arrow up

Podijelite vijest:

„Ustanak“ za pomirenje!

Reditelj Жeljko Sošić, za „Novosti“, o burnim reakcijama u javnosti na igranu seriju Televizije Crne Gore

U seriji su predstavljeni istorijski likovi
U seriji su predstavljeni istorijski likovi

Božićni ustanak, prva igrana serija sa istorijskom tematikom u crnogorskoj TV produkciji „talasa“ ovih dana emocije Crnogoraca – onih čiji preci su pre jednog veka hteli da se oslobode „srpske okupacije“, ali i potomaka onih koji su 1918. bili za ujedinjenje sa Srbijom. Ovaj tragični događaj i posle toliko vremena predmet je žestokih sporenja „dve Crne Gore“.

Reditelj Жeljko Sošić uhvatio se „vrućih krompira“ i rešio da iz umetničkog ugla ta zbivanja prenese na ekran. Na pitanje kako se rodila ideja za projekat, on u razgovoru za „Novosti“ kaže da je najpre nastala potreba da se napravi igrana TV serija, kao forma koju nikada nije radio i koja se u Crnoj Gori radi vrlo retko.

– Nakon toga sam pomislio da bi bilo dobro baviti se nekim događajem iz bogate, uzvišene i tragične crnogorske istorije. Godinama sam proučavao istorijske izvore raznih perioda, i tako došao do 1918. Bio sam zapanjen, a i danas sam, koliko se malo zna o tom periodu. Naravno, kao reditelj, a ne istoričar, pronašao sam u tom periodu i događajima ozbiljan potencijal za dramsku, igranu strukturu, i zajedno sa saradnicima krenuo u rad na scenario.

* Trebalo je ipak hrabrosti za ovu škakljivu temu.

– U pravu ste, jer se radi zaista o skrivenoj strani istorije. Time je naš zadatak bio dvostruko teži – pored velikog zadatka da se napravi kvalitetna igrana produkcija, trebalo se nositi i sa ogromnim teretom tih teških i bolnih događaja. Dakle, pored umetničkog, imali smo i društveno-istorijski rizik. Nosimo se sa svim tim, jer se oslanjamo pre svega na naše umetničke zanate i domete, ali i na realan i častan pristup istorijskim okolnostima.

* „Ustanak“ i danas deli Crnogorce. Da li će ih serija pomiriti?

– Istorijsko pomirenje treba da nastupi unutar Crne Gore, ali i između dve države – Crne Gore i Srbije. – Mislim da su ona neophodna, iako je ovo Balkan, područje koje nikada nije bilo stabilno i na kome se istorija ni sadašnjost ne tumače pravilno i istinito. Prvo treba do kraja, beskompromisno, utvrditi sve događaje i okolnosti koji se sada ne znaju. Tek nakon toga se može razgovarati o pomirenju, kompromisima i napretku u odnosima.

Scene snimljene u crnogorskim vrletima
Scene snimljene u crnogorskim vrletima

* Koliko su istorijske ličnosti, poput Krste Popovića i Đure Draškovića, verodostojno prenete?

– Sa istorijskim ličnostima i njihovim pretvaranjima u dramske likove uvek postoji problem, i to svuda u svetu. Taj problem je mnogo veći na Balkanu, jer su društva naših država uglavnom na jako niskom nivou razvoja. Ostrašćenosti, zatucanosti, agresija, nespremnost na dijalog, nerazumevanje umetnosti, nametanje političkog iznad svih ostalih stavova deo su realnosti koju živimo. Što se tiče likova koje ste pomenuli, moram reći da smo dostigli ozbiljan nivo istinitosti, iako bi svima trebalo da bude jasno da se radi o igranoj formi, a ne dokumentarnoj. To podrazumeva da postoji scenario, dijalog i karakteri koje igraju glumci, kao i dramska logika koja ima svoje zakonitosti i pravila koja su važnija čak i kada se predstavljaju istorijske ličnosti.

IZUZETNA EKIPA GLUMACA

* KAKVO iskustvo nosite sa glumačkom ekipom?

Reditelj Жeljko Sošić

– Imao sam privilegiju i čast da radim sa najvećim glumcima na Balkanu – Natašom Ninković, prvi put sam radio sa Vojinom Ćetkovićem, čija me glumačka moć i harizma oduševila, glumačkim legendama velike Jugoslavije Markom Nikolićem i Borom Stjepanovićem, vrhunskim hrvatskim glumcem Amarom Bukvićem, velikanima crnogorskog i regionalnog glumišta Mirkom Vlahovićem, Mladenom Nelevićem, Momčilom Pićurićem, sjajnim Miodragom Radonjićem i svima ostalima.

ADŽIĆ NIJE DEO TIMA

* KAKO komentarišete „izlazak“ iz ove priče konsultanta za istorijska pitanja Novaka Adžića?

– Nema tu šta da se komentariše. Prvo, on nema iz čega da izađe, jer je njegovo angažovanje završeno još pre par godina. Drugo, on je samo jedan od nekoliko stotina saradnika koji su po raznim osnovama angažovani na ovom projektu, i nije bio deo autorskog tima koji je kreirao seriju, pa se ne može distancirati od onoga što nije ni radio.

Autor: V. KADIĆ

Izvor: NOVOSTI

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​