo da nam zadaju konačan udarac, da dovrše ono što nije urađeno od 1998. do kraja 2000.” rekao je Stojanović i zaključio da je to „sasvim sigurno bila organizovana akcija, dobro koordinisana sa preciznim planom”.

Akademiju i programe obeležavanja organizovali su Udruženje otetih i nestalih „Kosmetski stradalnici i Dom kulture Gračanica, uz podršku Kancelarije za KiM, Opštine Gračanica i Skupštine grada Priština.

Autor: Živojin Rakočević

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Obeležena godišnjica pogroma na KiM: Srbi rešeni da ostanu na Kosmetu; Tači: Sramota me je, kaznićemo počinioce

Godišnjica pogroma na KiM: Dan kada su ubili oca i sina

UN i EU nisu kaznile zločine nad Srbima, niti zaštitile srpsku imovinu

Proterali 250.000 Srba, a sad traže ratnu odštetu!

Film o rušenju srpskih crkava na Kosmetu (video)

Dan kada je Kosovo gorelo

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​