arrow up

Svetska premijera filma “PREBILOVCI – tamo i kamen ima ožiljak” na 69. Martovskom festivalu

Svetska premijera dokumentarnog filma “PREBILOVCI – tamo i kamen ima ožiljak” (Srbija / 2022. / 82’), autorke Sanje Dragićević Babić, biće održana na 69. Martovskom festivalu 30. marta od 19 časova u Velikoj sali Doma omladine Beograda. Ovaj dokumentarac nastao je u produkciji Radio-televizije Srbije, snimatelji su Dragoslav Bojković i Nikola Đurović, a producent Milica Dabić. Znate li za selo u Hercegovini, gde svaka kuća, svaki kamen i svaki čovek imaju ožiljak? Za selo u kojem je dva puta zaustavljan život, a ono iznova oživljavalo? Gde su jednom ubijeni, opet ubijani? Gde, uprkos svemu, život i dalje govori? Znate li kako je u tom selu došlo do preobražaja od mržnje

Nikola Milovančev: Draža Mihailović o broju žrtava (II) – 823.000 Srba ubijeno po izjavi Pircia Birolija (do početka 1943)

Dosad pobijeno u Jugoslaviji 823.000 Srba. O ovome izjavio talijanski Guverner Crne Gore prema podacima koje imaju Italijani, piše Draža Mihailović emigrantskoj vladi u London. Osim izveštaja Draže Mihailovića, koji je predsednik emigrantske vlade dr Slobodan Jovanović poslao kraljevskom poslanstvu u Lisabonu 27. januara 1943, sačuvan je još jedan telegram sa sličnom sadržinom, koji je predsednik vlade poslao u Lisabon pola meseca kasnije, 11. februara 1943. Dok je prvi izveštaj kraći i pretežno političke prirode (uz navođenje broja o 600.000 Srba ubijenih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj), drugi je u celosti, osim vesti o odluci konferencije šefova Gestapoa u Beču o uništenju četničkog pokreta, posvećen ratnim žrtvama. Prva strana šifrovanog telegrama

Đurđica Dragaš: Priča o Milutinu – priča o narodu koji samo brani svoju kuću

Prođe godina dana kako je u 86-oj godini u Lebanu umro Milutin Cvetković. Vest koja bi se, da su okolnosti bile drugačije, ticala samo njegovih rođaka i prijatelja, rastužila je čitavu Srbiju. Zašto? Zato što se ovaj vremešni čovek svega 15-ak dana pre svoje smrti hrabro suprotstavio pljačkašu koji mu je upao u kuću. Uprkos faktoru iznenađenja, bezočnosti i brutalnosti plačkaša i velikoj razlici u godinama (uljez je bio 35-ogodišnji komšija), deka Milutin je još jednom dokazao onu poslovicu-jednom policajac, uvek policajac. Instinkt koji ga je sačuvao tokom dugogodišnje karijere, spasio je njega i nepokretnu suprugu i u ovoj , gotovo bezizlaznoj situaciji. Milutin je, glumeći nemoć, neprimetno izvukao pištolj

Stari Brod: Obilježeno 80 godina od strašnog zločina nad Srbima (VIDEO)

Služenjem liturgije i pomena u Starom Brodu kod Višegrada juče je obilježeno 80 godina od stradanja više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske i Podrinjske regije, koje su ubile ustaše predvođene Jurom Francetićem. Pokolj u Starom Brodu i Miloševićima desio se tokom proljeća 1942. godine. Ustaše su tada ubile oko 6.000 nenaoružanih Srba, isključivo civila, a najmasovniji zločin izvršen je upravo na jučerašnji dan 22. marta 1942. IZvor: RTRS Vezane vijesti:

Dobojsko naselje Stanovi: Parastos srpskim žrtvama krvavog proljeća

U dobojskom naselju Stanovi danas je obilježeno 77 godina od ustaškog zločina nad 30 srpskih mještana, među kojima je bilo 12 djece, a najmlađa žrtva je imala samo četiri dana. Tim povodom pred spomenik stradalima kod Crkve Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Stanovima danas je služen parastos, kojem je prisustvovao i gradonačelnik Doboja Boris Jerinić. Jerinić je rekao da su Srbi slobodarski narod i da se nikada ne smije zaboraviti njihovo stradanje tokom antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu. Na današnji dan prije 77 godina ustaše iz naselja Prisade i okolnih sela ubile su, a potom zapalile 30 mještana Stanova. O ovom zločinu poznatom kao krvavo proljeće ostao je zapis

