arrow up

Podijelite vijest:

Zagreb se ruga istoriji

Dr Đuro Zatezalo, istoričar iz Karlovca
Dr Đuro Zatezalo, istoričar iz Karlovca

Priznajući da je hapšenje Josipa Boljkovca na njega delovalo zastrašujuće, dr Đuro Zatezalo, nekadašnji direktor Historijskog arhiva u Karlovcu, istoričar koji je napisao hiljade stranica o ustaškim zločinima u Lici, Kordunu i Baniji, kaže u intervjuu za “Vesti” da taj čin režima u Zagrebu predstavlja “poslednji ekser u kovčeg hrvatskog antifašizma koji u Tuđmanovom HDZ-u nikada nije imao iskrenog pobornika”.
Josipa Boljkovca znate odavno, još iz Drugog svetskog rata?
– Poznajem ga iz skojevskih dana, iz vremena kada se borio za Hrvatsku u kojoj bi Hrvati i Srbi živeli u slozi i ravnopravno. Slutim da mu je to sada i najveći krimen, jer je u prošlom ratu takva Hrvatska poražena, a Srbi iz nje nestali.
Ima li u takvom kraju i odgovornosti Boljkovca koji je bio prvi Tuđmanov ministar policije?
– U Tuđmanovom ratu Boljkovac se nije osramotio. U toj kratkoj epizodi radio je za Hrvatsku, ali za sve njene građane, pa i Srbe. Činio je koliko je mogao, u stalnom sukobu sa nadmoćnim proustaškim elementima u HDZ-u. Samo se Boljkovcu može pripisati zasluga što je Gorski kotar bio pošteđen ratnih razaranja.

Жrtve i koljači

Hapšenje Boljkovca ima prvenstveni cilj da u zločinu izjednači ustaše i partizane, antifašizam i fašizam u Hrvatskoj, kada već Tuđmanu nije pošlo za rukom da u Jasenovcu miksa kosti žrtava i njihovih koljača. Tuđman je svojom incijativom sablaznio napredni svet, ali sa te strane utamničeni Boljkovac ne treba se nadati efikasnoj pomoći.

Srpske Moravice, Drežnik, Jasenak, Dubrave, Ponikve sačuvani su od hrvatskih “oslobodilaca”, na tim prostorima nije bilo paljevina, zločina i pokolja Srba. Hapšenje Boljkovca je poslednji ekser zabijen u kovčeg hrvatskog antifašizma koji u HDZ-u nikad nije imao iskrenog pobornika.
Iako je antifašizam upisan u hrvatski Ustav?
– Antifašizam u hrvatskom Ustavu ima funkciju onog natpisa na tarabi, pa ga je bolje ne praktikovati. Tuđman je to učinio licemerno, o čemu najbolje svedoče hiljade porušenih antifašističkih spomenika na čijim mestima su podignuta obeležja ustašama. U Hrvatskoj danas ima više spomenika ustaškim vojnicima nego partizanima i zato je Boljkovac u zatvoru.
Zvaničnici u Zagrebu često se hvale da je Hrvatska imala najmasovniji antifašistički pokret!
– Da, ali pri tom prećutkuju notornu istinu da su Srbi u tom pokretu činili dominantan deo, imali su ključnu ulogu zbog čega su u poslednjem ratu i proterani iz Hrvatske. Uostalom, Prvi hrvatski korpus u NOB-u bio je sastavljen od Šeste ličke, Sedme banijske i Osme kordunaške divizije.

Državni cinizam

Iako se zaklinje u antifašizam, Hrvatska je rešila da sudi još živim partizanima i antifašistima. Toliko državnog cinizma, licemerja i neverovatne bahatosti sigurno nigde nije zabeleženo. To je ruganje istoriji i istini, a nesreća Hrvatske je baš u činjenici da je to u pravilu bila dobitna, pobednička formula koja je HDZ držala na vlasti. Bojim se da će i sada, po toj formuli, politički preživeti – kaže Zatezalo.

Izvor: vesti-online

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Mile Vukelja

Rođen 16. novembra 1930. godine u selu Donja Dragotinja, Prijedor Kazuje: Roditelji su

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​