SMREKE, TUGA I OPOMENA

Datum objave: nedelja, 9 februara, 2020
Veličina slova: A- A+

U avgustu mjesecu, onaj dio doline rijeke Lašve između Vilenice i Vlašića pritisnu vrele ilinjske žege, kada se svaki živi stvor sklanja i čeka smiraj dana u lašvanskoj kotlini.

Smreke; FOTO: Jovan S. Marić

Piše: Jovan S. Marić

Takav je bio i treći avgustovski dan 2019. godine, kada je grupa potomaka žrtava ustaškog terora krenula na Čamića brdo, smješteno između dva Travnika, starog i novog. Uz psovke i glasno negodovanje neznanca, prolazimo prašnjavim i izlokanim putem.

Napokon stižemo na odredište.

Šok nevjerica, čuđenje. Na nekada uređenom memorijalnom kompleksu zatičemo razdrobljene kamene gromade, oranicu uokvirenu korovom i šibljem i novoizgrađenu štalu.

Palimo svijeće uz veliku humku, kosturnicu za pokoj duši nastradalih 700 Srba, nedužnih ljudi, velikomučenika.

Tu u Smrekama ili prema lokalnom nazivu Smrikama ustaše su, u namjeri da zatru pravoslavlje u srednjoj Bosni, dovodili sve one nesrećnike što nisu stali u kompozicije stočnih vagona na putu bez povratka prema Jasenovcu ili Jadovnom.

Prema kazivanjima jedinog preživjelog, Zdravka Piplice, žrtve su dovođene u koloni po dva, vezane žicom, kada monstrumi kreću na lov muka, plača i jauka, u lov na glave, koristeći poznate metode i sredstva, kundaci, cokule, maljevi, kame, sve dotle dok bal vampira ne bude okončan.

Nesrećni Piplica je na svojoj koži osjetio sva ova sredstva i metode, osim završnog udarca, jer je uspio zubima presjeći žicu i pobjeći u svoj Komar.

Bog ga je ostavio da živi i svjedoči o avgustu i Smrekama 1941.godine, kako je ponekad znao reći.

Dok palimo svijeće, kao po dogovoru, pogledom prelazimo dolinu Lašve pa sve do visova Vlašića.

Smreke; FOTO: Jovan S. Marić

Ovdje se čuje samo tišina, koju povremeno prekida glasanje životinja iz obližnje životinjske farme.

Zemljište je preorano sve do humke.

Od 6 parova kamenih gromada ostalo je samo nekoliko oštećenih. Memorijalni kompleks Smreke, prije posljednjih tragičnih sukoba, uradio je poznati beogradski arhitekta Bogdan Bogdanović, autor cvijeta u Jasenovcu, Slobodista u Kruševcu i drugih spomenika, nijemih svjedoka o stradanju Srba u drugom svjetskom ratu.

Smreke; FOTO: Jovan S. Marić

Simbolika humki, isklesanih u kamenu bihacitu predstavlja kolonu žrtava. Omege su znakovi, koji su stavljani na spomenike najvećih starogrčkih junaka, a uklesane zmije su zapravo zmije kućne čuvarice prema narodnom vjerovanju ovog kraja.

Ostavljamo Smreke koje sablasno izgledaju i slute ponovnom umiranju žrtava, ukoliko i dalje potraje uspavana ljudska savjest a nebriga prekrije i utone u Čamićevo brdo.

Od istog autora:

Jovan S. Marić – Umjesto početka rodoslova | Jadovno 1941.

Vezane vijesti:

Sandra Blagić: Još jedno stratište pravoslavnih Srba

Služen parastos žrtvama ustaškog zločina | Jadovno 1941.

Foto: 2.08.2012. Vitovlje, parastos stradalim u logoru Jadovno

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top