Ranko Radelić: BILOGORSKI PREZIMENIK – Ispravke i dopune 1. izdanja

U subotu, 12. marta 2022. u štampariji „Donatgraf“ u Grockoj završeno je 2. izdanje „Bilogorskog prezimenika“, odnosno, samo ispravke i dopune prvog izdanja objavljenog na 467 stranica. Tako sa novim informacijama imamo pun pregled bilogorske onomastike na 584 stranice. Integralni tekst ovog izdanja (117 str.) možete preuzeti na linku OVDJE, a za ovu priliku objavljujemo uvod u ovu publikaciju. „Večernja Moskva“ je u nastavcima počela objavljivati, čini mi se 1962, roman Mihaila Bulgakova Majstor i Margarita. Bila je to četrnaesta verzija knjige, a vjerovatno bi ih bilo još da autor nije poginuo 1943. Bilogorski prezimenik je profana knjiga koja svoju inspiraciju ne crpi iz nepreglednih pejsaža i trnovitih gustiša vlastite

Mihailo Medenica

Njena ekselencija Jelena Milić, ambasador bede i jada!

Nije Jelena Milić tek bedni čauš onog NATO pakta s đavolom, ono blato i smrad druge Srbije..Jelena Milić je mnogo više i mnogo opasnije od sveg toga- ona je sve ono što suštinom nismo i sve ono što nam se nameće da nam valja biti. Kao takva je imenovana za ambasadora Srbije u Hrvatskoj. U Hrvatskoj će Srbiju predstavljati neko za koga je Jasenovac senovito izletište na Savi! Neko za koga je „Oluja“ povetarac, lahor što je razvejao maslačke… Neko ko će na zgarištu srpskog doma požaliti vatru… U Hrvatskoj će Srbiju zastupati kao optuženika besčasni advokat po službenoj dužnosti, advokat koji bi slavio da mu „branjenik“ dopadne vešala… Jelena

Makormik: Hapšenje Pavelića bio preveliki rizik za SAD i Vatikan

Američki istoričar Robert Makormik izjavio je da je Vatikan veoma dobro znao za zločine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), a da je hapšenje hrvatskog ratnog zločinca Ante Pavelića spriječeno jer je neko zaključio da je to preveliki rizik za Vatikan i SAD.  “Vatikan je veoma dobro znao šta se događa u NDH, njihovi predstavnici bili su prisutni u Hrvatskoj tokom rata”, kaže Makormik, koji je autor knjige “Hrvatska pod Antom Pavelićem: SAD, ustaše i genocid u Drugom svjetskom ratu”. Makormik ocjenjuje da bi dokumenti iz perioda Drugog svjetskog rata koje Vatikan stavlja na raspolaganje trebalo da pruže važne informacije o bijegu Pavelića. “Do sada dostupni dokumenti ukazuju da je Pavelić

Jasenovac spomenik

Deca Jasenovca

Revizionisti i mnogi javni delatnici koji imaju za cilj da negiraju kako genocid u NDH, tako i razmere tog genocida, nastoje da svoje argumente usmere na polje kvantitativnog aspekta genocida. Kvantitativni aspekt genocida je svakako vrlo važan aspekt genocida koji su ustaše sprovele nad Srbima, Jevrejima i Romima. Međutim, negiranje i redukcija broja žrtava počivaju na problematičnim teorijskim, ali i empirijskim osnovama. Pored teorijske i empirijske problematičnosti, neophodno je ukazati da pored kvantitativnog, postoji i kvalitativni aspekt genocida, koji se neopravdano zanemaruje kao kontra-argument kada revizionisti nastupe sa pozicija pozivanja na zvanične podatke određenih institucija. Upravo kvalitativni apekt odnosno priroda zločina, metodološki standard ubijanja, ideologija ustaškog pokreta, psihopatološki profili ubica

Podrška profesoru Koviću: Učili ste nas važnosti spoznaje ko smo!

Ponosna sam na svaku ocjenu i svaki naš ispit, a šta je ispit nego razgovor dva prijatelja. Ponosna sam na one desetke, na ona predavanja koja su bila drugačija i inovativnija. Nisu to bila puka čitanja sa papira, niti „jedva čekanje“ da izađete iz učionice, to su bile debate kroz koje bi za dva sata ni ne znajući prelazili i knjigu od 300 stranica. Piše: Svjetlana Samardžija Dragi profesore, Republika Srpska je bila i biće vaša druga domovina. Toliko je dobrih ljudi, prije svega, pa onda istoričara izašlo ispod vašeg pera istine, pera istorije. Vaši su nas časovi učili i o umjetnosti, i o književnosti i o istorijskim tokovima i

