arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Dejan Mirović: Na šta nas podseća Jasenovac

Jedanaesti učesnik našeg virtualnog okruglog stola „Srpska kultura sećanja i Jasenovac – izazovi i odgovori“ bio je profesor Dejan Mirović. Serijal priprema Vladimir Dimitrijević. Umesto uvoda S obzirom na činjenicu da se tema sistema jasenovačkih logora i broja žrtava u njima ne tiče samo pojedinih Srba, nego celine našeg naroda, i da je prilikom obrade iste, veoma važno imati u vidu dijalošku prirodu potrage za istinom, naš i vaš sajt se, sa dva pitanja (1. Kakvo je mesto Jasenovca u našem istorijskom pamćenju? 2. Šta mislite o najnovijim polemikama oko broja žrtava u jasenovačkom sistemu logora?) obratio nizu intelektualaca sa molbom da na njih odgovore. Ponavljamo: „Stanje stvari“ neće ulaziti

Mirjana Stojisavljević: Velikim pokoljem do Velike Hrvatske ili tajna istorija ustaštva

Obraćanje prof. dr Mirjane Stojisavljević na promociji knjige Akademika Vasilija Krestića „Genocidom do velike Hrvatske“, održane 16. decembra 2019. u prostoru Univerzitetske biblioteke u Banjoj Luci. Poštovane dame i gospodo, dragi prijatelji i saborci, predstavnici udruženja Jadovno 1941, udruženja Baštionik, Krajiškog kulturnog centra “Sveti Sava” Banjaluka, odnosno Sabora krajiških udruženja koji je organizovao predstavljanje knjige akademika Vasilija Krestića  “Genocidom do velike Hrvatske”, povodom dana Srpske krajine u Banjaluci,  pomaže Bog! Naslov mog izlaganja glasi: Velikim Pokoljem do Velike Hrvatske ili tajna istorija ustaštva             1. Živimo u strogo kontrolisanom svijetu u kome se svijest usmjerava na vrlo rafiniran  način, putem lažnih kultova kojim su prave vrijednosti zamijenjene lažnim, što obesmišljava

Miloš Ković: Onaj ko odlučuje o prošlosti, taj odlučuje i o budućnosti

Našu istoriju moramo pisati sami, uz naslanjanje na ono što je svetska nauka, ili će istoriju da nam pišu stranci, rekao istoričar Miloš Ković. Gost Ane Mileusnić u emisiji Parabola na novosadskoj televiziji Most, bio je ugledni srpski istoričar prof. dr. Miloš Ković. Najviše reči bilo je o srpskoj istoriografiji, identitetskim pitanjima, Kosovu i Metohiji i Kosovskom zavetu. Našu istoriju moramo pisati sami, uz naslanjanje na ono što je svetska nauka, ili će istoriju da nam pišu stranci. Govoreći o klimi u kojoj se danas piše srpska istorija, profesor Ković je istakao da „našu istoriju moramo pisati sami, uz naslanjanje na ono što je svetska nauka, ili će istoriju da

Protojerej-stavrofor Stojiljko Kajević: Samo žrtve mogu da oproste zlo ustaša

Deseti učesnik našeg virtualnog okruglog stola „Srpska kultura sećanja i Jasenovac – izazovi i odgovori“ bio je protojerej dr Stojiljko N. Kajević. Serijal priprema Vladimir Dimitrijević. Umesto uvoda S obzirom na činjenicu da se tema sistema jasenovačkih logora i broja žrtava u njima ne tiče samo pojedinih Srba, nego celine našeg naroda, i da je prilikom obrade iste, veoma važno imati u vidu dijalošku prirodu potrage za istinom, naš i vaš sajt se, sa dva pitanja (1. Kakvo je mesto Jasenovca u našem istorijskom pamćenju? 2. Šta mislite o najnovijim polemikama oko broja žrtava u jasenovačkom sistemu logora?) obratio nizu intelektualaca sa molbom da na njih odgovore. Ponavljamo: „Stanje stvari“

Jasenovac – logor u kojem su trebali biti istrijebljeni Srbi i Jevreji

Najveći broj ubijenih u Jasenovcu, a koji su porijeklom iz BiH, bili su stanovnici Potkozarja i grada Sarajeva. Jasenovac je toponim koji se u javnom prostoru zemalja nastalih raspadom SFRJ koristi veoma frekventno, a najčešće ga u raspravama koriste revizionisti historije koji nastoje umanjiti njegov zločinački obim. U osporavanju historijskih istina ide se tako daleko da se u javnost plasiraju tvrdnje kako to uopšte nije bio logor smrti i kako su najveći zločini na tom lokalitetu počinjeni nakon završetka Drugog svjetskog rata, u vrijeme Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Međutim, svi relevantni historijski nalazi nedvosmisleno svjedoče kako je Jasenovac bio mjesto kolektivnog užasa za zatočene i kako je bio dio ustaškog

