arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Okrugli sto u Jerusalimu: O stradanju Srba i Jevreja mora da se govori sve glasnije

O stradanjima dvaju naroda, čije je zajedničko stratište bio i Jasenovac, mora da se govori, i to sve glasnije, zajednička je ocena učesnika. Akademski okrugli sto o srpsko-jevrejskim odnosima održan je u utorak u Jerusalimu, Organizatori skupa su Centar za kontraobaveštajne studije iz Tel Aviva, INIS – Centar za nacionalnu međunarodnu bezbednost, Centar za društvenu stabilnost iz Novog Sada i Arhiv Vojvodine su organizovali Akademski okrugli sto o srpsko izraelskim vezama, sa izlaganjima o stradanju Srba i Jevreja i razvoj kulture sećanja. Okupio je ugledne stručnjake iz dve države, ali i iz Italije, SAD i Nemačke, i premašio očekivanja, ali se na tome ne sme stati. O stradanjima dvaju naroda,

Po kojim parametrima se kraj jugoslovenstva desio u Vukovaru a ne u Sloveniji, Splitu ili Jasenovcu?

Svaka mržnja je loša. I svaka poruka koja je nikla iz mržnje, pa i ona “mržnja koja je odgovor na mržnju” takođe je loša, ali osobito i najviše – ona mržnja koja je za rezultat imala stotine hiljada mučenih i zvjerski ubijenih, kao što je slučaj sa hrvatskom i ustaškom. Piše: Luka Radonjić Reakcija na tekstove iz jučerašnjeg izdanja dnevnog lista „Danas“ („Jugoslovenstvo je palo sa Vukovarom“ https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/jugoslovenstvo-je-palo-sa-vukovarom/ i „Kako nas mrze i kako mi njih mrzimo“ https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/kako-nas-mrze-i-kako-mi-njih-mrzimo/) U cilju pružanja doprinosa opstanku štampanih medija, a i zbog konstantne priče o ugroženosti slobode medija u Srbiji, u poslednje vrijeme češće kupujem “Danas” nego “Politiku”. Pa ću kao čitalac malo i da ih

Dragan Hamović: Jasenovac i ja

Šesti učesnik našeg virtualnog okruglog stola „Srpska kultura sećanja i Jasenovac – izazovi i odgovori“ bio je pisac Dragan Hamović. Serijal priprema Vladimir Dimitrijević. Umesto uvoda S obzirom na činjenicu da se tema sistema jasenovačkih logora i broja žrtava u njima ne tiče samo pojedinih Srba, nego celine našeg naroda, i da je prilikom obrade iste, veoma važno imati u vidu dijalošku prirodu potrage za istinom, naš i vaš sajt se, sa dva pitanja (1. Kakvo je mesto Jasenovca u našem istorijskom pamćenju? 2. Šta mislite o najnovijim polemikama oko broja žrtava u jasenovačkom sistemu logora?) obratio nizu intelektualaca sa molbom da na njih odgovore. Ponavljamo: „Stanje stvari“ neće ulaziti

Miroslav Škoro: Prekopaćemo Jasenovac, pripadam onima koji su pobedili srpski fašizam

Nezavisni kandidat za predsednika Hrvatske istakao da će otići u Jasenovac i tražiti međunarodnu komisiju: „Ako treba, prekopaćemo sve”! Miroslav Škoro (Izvor: Campus Records/Youtube) Zagreb – Nezavisni kandidat za predsednika Hrvatske Miroslav Škoro poručio je da će „prekopati Jasenovac” i da se ne plaši da govori o ustaškom pozdravu „za dom spremni”, pod kojim se, kako je istakao, borio njegov pradeda. U jednom od svojih govora u sklopu predsedničke kampanje, objavljenom na Fejsbuku, Škoro je istakao da će otići u Jasenovac i tražiti međunarodnu komisiju. „Ako treba, prekopaćemo sve”, poručio je Škoro. Škoro je naveo da pripada generaciji ljudi koji su „pobedili srpski fašizam”, dok su mu, kako se može

