arrow up

Podijelite vijest:

Veljko Ukraden

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2012/milka-ljubicic.jpg

Šta povezuje srpskog političara u nestajanju Veljka Džakulu i srpsku pevaljku, takođe u nestajanju, Nedu Ukraden? Do juče ovo dvoje ljudi zauzimalo je skromno
mestašce pod estradnim nebom, uglavnom ne smetajući jedno drugom u ubiranju honorara. Od juče zbližava ih zajedinički projekat – misija u kojoj su odlučili da, gde god i kad god mogu, svojim skromnim prisustvom odaju počast kreatorima i akterima udruženog
zločinačkog poduhvata poznatijeg kao „Oluja“. Akciji kojom su sunarodnici Veljka i Nede zbrisani s lica zemlje u kojoj su živeli stotinama godina pre avgusta 1995. godine.

 

 

Da li je Veljku i Nedi zafalilo para ili slave, tek neko u Zagrebu ih je ubedio kako će i jedno i drugo obilato da im se vrati ako podrže njihovu, hrvatsku stvar.

Pa je Neda pristala da peva u Glini, na lokalnom fudbalskom igralištu 3. avgusta,
prvog u nizu dana određenih za slavlje „Oluje“. Njen zvonki glas čuo se kilometrima daleko, odjekivao je istom onom cestom koja od Gline vodi ka Dvoru na Uni, a kojom je hiljade Kordunaša
i Banijaca tenkovima, topovima i avionima proterano 1995. godine sa svojih ognjišta.
Milozvučne Nedine pesme prodirale su do kostiju! Srpskih žrtava pokopanih u masovnim
grobnicama u nekadašnjem sektoru Sever Unprofora.

Džaba se pevaljka kasnije pravdala. Nije znala, kaže, da će biti zloupotrebljena, odnosno
da je njen nastup na glinskom igralištu organizovan baš povodom Dana pobede i domovinske
zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i Dana grada Glina i kog li još dana. Da je
znala, možda ne bi pevala.

– Ko se i zašto okitio mojim koncertom u te svrhe, zaista ne mogu da znam, jer kad
smo došli u Glinu u 19 sati, ni po čemu nisam videla da je to bilo šta drugo osim
moj koncert – objašnjava medijima.

Pao joj mrak na oči! Priziva u sećanje i svoj minuli rad. Ta, zar baš ona, Neda,
nije toliko uradila „tokom devedesetih za narod Krajine, za decu, za izbeglice“?!
Ali, eto, narod nezahvalan, pa ne pamti.

I Veljko se naljutio na svoj narod. Jer ne razume njegove motive da prihvati poziv
Ive Josipovića i zajedno s njim stane 5. avgusta pod hrvatski barjak na kninskoj
tvrđavi. I aplaudira onima koji su istrebili Srbe i napravili etnički prljavu državu.
Državu u kojoj se kliče egzodusu više od 200.000 Srba, državu u kojoj je sve učinjeno
da se spreči eventualni povratak i obeštećenje prognanih Srba i državu čije pravosuđe
ne želi da kažnjava ikog za zločine počinjene nad Srbima.

Državu s kojom Hrvati ulaze u zajednicu demokratskih država Evrope!

Kada je Josipović prošle godine rekao da veruje kako će doći dan kada će „Hrvati
i Srbi u Kninu obeležiti pobedu Hrvatske“, nije verovao da će se tako nešto
dogoditi već ovog avgusta.

Doduše, ponadao se da bi mu se na kninskoj tvrđavi u slavljenju „Oluje“
mogao priključiti neki predstavnik Srba „zvučnijeg“ imena od Veljkovog,
ali, šta je tu je.

 

Poklonjenom konju se ne gleda u zube!

 

Milka Ljubičić

 

Izvor: Vestionline

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​