arrow up

Podijelite vijest:

Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame!

prebilovci-2013-43Vlado Bulut, kome su u jamu bačeni žena, dve kćeri i četiri sina, krišom je i ranije dolazio na jamu.

U kameru Zdravka Šotre, koji je tada snimao dokumentarni film o stradanju hercegovačkih Srba, Vlado Bulut je govorio:
Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame! To mi se vazda pričinjavalo.

Kako su džakovi kostiju izvađenih sa dna jame išle od ruku do ruku Prebilovčana, Vladi Bulutu se kroz suze otelo:
Evo rođače, primi, evo, đeca naša. Đeca naša! Pedeset godina u jami.
Ova rečenica Šotru je inspirisala za naziv filma „Evo naše dece”. Trifku Ekmečiću prepuklo je srce u grudima dok je na jami čekao kosti supruge koja je u nju bačena trudna. Istim putem kuda su poslednji put prošli živi, kosti su 1991. vraćene u Prebilovce. Otvarale su se i druge jame širom Hercegovine, potomci su želeli da se kosti mučenika smire. Kukauša gornja i donja, Bivolje brdo, jame u Hutovu, Vidonja, Poplat…

Sve kosti, hiljada ustaških žrtava, sabirane su u hramu koji je počeo sa gradnjom u Prebilovcima, s ciljem da izraste u spomen-kosturnicu. Osveštao ga je tadašnji patrijarh srpski Pavle. Iste godine započeo je rat na prostoru Jugoslavije, a iduće i u Hercegovini.

“U bele tvrđave mermera zaključajte nam dobro kosti, mogle bi mrtve ustaše da nam se napiju zdravlja, ne, ne verujte tišini što se umesto nas javlja.”

Stihovi uklesani na spomeniku kneza Ognjena Жdrakanovića, prve prebilovačke žrtve 1941, pokazali su se kao proročki. Na udaru hrvatskih jedinica, u operaciji Čagalj 1992, srpski narod je proteran iz doline Neretve.

Puste prebilovačke kuće izložene su pljački i paljevini, da se Srbi ovde više nikada ne vrate. Započeti hram je raznesen eksplozivom, a kosti mučenika najvećim delom uništene. Orgijanja je bilo i na seoskom groblju, gde su hrvatski vojnici pucali u spomenike podignute žrtvama pokolja.

U nekim grobnicama su palili kosti. Među napadačima je bilo i potomaka dželata iz 1941…

Prebilovci su u prvim godinama opusteli. Zgarišta su zarasla u korov, a mesto hrama obeščašćeno i pretvoreno u deponiju.

Izvor:

Srpska istorija

Vezane vijesti:

PREBILOVCI

Prebilovci – selo na internetu

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​