Srbi logoraši stradali i od bratske ruke

Šta se navodi u saopštenju državne komisije o logoru sajmište, osnovanom krajem 1941. Navršilo se punih 78 godina otkako su prvi logoraši pristigli u najveći nemački logor na jugoistoku Evrope – Sajmište. Za nepune četiri godine, koliko je logor postojao, život je u njemu ili neposredno posle izlaska izgubilo skoro 40.000 ljudi, pokazuje Saopštenje 87 Državne komisije za ispitivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, u koje su „Novosti“, kao jedine predstavnik medija, imale uvid. Saopštenje je potpisao predsednik Komisije dr Dušan Nedeljković, univerzitetski profesor, 11. januara 1946. Komisija se uglavnom bavi istorijatom logora od 1942. godine, kada je okončan Holokaust, i kada je u već njemu ubijeno oko 7.000 Jevreja

Ispovest: „Ja sam Branko Tepić, dečak iz nosiljke majke Knežopoljke“

Čuvena fotografija Žorža Skrigina na kojoj majka Knežopoljka vodi decu za nas je metafora stradanja civila u ratu, ali za Branka Tepića (74) – dečaka koji viri iz nosiljke na majčinim leđima – ona je najintimnije životno svedočanstvo. Čuvena fotografija Žorža Skrigina na kojoj majka Knežopoljka vodi decu za nas je metafora stradanja civila u ratu, ali za Branka Tepića (74) – dečaka koji viri iz nosiljke na majčinim leđima – ona je najintimnije životno svedočanstvo. Slika žene što pogureno korača ratnom pustinjom: u nosiljci na leđima beba, za ruku vodi devojčicu. Prst stavlja na usne i pokazuje joj da bude tiha. Tragom ove fotografije, koja je nastala 1944. godine

Bokan: BOŽJA PROMISAO I DOBRA DELA DAKE DAVIDOVIĆA SPASILI GA OD SIGURNE SMRTI

Mi, pravoslavni hrišćani, kao da se stidimo da u ovom obezboženom i ciničnom svetu projavimo svoju veru, čak i onda kada su u pitanju sasvim očigledne stvari. Posebno kada je reč o nekom čudu, o nečemu što u sebi nosi jasan znak svemoćne Volje našeg Tvorca. A zovemo Ga, pritom, Svedržitelj, i molitvama svedočimo kakva je to sila nemerljiva u pitanju.  I kada se ova naša, sve ređa spremnost na čudo, javno izgovori, čitava naša javnost (ili: njen najveći deo) počinje da se mršti, buni i ismeva ovakva tumačenja. U tome, nažalost, učestvuju čak i poneki od novih bogoslova (onih koji ”čuda” svode na ”priče iz davnina” i ”srednjovekovne maštarije

Opet odbili „Djecu Kozare“: Filmski centar Srbije treći put nije podržao film o stradanju srpskog naroda u NDH

Potpuno sam razočaran, ovo što se dešava za mene je skandalozno, kaže Lordan. Jedan od najznačajnijih stvaralaca jugoslovenske kinematografije, sa projektom novog filma „Djeca Kozare“, o stradanju srpskog naroda u doba NDH, po treći put je odbijen na konkursu FCS (dva puta na konkursima u kategoriji za dugometražne igrane filmove sa nacionalnom temom). I mada u obrazloženju za ovu odluku UO FCS navodi da je reč o „značajnoj temi koja tretira najtragičnije trenutke naše prošlosti, iz pera čuvenog Arsena Diklića, i da zavređuje svaku pažnju“, projekat ovog filma je, ipak, opet ostao bez podrške. – Ograničena sredstva kojima je na ovom konkursu FCS raspolagala komisija, kao i kompleksnost oživivljavanja epohe

Nadežda Vinaver: Predgovor za knjigu Nikole Nikolića „Bogovi zla – o Jasenovačkom logoru“

Predgovor knjizi Jasenovački logor koji je napisala Nadežda Vinaver. Autentično svedočanstvo preživelog logoraša, Hrvata jugoslovenske orijentacije dr Nikole Nikolića, knjiga „Jasenovački logor“, koju je objavio „NNK Internacional“, izašla je ove, 2015. godine. Knjiga sadrži opise pojedinačnih i masovnih stradanja zatočenika Jasenovačkog logora, oko 100 fotografija, crteža i mapa i predstavlja snažno svedočanstvo o tragičnoj sudbini srpskog naroda u Drugom svetskom ratu. Knjiga „Jasenovački logor“ imala je trnovit put. Prvi put je objavljena 1948, ali se preko toga prelazilo ćutke. Doživela je još dva izmenjena i prilično ublažena izdanja, zbog politike bratstva i jedinstva. „NNK Internacional“ objavio je autentičnu verziju iz 1948. Na „Borbi za veru“, donosimo pogovor za ovu izvrsnu knjigu