Srboljub_Zivanovic_001.jpg

U AMERIČKOM KONGRESU 21. NOVEMBRA PREDAVANjE O GENOCIDU NAD SRBIMA U NDH

U američkom Kongresu 21. novembra biće održano predavanje o genocidu počinjenom nad Srbima, Jevrejima i Romima na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske tokom Drugog svjetskog rata, saopšteno je iz Srpskog narodnog saveza, najstarije srpske organizacije u Americi. Ovaj događaj organizuje Srpski narodni savez u saradnji sa Predstavništvom Republike Srpske u Vašingtonu, Fondacijom za sjećanje na Jasenovac i Holokaust iz Londona i Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Republike Srpske iz Banjaluke. Predavanje o temi “Jasenovac: neizgovoreni genocidi i Holokaust 1941 – 1945” održaće profesor Srboljub Živanović iz Londona, sudski antropolog koji je zajedno sa forenzičkim timom iskopavao masovne grobnice u jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma. Na predavanju

Smena direktora Muzeja žrtava genocida

Udruženje Jadovno 1941. saznaje iz neformalnih izvora, da je na inicijativu Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije, u toku procedura za smenu Veljka Đurića Mišine sa mesta direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Po istom izvoru, razlog smene je umanjivanje broja žrtava u sistemu koncentracionih logora Jasenovac, koje u poslednje vreme propagira grupa istoričara iz tog muzeja i predsednik Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida, vladika Jovan Ćulibrk, ujedno i predsednik Odbora za Jasenovac SAS SPC. Očekuje se sazivanje sednice Upravnog odbora Muzeja. Čekamo i na službenu potvrdu ove vijesti. Redakcija portala Jadovno 1941. Banja Luka

“Cela moja porodica je stradala u logoru Stara Gradiška, samo je otac preživeo”: Naš istaknuti glumac otkrio bolnu istinu

Film “Dnevnik Diane Budisavljević” nažalost, podsetiće još ljudi poput Peđe na bolne događaje. Glumac Predrag Bjelac koji je 2005. glumio u filmu “Hari Poter i Vatreni pehar”, tumačeći lik čarobnjaka Igora Karkarofa, bio je sinoć na beogradskoj premijeri filma “Dnevnik Diane Budisavljević” rediteljke Dane Budisavljević. Nakon filma, koji prikazuje kako je velika humanitarka Diana Budisavljević tokom Drugom svetskog rata spasla 10.000 dece iz ustaških logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pitali smo glumca za utiske. – Ovo je za mene jako bolna tema, jer je moja kompletna porodica stradala u Gradiški (logor Stara Gradiška u Hrvatskoj bio je koncentracioni logor kojim su u Drugom svetskom ratu upravljale ustaše). Nažalost, nije ih

Dragoslav Bokan: SENKE NEZABORAVLjENIH PREDAKA

Mili moji! Najdraži i najbliži, a, opet, tako beskrajno daleki PRECI naši! Koliko ste muka pretrpeli, koliko bola podneli, koliko strahota preživeli, da bismo ja i moja deca (i deca moje dece i vašeg potomstva) postojali!  Ne znam vaš lik, čak ni od onih prošlovekovnih, ali osećam neopisivu ljubav i bliskost sa vama, više mojima od svih mojih. Tatina majka, lepa Sofija je umrla na porođaju u kninskoj bolnici, davne 1934. godine, zajedno sa bebom, kada je njen i moj Ilija imao samo godinu dana. I sahranjena je negde na samom kraju groblja na kome nisam nikada bio, niti ći ikada kročiti na njega. Groba ionako, odavno još, nema… Mamin đed Dušan

KOMENTAR: Smeta im spomen – ploča generalu Bratiću, a rehabilituju tekovine NDH

Zbog te ploče, otkrivene u jednoj novosadskoj kasarni, uputili su našoj ambasadi u Zagrebu diplomatsku notu. Hrvatska opet vrti staru, pohabanu ploču protiv Srbije. Novi povod im je otkrivanje spomen-ploče generalu nekadašnje JNA Mladenu Bratiću u Novom Sadu, koji je poginuo u borbama za Vukovar 1991. godine. Zbog te ploče, otkrivene u jednoj novosadskoj kasarni, uputili su našoj ambasadi u Zagrebu diplomatsku notu. Nota je upućena, a nije teško otkriti po kojim notama “igra” tamošnje rukovodstvo: Gde god udare budakom, naprave spomenik Alojziju Stepincu ili nazovu ulicu po Mili Budaku. Šta je to nego otvorena poruka da su (za dom) uvek spremni, rehabilitujući tekovine NDH. Njihovi prethodnici u Drugom svetskom

