arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Mond diplomatik: Najveća lažna vijest s kraja 20. vijeka

NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije /SRJ/ 1999. godine, koje je trajalo 78 dana, hranjeno je medijskim lažima s ciljem usklađivanja mnjenja zapadnog stanovištva sa stavom vlasti glavnih država, a glavni dezinformatori su bile zapadnjačke vlade, NATO i najugledniji mediji, piše francuski “Mond diplomatik”. Autori Serž Alimi i Pjer Ramber ističu da neke od posljedica ovog rata i dalje imaju težinu u međunarodnom životu. “U vrijeme prvog rata od njegovog nastanka 1949. godine, NATO je odlučio da napadne državu koja nije prijetila nijednoj državi članici. Izgovor je bio humanitarni motiv i djelovao je bez mandata UN. Takav presedan je poslužio SAD 2003. godine u vrijeme invazije na Irak, takođe potpomognut kampanjom

Znam kako je poginuo svaki vojnik na Paštriku

General u penziji Božidar Delić, komandant 549. motorizovane brigade koja je učestvovala u borbi na Paštriku, izjavio je danas da je zadovoljan što je doživeo da se posle 20 godina glasno govori o običnim vojnicima koji su učestvovali u toj borbi, koja je zajedno sa onom na Košarama bila ključna za zaustavljanje kopnene intervencije na Srbiju 1999. godine, prenosi Tanjug. „Drago mi je što sam posle 20 godina doživeo da se govori o tim vojnicima i tome šta su sve ti dečaci izdržali braneći svoju otadžbinu. Mi starešine smo profesionalci, školovani smo za to, ali vojnici, mladi ljudi koji su se zbog godišta silom prilika zadesili na odluženju vojnog roka

„Mi tada nismo gledali koja sila napada i koja je jačina te vojske, mi smo branili svetinju, Srbiju, do zadnjeg“

Da nije bilo pobeda na Košarama i Paštriku, mi ne bismo imali kumanovski Vojno-tehnički sporazum o prekidu neprijateljstava, imali bismo bezuslovnu kapitulaciju iz koje ne proizilazi Rezolucija 1244 Dokumentarno-igrani film „Ratne priče sa Paštrika“ premijerno će biti prikazan u Domu Garde na Topčideru, 23. maja u 20 časova. Film će, takođe, premijerno biti emitovan na dvadestogodišnjicu početka borbi na Paštriku, 26. maja u 21 čas na Prvom programu RTS-a. Bitka na Paštriku je primer vojničke snage, veštine, profesionalizma, besprimerne hrabrosti, i pobede, ali i deo naše zaboravljene istorije, planski i namerno zaboravljane, koja na ovaj način postaje deo našeg svakodnevnog života. Najveći deo Srbije nije čuo ni za planinu pod

Hronologija NATO zločina: 22. maj – bombardovana termoelektrana „Kolubara“

Prema podacima Pentagona, za 60 dana agresije na SRJ NATO avijacija je dejstvovala sa više od 14 000 vođenih i nevođenih bombi Na meti NATO agresora šezdesetog dana bombardovanja Savezne Republike JUgoslavije našla su se elektroenergetska postrojenja. Bombardovana je termoelektrana „Kolubara“ u Velikim Crljenima. U napadu je povrijeđeno 11 ljudi. Gađana su ista mjesta na koja je u prethodna tri napada dejstvovano grafitnim bombama. Pogođena su i razvodna postrojenja trafo-stanica u blizini. Oko 2.30 sa četiri grafitne bombe pogođena su postrojenja „Elektroistoka“ u Brzom Brodu. Karbonskim vlaknima pokriveno je oko 15 hektara zbog čega je došlo do lančanih kratkih spojeva koji su prouzrokovali raspad mreže. Niš, Leskovac, Vranje i Prokuplje