Pomozimo obnovu spomenika stradalničkog sela Čavaš u Popovom Polju

Selo Čavaš u Popovom Polju je poslednje selo na desnoj obali reke Trebišnjice. U periodu između dva svetska rata u selu je živelo oko tri stotine stanovnika od čega 150 Srba a ostalo su bili Hrvati. Za vreme II svetskog rata na svirep način stradao je 101 meštanin srpske nacionalnosti  od 150 koliko je selo tada brojalo,što ovaj zločin svrstava u najteže zločine na ovim prostorima. Tog 11.avgusta 1941. u ranim jutarnjim časova ustaše opkoljavaju selo i na gubilište podno sela Čavaš odvode sve meštane koji su se u selu zatekli žene,decu i starce. Nastradali su članovi porodica Milošević,Miletić,Mijatović i Mihić. Nakon drugog svetskog rata 1956 godine preživela rodbina,prijatelji i

Nastavnici srpskog jezika u Izraelu o izučavanju Holokausta

Ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić boraviće danas i sutra u posjeti Izraelu u okviru seminara za nastavnike srpskog jezika i istorije o izučavanju Holokausta. Seminar je i ove godine organizovan u Međunarodnoj školi za izučavanje Holokausta Jad Vašem u Jerusalimu, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Iz resornog ministarstva navode da je saradnja Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Jad Vašema, najznačajnije memorijalne ustanove koja se bavi stradnjem Jevreja u Drugom svjetskom ratu, uspostavljena 2012. godine. Ovogodišnji seminar, u trajanju od sedam dana, pohađaće 20 nastavnika srpskog jezika i istorije koji rade u osnovnim i srednjim školama Republike Srpske. – Jad Vašem je

Istina o Jasenovcu – Ratko Dmitrović

Govor Ratka Dmitrovića na tribini, “JASENOVAC-prećutani genocid“ u organizaciji Pokreta Srpske Dveri u Čačku, 11. marta 2013. godine. Ratko Dmitrović, prvoklasni poznavalac srpsko-hrvatskih odnosa, njihove svakodnevnice, hrvatskog života, hrvatske kulture, novinar i kolimnista „Pečata‟, rođen u blizini Jasenovca. Govorio je o stradanju srpskog naroda, fenomenu ustaškog ubijanja, o pojavi Srba konvertita, njihovom učešću u zverskim ubijanjima pravoslavne braće kao načinu uklanjanja svedoka sramote odricanja verskog i nacionalnog identiteta; o tome kakva je hrvatska država i zašto je takva, ali i da Srbi ne stvaraju iluzije o bratskim odnosim sa onima koji im nikada nisu bili prijatelji. Po njemu, Jasenovac je najzloglasniji logor u svetu, jer niko nikad nije ubijao svoje protivnike

Bokan: Ne mogu da vode „plodni dijalog“ istina i laž, stradanje i zločinstvo

MORAMO OVO DA KORISTIMO KAO KLjUČNI, SUŠTINSKI ARGUMENT U MUČNOM „PREBROJAVANjU“ JASENOVAČKIH (I SVIH DRUGIH SRPSKIH) ŽRTAVA. Pre svega da sažmemo ove argumente u jednu jedinu misao: NE MOGU DA SE POREDE ARGUMENTI POTOMAKA SRPSKIH ŽRTAVA SA PRIČOM BRANILACA NjIHOVIH USTAŠKIH DžELATA. I to je najvažnije za razumeti u ovoj, često mučnoj, a uvek jezivo teškoj (za slušati) priči o broju i načinima ubijanja srpskih i drugih žrtava sistematskog ubijanja od strane nacističkih i skoro pa ljudožderskih dželata u crnim uniformama sa znakom Pavelićeve vampirolike države. To je suština svega! Kada mi, možda, i preteramo u ma čemu – naš temelj je uvek istina. A šta god branitelji ustaških dželata

Prnjavor: Služen parastos za 22 žrtve ustaškog terora

Kod spomen-obilježja na Radlovcu, nedaleko od Prnjavora, služen je parastos za 22 Srbina iz sela Mlinci, Paramije, Čorle, Donji Galjipovci i Srpovci koje su ustaše zaklale 05. decembra 1941. godine. Parastos su organizovali Mjesna boračka organizacija Prnjavor, opštinska organizacija SUBNOR-a i porodice žrtava ustaškog terora. Predsjednik SUBNOR-a Rade Radonjić rekao je da je najmlađa žrtva imala 17, a najstarija 49 godina. – Izgubili su život samo zato što su bili Srbi. Ti ljudi su bili nedužni što je dodatni razlog da očuvamo sjećanje na njihovu žrtvu – istakao je Radonjić. On je podsjetio da se u neposrednoj blizini nalazi i takozvana Zihova jama, u koju su bacani Srbi za vrijeme

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.