arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje

Često se na tužnom i patnjama išaranom licu u najmanjem dobru najlepši osmeh vidi. Iz muke i šibanja izrodi se iskustvo i čvrstina, otpornost na sve udarce i zahvalnost za svaki mali dar. Iz siromaštva, uz rad i trud, izrodi se i izrasta bogata, široka duša. U kući siromaha nekada je najbolje vidljiva ljubav – i koliko je za istinsku sreću malo potrebno. A na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje. Meni je Bog dao da vidim mnoga takva stradalna mesta: u Hercegovini, u Lici, na Kosovu i Metohiji… gde se naš narod našao pred istrebljenjem, pa ipak uporno na svom kamenu ili

Vasilije Đ. Krestić

Vasilije Krestić: Jasenovac ‒paradigma stradalništva

Besjeda akademika prof. dr Vasilija Krestića na svečanoj akademiji održanoj u SANU 21. aprila 2021. povodom 80 godina od uspostavljanja ustaških logora smrti. Poštovane gospođe i gospodo, uvaženi prijatelji,           Zgrožen stravičnim zločinima koji su se dešavali u Nezavisnoj državi Hrvatskoj nad Srbima, Jevrejima i Romima, naš uvaženi pisac i diplomata Jovan Dučić je na izmaku svog života poručio Srbima da su dužni  na sve strane, urbi et orbi, da šire vesti o genocidu koje su počinili Hrvati. On nije bez razloga tvrdio da se o zločinima tih razmera, koji su se desili u ustaškoj hrvatskoj državi, ne može i nesme ćutati. Smatrao je da sve generacije Srba, ne samo

Zbornik radova „Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske“

Krajem januara 2018. godine izašao je iz štampe zbornik radova „Pravni poredak nezavisne Države Hrvatske“ (ur. Boris Begović, Zoran Mirković) koji su prezentovani 30. marta 2017. godine na konferenciji na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.  Argumenti izneti u izlaganjima i veoma živoj raspravi na konferenciji u velikoj meri su potvrdili osnovnu hipotezu da je Nezavisna Država Hrvatska ipak bila država. U radu konferencije su učestvovali i predsednik SANU Vladimir Kostić, članovi SANU Danilo Basta i Ljubodrag Dimić, vodeći domaći istoričari, kao i veliki broj nastavnika i saradnika Pravnog fakulteta univerziteta u Beogradu. Izvod iz predgovora Zbornika: ”Istorija Nezavisne Države Hrvatske (NDH), pa time i pravna istorija te tvorevine, sagledavala se

Đurđica Dragaš: Desino stablo

Naš trag, naša nada, naše jutro!!! Zovem se Desa.Pet mi je godina. Ne znam jesam li se rodila kad se sejalo žito il’ kosila mirisna trava.Možda sam došla na ovaj svet u mećavi, dok je oko kuće zavijala bura.Možda su me donele ptice što se u proleće vraćaju s juga.Ne znam…Ne stiže majka da mi kaže… Imam bracu Jovana.Imam i babu i djeda.Imam strica, strinu.Imam puno rođaka i komšija.Svi smo tu, al’ nema mame i tate… Sanjam ih često, pamtim njihove ruke i obraze, sećam se majčinog mirisa i očevih brkova. Plačemo nekad ja i moj Jovan kad pada kiša… da se ne vidi!Dozivamo ih kad divlji vetar lomi drveće…

GENOCID NAD SRBIMA: Najmlađe žrtve iz Vrbaške kod Gradiške

Selo Vrbaška nalazi se u blizini Gradiške (Bosanska Gradiška). Tokom Drugog svjetskog rata na prostoru Gradiške stradalo je preko 10.000 Srba. Pored Srba stradalo je i skoro svo romsko stanovništvo ovog sreza. Tokom genocida na području Gradiške likvidirano je nekoliko hiljada djece. U ovom tekstu vam donosimo poimeničan popis stradale srpske djece do 15 godina starosti. Podatke smo izvukli iz popisa Žrtava fašističkog terora koji je uradio SUBNOR. Ukupno je iz Vrbaške stradalo 517 srpskih civila u genocidu Nezavisne države Hrvatske nad Srbima. Od tog broja, djece do 15 godina bilo je 248, djevojčica 129, dječaka 119. VRBAŠKA Babić M. Ljubica, 1930.-1942. Stara Gradiška Babić M. Ljubomir, 1933.-1942. Stara Gradiška