SEĆANjE NA HEROJA SA KOŠARA: Odata počast Goranu Ostojiću

U Jagodini je u utorak održana komemorativna svečanost povodom pogibije komadanta 63. padobranske brigade Gorana Ostojića na Košarama u borbi sa albanskim teroristima U Jagodini je u utorak održana komemorativna svečanost povodom pogibije komadanta 63. padobranske brigade Gorana Ostojića na Košarama u borbi sa albanskim teroristima. Svečanost je održana na terenima osnovne škole, koja nosi ime Ostojica, a učestovali su padobranci 63. padobranske brigade Vojske Srbije, pripadnici specijalne vojne jedinice, karatisti Jagodine i Gornjeg Milanovca, izviđači… Njih je pozdravio major 63. padobranske brogade Milovan Ilić, a svečanost je počela polaganjem venaca na spomen bistu Ostojiću u holu škole i padobranskim skokovima. Padobranci su nosili zastavu Srbije i zastavu 63. padobranske

DA SE NE ZABORAVI: NATO bombama hteli da nam zatru potomstvo

Na današnji dan, na praznik Spasovdan pre dve decenije, Alijansa bombardovala KBC “Dragiša Mišović” u Beogradu Sve se zatreslo, odjednom. Zemlja, zidovi, prozori, bolnički kreveti. Sasula su se stakla, pomešala sa ciglama i, sve je poletelo. Prostor su ispunili, jači od eksplozije, jauci očajnih pacijenata. Do njih su gotovo leteli lekari i sestre. Užas i panika zagospodarili su i porodilištem u kome je petnaestak beba upisivalo prve dane života. Dvadeseti maj, 1999. godine, Spasovdan, a pedeset osmi dan NATO napada na SRJ. U 446. naletu bombardera smrtonosni projektili usmereni su na Kliničko-bolnički centar “Dragiša Mišović”, na beogradskom Dedinju. Nije bilo spasa za pacijente na klinici za neurologiju. Zora Brkić, Branko

Pokrenuta inicijativa za podizanje spomenika u Novom Sadu ŽRTVAMA NATO AGRESIJE

Srpska desnica pokrenula je danas inicijativu za izgradnju spomenika žrtvama NATO agresiji u Novom Sadu. “Od 24. marta do 10. jula 1999. godine Novi Sad kao i čitava teritorija tada Savezne Republike Jugoslavije bila je zasuta bombama NATO agresora. Ni danas, 20 godina od bombardovanja u kojem je stradao i veliki broj Novosađana ne postoji spomen obeležje posvećeno žrtvama ovog stravičnog zločina. Kako bi sačuvali sećanje na sve stradale, ali i opomenu da ne smemo nikada više dozvoliti stradanje našeg narod, Srpska desnica pokreće inicijativu da se u Novom Sadu podigne spomenik žrtvama NATO agresije” stoji u saopštenju. Peticija za podizanje spomen obeležja moći će da se potpiše na štandovima

KOMENTAR: Žrtve

Dve decenije od NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju nismo prebrojali žrtve najvećeg zločina u našoj novijoj istoriji Propust, objektivni razlozi ili politički motivi? Koji je razlog što i dve decenije od NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju nismo prebrojali žrtve najvećeg zločina u našoj novijoj istoriji? Stradale poimence ne znamo, ali dobro znamo da je za 78 dana bilo 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona. Koga su ubili? Znaju samo oni koji su ostali da ih se sećaju i oplakuju. Mi ostali ćutimo, procenjujemo, odlažemo… Tako smo odlagali i ćutali i o Jasenovcu. Na

TRAŽE POPIS SVIH ŽRTAVA NATO AGRESIJE: Dve decenije bez broja nastradalih

Do danas nije zvanično poznato koliko je ljudi stradalo za 11 nedelja 1999. godine Ni posle dve decenije od bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, žrtve NATO agresije nisu prebrojane. Do danas nije zvanično poznato koliko je ljudi stradalo za 11 nedelja 1999. godine. Nezvanični podaci govore da je poginulo oko 2.500 civila, među kojima 89 dece, i oko 1.000 vojnika i policajaca dok je 12.500 ranjeno i povređeno. S druge strane, Fond za humanitarno pravo dokumentovao je stradanje 754 osobe. Četvoro poslanika poslaničkog kluba PS-NSS-USS, koji su deo vladajuće koalicije, zato, dostavili su Skupštini Srbije predlog o obrazovanju Komisije za istragu i utvrđivanje broja žrtava NATO agresije, koja bi utvrđivala broj

OTVORENA IZBLOŽBA O STRADANjU SRPSKE DJECE U PROTEKLOM VIJEKU

U Domu Vojske u Beogradu otvorena je izložba “Djeca u ratu”, dokumentovano svjedočanstvo o srpskoj djeci kao žrtvama rata u periodu od 1914. do 1999. godine. Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin poručio je da bi ovu izložbu trebalo da vide srpska djeca, da bi razumjela sa kakvim zlom se suočio njihov narod, ali isto tako da je vide i djeca drugih naroda. “Hoću da verujem da nijedno hrvatsko dete, da je videlo prave slike ustaškog užasa u Jasenovcu, ne bi nikada moglo da peva na Tompsonovom koncertu ili da nosi ustašku kapu. Zato, treba se suočiti sa zlom, da bi se znalo protiv čega se treba boriti”, rekao je Vulin.

