arrow up

Podijelite vijest:

U JASENOVCU UBIJENO IZMEĐU 122.000 I 130.000 LJUDI

jasenovac_mjesto_logora.jpg

Viši kustos Muzeja žrtava genocida u Beogradu istoričar Dragan Cvetković procjenjuje da je u Jasenovcu stradalo između 122.000 i 130.000 ljudi, od kojih su 63 odsto bili Srbi.

Cvetković je ukazao na to da se Jasenovac poistovjećuje sa ukupnim stradanjem Srba u NDH, ali u njemu je život izgubilo svega 23 odsto svih srpskih civila, odnosno 30 odsto u svim logorima zajedno.

Ostalih 70 odsto srpskih civila ubijenih u NDH stradalo je na raznim stratištima, najčešće u selima u kojima su živjeli ili u neposrednoj blizini.

Cvetković je naveo da je pitanje Jasenovca istraženo što se tiče činjenica i da “tu manje-više nema nepoznanica, ali da se postavlja pitanje interpretacija tih činjenica”.

“Interpretacija tih činjenica posledica je lične odgovornosti ili neodgovornosti pojedinaca, pa i istoričara među njima. Ono što je nesporno jeste da je to svakako najveći i najbrutalniji logor u jugoistočnoj Evropi, te je kao takav postao paradigma stradanja u Jugoslaviji”, rekao je Cvetković za “Blic”.

On je podsjetio na to da se o broju žrtava Jasenovca vode polemike već 67 godina i zaključio da je država propustila priliku da poslije rata popisom utvrdi tačan ili približno tačan broj stradalih, što je otvorilo prostor manipulacijama i nagađanjima, licitiranjima brojem stradalih koja su se kretala od 20.000 i 30.000, pa do milion.

Prema njegovim riječima, u Muzeju žrtava genocida u Beogradu sada se nastoji doći do približno objektivnog broja stradalih u logoru.

“Koliko je meni poznato, kolege iz Spomen-područja `Jasenovac` su personalnom identifikacijom došli do broja od oko 80.000 i nastavljaju s radom. Mi u Muzeju imamo podatke od oko 88.000 stradalih i idemo dalje. Dakle, sigurno nema manje stradalih od ovih brojeva”, rekao je Cvetković.

Izvor: srna

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​