OPET USTAŠLUK U SPLITU: Crnokošuljaši slavili dan NDH

Splitski crnokošuljaši obeležili “dan Nezavisne države Hrvatske”, na uskrsni ponedeljak u društvu oko 200 Splićana. Pokraj spomenika poginulim pripadnicima HOS-a obeležili su i osnivanje bojne “Rafael vitez Boban”, uz uzvikivanje ustaškog pozdrava “Za dom spremni”. Poručili su da ga se neće odreći iako su najavljene drakonske kazne od čak 4.000 evra. Penzionisani bojnik Miće Ćuk kazao je da pozdrav Za dom spremni smeta neprijateljima Hrvatske i ljubiteljima crvene zvezde petokrake. – Kada smo branili Hrvatsku od srpskog agresora nije smetao nikome, Mi ćemo biti za dom spremni uvek – rekli su. HOS-ovci su prozivali sve i svakoga, Milorada Pupovca, NATO, Brisel, Soroša, a govore su pripadnici HOS-a završavali “Bog i Hrvati,

Godišnjica atentata Blagoja Jovovića na ustaškog poglavnika Antu Pavelića 

Na današnji dan, 10. aprila 1957. godine legendarni Četnik Blagoje Jovović izvršio je atentat na ustaškog poglavnika Anta Pavelića.  Na dan proslave proglašenja ustaške tvorevine “NDH” u Buenos Ajresu pala je odluka da se likvidira najveći zločinac u istoriji čovečanstva, a taj teret na sebe je preuzeo Blagoje. Od posledica ranjavanja ustaški krvnik je umro dve godine kasnije u najtežim mukama. Ovo junačko delo Blagoja Jovovića je jedan od najvećih podviga u našoj slavnoj istoriji i svetao primer za buduće generacije. Slava Srpskom Vitezu! Iz knjige: DVA METKA ZA PAVELIĆA Događaji iz njegovog ugla u ulici Avijador Mermoz u naselju Lomas De Palamor predgrađu Buenos Ajresa. “Krenem za njim. Brzim

ŽIOFRE BI DA SE OGRADI OD STEPINCA I NDH: Konferencija nema veze sa EU i EP

Nakon što je preživeli logoraš iz vremena ustaške NDH Gojko Rončević Mraović, povodom organizovanja konferencije o Alojziju Stepincu u Evropskom parlamentu, uputio protest Evropskoj uniji, šef delegacije EU u Beogradu Emanuel Žiofre je odgovorio da “niti EP, niti rukovodstvo tog tela, nisu bili organizatori tog događaja”. Žiofre je  tim povodom naglasio da se radi o individualnom činu jednog poslanika i izneo stav i poziciju EU da se “žrtve moraju poštovati i da lideri u regionu treba da se suoče sa prošlošću u cilju pomirenja i dobrosusedstva”, saopšteno je iz Instituta “Diana Budisavljević” za istraživanje dečjih logora smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), a preneo je Tanjug. Direktor ovog instituta Gojko

Miladin Vujinović: Prvi hrvatski masovni zločin – krvava Belovarska krajina

Na očigled jugoslovenskih vlasti, Hrvati su još 1938, a naročito od 1939. razoružavali Srbe, pisao je Miladin Vujinović aprila 1970. u listu SNO u Australiji                                                       „Da je nebo list knjige bijele, Sinje more divit od mastila,ne bi se naši jadi opisali…“Narodna O hrvatskim zločinima pisano je dosta u srpskoj slobodnoj štampi, a i knjige su o tome izdavane na srpskom i stranim jezicima. No, niko ni do danas nigde ne osudi, već, šta više, danas su u najprisnijoj saradnji:  ustaše, komunisti i Hrvatska seljačka stranka

Jovan Mirić: O spaljivanju živih srpskih žrtava u NDH

Snaha Tome Kunića rodila je dvojke jedan sat pre nego što su i živi i mrtvi Kunići izgoreli u kući. To dvoje dece, Stana i Toma, živeli samo jedan sat, dobili su imena 1964. godine, prilikom popisa žrtava Jugoslavije Ustaški zločin u Glini (Izvor: Muzej žrtava genocida) U knjizi Jasenovac. Aušvic Balkana izraelski istoričar Gideon Grajf pobrojao je 57 različitih načina mučenja i ubijanja jasenovačkih logoraša. Samo ih je pobrojao i klasifikovao u kategorije, ni za jedan nije naveo primer ili neki detaljniji opis. Ti načini zaista mnogo govore o prirodi genocidne politike koja je sprovođena, ali su još rečitiji primeri za svaki od tih 57 načina. Pored masovnog spaljivanja žrtava

A Drina puna leševa, među njima samo vidiš – zaplove devojačke kose: Godišnjica zločina u Starom Brodu