Proterali 250.000 Srba, a tuže nas za genocid

U prištinskoj skupštini sprema se rezolucija s ciljem da se krivica za zločine prebaci na Beograd i spreči mogući kompromis Komisija kosovske skupštine pripremila je nacrt rezolucije u kojoj se od vlasti u Beogradu traži da “prizna genocid koji se na Kosovu i Metohiji dogodio od 1998. do 1999. godine”, kazni kriminalce i nadoknadi načinjenu štetu”?! Ovaj najnoviji potez albanskih predstavnika nastavak je niza besmislenih akcija, koje su kulminirale uvođenjem ekstremnih taksa na srpsku robu i upornim pokušajima da se svetu progura priča da je tokom sukoba silovano čak 20.000 Albanki, iako nadoknadu prima tek stotinak žrtava. Predstavnici naše vlade nemaju dilemu: ovakvi potezi sračunati su da bi se obesmislio

Atletičara Gorana Raičevića pre 20 godina usmrtio snajperista OVK

Stalno je govorio svojim roditeljima: “Šta ako ja ne idem, da dođe neko iz Subotice da mi brani prag kuće” – rekla je Goranova supruga Jelena KO će da brani prag moje kuće, ako ne ja – govorio je Goran Raičević svojim najbližima pre nego što se za vreme NATO agresije na SRJ 8. aprila 1999. priključio ratnoj jedinici Prištinskog korpusa. Četiri nedelje kasnije, na današnji dan, na Đurđevdan, stigla je strašna vest da je snajperista terorističke OVK ugasio život slavnom atletičaru, višestrukom šampionu Balkana i Jugoslavije. Velika čovek, sportista, patriota trebao je 26. juna 1999. da proslavi 36. rođendan. ZASLUŽUJE PRAVI MEMORIJAL Goranu Raičeviću je ispred stadiona Partizana podignut

Bombe i danas razaraju život

U granatiranju autobusa „Niš-ekspresa” poginulo je 46 putnika „Leži ugljenisano telo s podignutim rukama, prilaze da ga odnesu i kako ga dodirnu ono se raspadne. Ničeg nije bilo što nije sagorelo”, kaže Boban Sekulić, snimatelj RTV Priština. On je zajedno s kolegom Goranom Koprivicom, među prvima, došao na mesto zločina. Dok su dolazili i njih je gađala avijacija, preživeli su napad i nastavili, a Boban govori da je čuo zastrašujući huk treće bombe i da su se od njene detonacije otvorila vrata na njihovim kolima dok su bili u pokretu, a da je ambulanto vozilo nestalo i da su ga nekoliko trenutaka kasnije primetili survano ispod puta. Zlokobne eksplozije učinile

Obaranje F-16 – pad sokola u Ždralovac (FOTO)

Kako je 2. maja 1999. godine sudbina spojila raketaša Tiosava Jankovića, danas komandanta 250. raketne brigade VS, i pilota Dejvida Goldfejna, sadašnjeg komandanta Vazduhoplovnih snaga SAD aj ratni događaj je podjednako važan kao i obaranje „nevidljivog” aviona F-117A, ali se o njemu gotovo i ne govori. U godini kada obeležavamo dve decenije od agresije NATO-a navršava se 20 godina i od podviga tadašnje Vojske Jugoslavije – obaranja američkog aviona F-16 kod Nakučana 2. maja 1999. godine. Ovaj avion oborili su pripadnici Trećeg raketnog diviziona 250. raketne brigade protivvazdušne odbrane (PVO), iste jedinice koja je prethodno oborila F-117A. Rukovalac gađanja bio je major Boško Dotlić, koji je bio na čelu tima

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.