arrow up

Podijelite vijest:

U Beogradu održana Međunarodna naučna konferencija o Jasenovcu

U Beogradu je 22.i 23. aprila održana Međunarodna naučna konferencija „Odjeci Jasenovca – Saglasni i nesaglasni narativi“.
Konferencija „Odjeci Jasenovca – Saglasni i nesaglasni narativi“

Bila je to 21. po redu godišnja konferencija koju Institut za istraživanje Jasenovca iz Njujorka organizuje u znak sećanja na žrtve trostrukog genocida počinjenog nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH. Ove komemorativne konferencije su dvadeset  godina održavane u Njujorku, i ovo je prvi put da su se učesnici okupili u glavnom gradu Srbije.

O različitim aspektima istorije stradanja stotina hiljada nedužnih ljudi u NDH i kulturi sećanja na njih, govorili su doajeni među istoričarima iz Srbije, akademik dr Vasilije Krestić i vojni istoričar magistar Antun Miletić, kao i istaknuti stručnjaci iz inostranstva dr Gideon Grajf (Izrael), dr Rori Jeomans (Velika Britanija), dr Jelena Guskova (Rusija), dr Urlih Šnajder (Nemačka), dr Nisan Šarifi (Izrael), dr Norman Marković (SAD).

Bari Lituči predsednik JRI govori o komemoraciji žrtava Genocida kao elementu kulture sećanja

Kulturi sećanja bila je posvećena posebna pažnja u izlaganjima dr Dušana Bastašića iz Republike Srpske, Aleksandra Nećaka i Nenada Fogela iz Srbije, Avija Mizrahija i Katrin Koršus iz SAD.

Učesnici Konferencije su usvojili Rezoluciju od 7 tačaka. 


Bastašić: Obraćanje učesnicima konferencije o Jasenovcu – Bastašić: Konferencija o Jasenovcu

Rezolucija Međunarodne konferencije o Genocidu u fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj za vreme Drugog svetskog rata održane pod naslovom  «Odjeci Jasenovca – Saglasni i suprotstavljeni narativi», usvojena 23. aprila 2023 godine, u Beogradu

Mi, učesnici ove istorijske i prve međunarodne naučne  konferencije održane u Srbiji na temu zločina Genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, nezavisno organizovane od strane Instituta za istraživanje Jasenovca, potvrđujemo i prihvatamo sledeće  osnovne principe:

Mi polazimo od stava da svrhe i principi zaštićeni Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima od 10 decembra 1948. godine, koja proglašava da sva ljudska bića imaju jednaka i neotuđiva prava i slobode i da su to temelji pravde i mira u svetu, te da je nepoštovanje ovih prava i sloboda rezultiralo varvarskim zločinima genocida počinjenog za vreme Holokausta;

I mi  potvrđujemo i podsećamo svet da su se najveći zločini genocida  ikad počinjeni u istoriji Balkana dogodili u nacističkoj marionetskoj državi poznatoj kao „Nezavisna  Država Hrvatska,“ pod vlašću hrvatskih fašista poznatih kao ustaše, a protiv celokupnih populacija Srba, Jevreja i Roma na toj teritoriji; 

I prepoznajući enormnost zločina izvršenih od strane hrvatskog ustaškog režima širom teritorije kojom je vladao, a posebno u zloglasnom logoru smrti poznatom kao Jasenovac, koji u istoriji Holokausta zaslužuje da bude upoređen sa logorima istrebljenja u Poljskoj;

Prepoznajući i duboko zabrinuti zbog propusta nekih u međunarodnoj zajednici da adekvatno priznaju ove zločine, kao što prepoznajemo i da postoje oni koji žele da potpuno izbrišu  ove zločine genocida iz istorije, mi iniciramo i afirmišemo sledećih sedam tačaka:

Tačka # 1:

Ova Konferencija smatra da 22.april od sada treba da bude proglašen i širom sveta priznat kao Međunarodni Dan  komemoracije žrtava Jasenovca.

Tačka # 2:

Ova Konferencija je odlučna u stavu da reparacije moraju biti isplaćene svim grupama žrtava Holokausta u okupiranoj Jugoslaviji, uključujući grupe viktimizirane od strane Nezavisne Države Hrvatske.

Tačka # 3:

Ova Konferencija je odlučna u stavu da ratni hrvatski nadbiskup, Alojzije Stepinac, ne treba da bude rehabilitovan, i da kolaboracija katoličkog klera u Holokaustu mora biti pažljivo proučena u celini. 

Tačka # 4:

Ova Konferencija je odlučna u stavu da sve apologete i promoteri ustaške ideologije ili bilo kojeg drugog oblika fašizma i nacizma, treba da budu energično razotkriveni i osuđeni.

Tačka # 5:

Ova konferencija poziva Ujedinjene nacije, sve Holokaust organizacije, sve jevrejske organizacije, sve organizacije boraca za ljudska prava i slobode, kao i vlade, da se suprotsstave i da osude preimenovanja ulica i drugih javnih mesta radi glorifikacije ustaškog pokreta, te da zabrane upotrebu ustaških simbola i pozdrava,  kao i svih drugih fašističkij i nacističkih pozdrava, posebno na mestima koja obeležavaju Genocid Jevreja, Roma i Srba.

 Tačka # 6:

Ova Konferencija osuđuje instrumentalizaciju,relativizaciju, i iznad svega, minimalizaciju broja žrtava Genocida u Jasenovcu i u  Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Zalažemo se za primenu najboljih praksi u istorijskim istraživanjima i odbacujemo žurbu pojedinaca ili organizacija, fokusiranih na brojeve, da donesu odluku o tome koja će se procena broja žrtava od sada smatrati politički korektnom. Isto tako, osuđujemo upotrebu ove teme kao diverzione taktike u političkim raspravama koje nastoje da poreknu ili umanje zločine Genocida koje je počinio ustaški režim.

Tačka br. 7:

Ova konferencija osuđuje svako prikrivanje informacija o trostrukom genocidu  počinjenom u periodu 1941-1945 u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i uporno odbijanje da se otvore arhivi koji još uvek pod oznakom tajnosti čuvaju dokumenta o njemu i poziva sve državne, crkvene  i privatne institucije i organizacije  širom sveta da u potpunosti otvore i učine dostupnim stručnoj i široj javnosti sve arhivske dokumente od značaja za dalja istraživanja trostrukog ustaškog genocida.

Izvor: Nada Ljubić – Organizacioni Odbor konferencije

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​