Dušan Buković: SELO POLAČA U BORBI ZA SLOBODU

Iz publikacije: Jovan Ivekić, Polača u borbi za slobodu, „Srbija – Serbia“, jun 1978, Fruitland, Ont., Canada Ne ulazeći ni u kakve druge komentare, danas smo bili u prilici da posetimo veliku Univerzitetsku biblioteku u kojoj se nalazi preko dva miliona knjiga, stranih i domaćih, gde smo pronašli i ovaj članak Jove Ivekića koji je objavljen u Đujićevoj „Srbiji“, pod naslovom “Polača u borbi za slobodu“, gde između ostalog stoji: „U podnožju kršne i ponosne Dinare ističe se poznato srpsko selo Polača u Dalmaciji. Ono se sastoji od većeg broja manjih zaseoka, grupisanih u Velikoj i Maloj Polači i Podinarju. Polača po broju stanovnika spada u veća naselja u Dalmaciji.

Zafranović: Snimanje filma o zločinima u Jasenovcu počinje u junu

Nekadašnji student legendarne, prestižne Praške filmske škole – FAMU, godinama se bavi analizom zla u vrijeme fašizma, što se jasno ogleda u njegovoj ratnoj trilogiji – „Okupacija u 26 slika“ (1978), „Pad Italije“ (1981) i „Večernja zvona“ (1986), filmu „Krv i pepeo Jasenovca“ (1983) ili dokumentarcu „Zalazak stoljeća – Testament L. Z.“ (1994). Filmski reditelj Lordan Zafranović već decenijama priprema film o zločinima u Jasenovcu radnog naziva „Djeca Kozare“, za Tanjug najavljuje da bi snimanje tog ostvarenja trebalo da počne u junu ove godine. Veoma dugo već pripremam taj film koji sada već nosi i drugi naslov „Zlatni rez 42“. Priča je podignuta na drugi nivo od prve verzije scenarija

svece-crkva.jpg

Жivot u neprebolu

U „Veritasu” se zalažemo za princip da svaka žrtva mora da ima ime i često sam u javnim nastupima pozivao sve građane da provere da li su njihovi stradali rođaci u Drugom svetskom ratu uvedeni u taj popis, pa ako nisu da popune upitnik Muzeja žrtava genocida kako bi bili naknadno upisani. „Veritas” je u posedu popisa žrtava Drugog svetskog rata koji je 1966. objavila Savezna popisna komisija na kojem se nalaze žrtve „fašističkog terora i domaćih izdajnika” svih naroda i narodnosti koji su živeli na području SFRJ. Na tom spisku se nalazi oko 657.000 imena, među kojima je oko 393.000 srpskih žrtava, što je mnogo manje od zvaničnih i

80 GODINA OD USTAŠKOG ZLOČINA U BILEĆKOM SELU BRESTICE

“Kada bi se u jame hercegovačke, u te tamne bezdanice bez sunčeva zraka, u okrilje žalosti i mraka, slile sve suze koje za srpskim mučenicima proliše majke i sestre, očevi i braća, kćerke i sinovi, e preljevala bi voda iz tihh bedana”, to mi reče jedan čestiti starina u selu Čavšu na obodu Popovog polja gdje ustaše zločin počiniše. Istu priču mogli bi čuti na svakom koraku tužne i žalosne, ali nikad pokorene, nikad utamničene zemlje Hercegove koja još rane izvidala nije. Na današnji dan, u zoru 2.marta 1942. godine srpsko selo Brestice napali su muslimani susjednog gatačkog sreza. U tom napadu poginulo je 46 Brestičana, a 43 ranjeno. Među

Nikola Milovančev: O logoru Zemun – odgovor na neistine g. Zlatoja Martinova

U dnevnom listu „Danas“ objavljen je članak g. Zlatoja Martinova pod nazivom „Film bez uloge Nedića“ a koji se odnosi na dokumentarni film „Koncentracioni logor Zemun“ autora dr Veljka Đurića. Kao Zemunac osećam se pozvanim da odgovorim na deo navoda g. Martinova koji se tiču logora Zemun. Napominjem da su mi neke činjenice o tom razdoblju poznate i iz porodičnog iskustva: moj deda Nikola je od proleća do septembra 1944. bio zatočen u logoru Banjica (pre oslobođenja Beograda je organizovao presecanje fitilja za miniranje mosta koji je sa zemunske strane i time sprečio miniranje mosta) a otac Đorđe je novembra 1944., sa svojih 17 godina, otišao na Sremski front. Zato

NAJNOVIJE VIJESTI

LJUBA

Da li je ovaj sunčani dan naš kraj? Ova svjetlost i plavo

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.