U kišnim martovskim noćima, oko Mladenaca, kad brda nad Starim Brodom ispod Višegrada pritisne pomrčina, teška i bolna, dole nad Drinom prolomi se vrisak, onda ga stigne drugi, pa za njim još jedan, krik skamenjene majke, vrisak okamenjenog oca koji okamenjenim rukama pokušava da zaštiti svoju okamenjenu decu. Pocepa nebesa taj vrisak, stane reka, stegne se srce, sabije se pomrčina u kanjon i vrisak postane vapaj. Za istinom, za pravdom, za nezaboravom. Ovde je legenda istina Na Starom Brodu ispod Višegrada iz Drine vire okamenjene ruke okamenjene dece. Ovde je legenda istina. Kad su ih pred rekom sustigli Francetićeve ustaše, 326 devojaka uhvatile su se za ruke, i na Mladence, 1942.

Zločin u Starom Brodu – Pokolj 6000 Srba na Drini 1942.

Zločin nad 6.000 Srba u Miloševićima i Starom Brodu na Drini u proleće 1942. godine, decenijama je vešto prikrivan „u interesu bratstva i jedinstva“. Drugi svetski rat obeležili su stravični zločini, za koje se smatralo da su uglavnom obelodanjeni i istraženi. No, bilo je zločina koji su se iz različitih razloga, uključujući i „očuvanje bratstva i jedinstva”, minimizirani i naprosto skrivani od šire javnosti. Drastičan slučaj „zaborava i skrivanja” su masovni zločini nad 6.000 nedužnih srpskih civila, pre svega žena i dece, koje su  počinile ustaše, u čijim redovima je bio znatan broj muslimana, s proleća 1942. godine u kanjonu reke Drine, u selima Miloševići i Stari Brod, području koje

VELIČANjE ZLOČINCA U SRCU EU: Hrvatska poslanica ponosna “potvrdom svetosti” Stepinca

Skandalozna konferencija o liku i delu kardinala Alojzija Stepinca, u režiji evroposlanice Željane Zovko održana je danas u Evropskom parlamentu. Uprkos protesnom pismu koju je diplomatska misija Srbije pri EU uputula organizatorima, skup nije otkazan. Hrvatska poslanica pohvalila se da je događaj uspešno završen i istakla da joj je “čast što je njime uspela da doprinese rasvetljavanju istine koja potvrđuje svetost blaženog Stepinca”. U protesnom pismu naše diplomatske misije izraženo je duboko žaljenje zbog “posebnog isticanja lika i dela Stepinca u prostorijama EP, imajući u vidu da je reč o istorijskoj figuri koja u “Srbiji otvara bolna poglavlja iz prošlosti”. Iako do njegove kanonizacije nije došlo, a ova tema je na neko

Časne sestre su injekcijama ubijale decu

Samo zahvaljujući spletu srećnih okolnosti osmogodišnji Slavko i jedanaestogodišnja Branka Lakobrija, rođeni brat i sestra, nisu doživeli kobnu sudbinu kao zatočenici ustaških logora Jadovno i Stara Gradiška. Radmila Ristić (Foto D. Bukvić) O patnjama kozaračke dece ispričaću vam kroz ispovest mojih brata i sestre od strica, Slavka i Branke Lakobrije, koji su 1941. iz sela Miloševo Brdo kod Gradiške u današnjoj BiH odvedeni u logore Jadovno i Stara Gradiška. Ovim rečima, Beograđanka Radmila Ristić (88), rođena Lakobrija, počinje razgovor za „Politiku”, s namerom da doprinese brojnim svedočanstvima o ustaškim zločinima u Drugom svetskom ratu. Uoči tog oružanog sukoba, ona je kao osmogodišnja devojčica živela u Beogradu, s porodicom. Njen otac

Godišnjica: Katinovac kod Topuskog 10. aprila 1942.

Selo Katinovac, kod Topuskog. 21. marta i 10. aprila 1942. ustaše, u zločinu Pokolja  pobile 375 Srba, a u kući Petra Žigića, Ilije Obradovića, Mane Orlića i Stojana Oreščanina pobili i spalili 111 muškaraca, žena i djece. Prije zločina majke i njihove kćeri mučene i silovane. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. Stop zaboravu žrtava! Ovo je jedini članak, od nekoliko rečenica, koji se našao na internetu o tom zločinu, što dovoljno govori o našem nacionalnom zaboravu onih koje ne smijemo zaboraviti. Iz knjige “Genocid na Kordunu”, autora Petra Zinaića donosimo djelimični spisak žrtava: Tog tužnog 10. aprila 1942,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.