arrow up

Podijelite vijest:

U ZAGREBU IDENTIFIKOVANI POSMRTNI OSTACI DEVETORO SRBA

Identifikacija nestalih Foto: ilustracija
Identifikacija nestalih Foto: ilustracija

U Zagrebu su identifikovani posmrtni ostaci devet lica srpske nacionalnosti, stradalih na području sjeverne Dalmacije, Like, Banije i zapadne Slavonije u 1991. godini i 1995. godine, saopšteno je danas iz Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”.

U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu identifikovani su Milan Ilije Gnjatović, koji je rođen 1920. godine, iz Bilišana kod Obrovca, Pejo Stojana Šever, rođen 1956. godine iz Bunića, opština Korenica i Ljubica Đure Knežević, rođena 1923. godine, iz Parčića kraj Benkovca.

Navodi se i da su identifikovani posmrtni ostaci Petra Stevana Generalovića, rođenog 1956. godine, iz Жitnića kraj Drniša, Mile Ostoje Ljiljak, rođene 1959. godine iz Velikog Obljaja kod Gline i Nikole Janka Cimeše, rođenog 1914. godine, iz Svinice kod Vojnića.

Identifikovani su posmrtni ostaci Zorke Dmitra Marić, rođene 1955. godine, iz Brezovog Polja kraj Gline, Milana Bože Banića, rođenog 1954. godine, iz Mekinjara u Korenici i Pave Nikole Marić-Jovanović, rođene 1910. godine iz Gornje Obriježi kod Pakraca.

Među identifikovanima su posmrtni ostaci hendikepirane četrdesetogodišnje Zorke Marić koja je, sa još osam psihičkih bolesnika i osoba sa invaliditetom, ubijena 8. avgusta 1995. godine u zgradi osnovne škole u Dvoru na Uni.

Жrtve su prvog dana zločinačke akcije “Oluja”, zbog bezbjedonosnih razloga, prebačene iz petrinjske Psihijatrijske bolnice i Doma penzionera u Dvor, za koji se vjerovalo da je u tom trenutku bio najbezbjednije mjesto u Republici Srpskoj Krajini, podsjeća se u saopštenju.

Prema “Veritasovim” istraživanjima, pred naoružanim pripadnicima danskog kontingenta UNPROFOR-a pobili su ih pripadnici specijalne izviđačko-diverzantske jedinice Hrvatske vojske, kojom je komandovao Matija Ciprić.

O ovom, jednom od najstrašnijih zločina tokom ratova devedesetih godina prošlog vijeka u bivšoj Jugoslaviji, Danci Džordž Larsen i Kasper Vedsmand snimili su 2015. godine dokumentarni film “15 minuta – masakr u Dvoru”, kojim se takođe implicira da su taj zločin počinili pripadnici hrvatske vojske.

“Iako istragu vode i Srbija i Hrvatska, sudski ni do danas nije utvrđeno ko su počinioci ovog gnusnog zločina”, navodi se u saopštenju.

Posmrtni ostaci Zorke Marić ekshumirani su među 160 leševa iz grupne grobnice u Petrinji i ona je prva identifikovana od devet hendikepiranih žrtava iz škole u Dvoru.

“Veritas” je naveo da je Zorkina majka Anka Marić /61/ poginula u septembru 1991. godine od gelera granate ispaljene sa hrvatske strane na Dom penzionera u Petrinji, gdje je boravila od juna te godine i da njeni posmrtni ostaci još nisu pronađeni.

Među identifikovanima su posmrtni ostaci osamdesetjednogodišnje Pave Jovanović koju su u oktobri 1991. godine na kućnom pragu u selu Gornja Obrijež ubili pripadnici “Zbora narodne garde” Hrvatske, dodaje se u saopštenju.

Njene posmrtne ostatke u njenom dvorištu pokopali su komšije Hrvati, odakle je na zahtjev rođaka ekshumirana u pojedinačnoj ekshumaciji.

U posljednjih 18 godina iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica, uključujući i ekshumacije u organizaciji porodica, na području Hrvatske, BiH i Srbije, ekshumirano je ukupno 1.600 srpskih žrtava iz Hrvatske i nekadašnje Republike Srpske Krajine, od kojih su identifikovani posmrtni ostaci njih 1.182.

Na “Veritasovom” spisku nestalih još se nalazi 1.773 lica srpske nacionalnosti koji su nestali u periodu od 1991–1995. godine na području Hrvatske i nekadašnje Republike Srpske Krajine.

Među nestalima je 1.279 civila, od kojih 493 žene, podsjeća se u saopštenju.

“Veritas” je naveo da raspolaže pouzdanim podacima za još 232 registrovanih grobnih mjesta u kojima se nalaze neidentifikovani posmrtni ostaci stradalih Srba na tom području i u istom periodu.

Izvor: SRNA

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​