Lana Bastašić: Danas kada postajem vještica

Reagovanja vlasnika izdavačke kuće Kontrast i mlade književnice na otvoreno pismo Veljka Đurića Mišine, direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda, objavljeno na Fejsbuku. Želim da napišem ovaj tekst iz nekoliko razloga. Prvo, da objasnim ljudima oko sebe šta se desilo. Drugo, da pokušam argumentovati zašto mislim da se to ne tiče samo mene. I treće, da javno reagujem. Da se razumijemo, radije bih provodila vrijeme na književnoj rezidenciji u Sarajevu pišući prozu. Osjećam, međutim, potrebu da konstatujem očigledno, jer se ono očito još uvijek, u našem društvu, ne vidi. Ne pišem, stoga, nikakav književni tekst. Ne pišem esej. Ne pišem naučni rad. Ne pišem status na društvenim mrežama. Pišem pismo

Nikola N. Živković: Ugledajmo se na druge narode kad pamtimo svoja stradanja

Prvi učesnik našeg virtualnog okruglog stola „Srpska kultura sećanja i Jasenovac – izazovi i odgovori“ bio je Nikola N. Živković, pisac i prevodilac. Serijal priprema Vladimir Dimitrijević. Umesto uvoda S obzirom na činjenicu da se tema sistema jasenovačkih logora i broja žrtava u njima ne tiče samo pojedinih Srba, nego celine našeg naroda, i da je prilikom obrade iste, veoma važno imati u vidu dijalošku prirodu potrage za istinom, naš i vaš sajt se, sa dva pitanja (1. Kakvo je mesto Jasenovca u našem istorijskom pamćenju? 2. Šta mislite o najnovijim polemikama oko broja žrtava u jasenovačkom sistemu logora?) obratio nizu intelektualaca sa molbom da na njih odgovore. Ponavljamo: „Stanje

Međunarodna konferencija o Jasenovcu u Jerusalimu

Od 19. do 22. novembra, u organizaciji Srpsko-hebrejskog centra, na ONO univerzitetu u Jerusalimu biće priređene tri značajne konferencije, pišu Novosti. List navodi da će biti održani Međunarodna konferencija o Jasenovcu, otvaranje Srpsko-jevrejskog centra za izučavanje srpskog jezika, kulture i istorije i povodom 790 godina od prvog hodočašća Svetog Save, postavljanje memorijalne ploče u čast oca autokefalnosti SPC. Međunarodnom naučnom konferencijom o Jasenovcu, koja se održava pod pokroviteljstvom ministarstava za spoljne poslove i prosvete i Arhiva Vojvodine, predsedavaće prof. dr Gideon Grajf, istraživač Instituta za Holokaust „Šem olam“ u Izraelu. Na kraju konferencije predviđeno je donošenje Jerusalimske deklaracije o Jasenovcu. Konferencijom će predsedavati prof. dr Gideon Grajf, istraživač Instituta za

Antonijević: Snimanje filma o Jasenovcu gotovo do kraja godine

Povodom završetka prve faze snimanja filma “Dara iz Jasenovca”, reditelja Predraga – Gage Antonijevića, a po scenariju Nataše Drakulić, održana je konferencija za novinare u Medija centru. – Snimili smo dio koji se dešava u logoru Jasenovac. Ta lokacija je izgrađena kod Sombora. Bilo je dosta masovnih scena u kojima je, osim članova ekipe i glumaca, učestvovalo preko 600 statista. Sada ulazimo u drugi dio priče koji se odvija u logoru Stara Gradiška. Očekujemo da do kraja godine privedemo kraju snimanje filma, a onda slijedi postprodukcija. Možda postoji teoretska šansa da film bude spreman za prikazivanje maja 2020. godine, povodom 75 godina od oslobođenja Jasenovca – rekao je Gaga Antonijević.

SVE ŠTO BLATNOJ ZEMLjI PRINADLEŽI, TO O NEBU PONjATIJA NEMA

Njegoševe reči iz naslova teksta bile su prva asocijacija kada sam pročitao još jedan brutalan izliv demonske mržnje jednog direktora značajne državne institucije u ovoj zemlji. Pre poslednjeg izliva te mržnje, kojeg bi se, verujem, postideli i mnogi učesnici nesrećnih rijaliti programa, dobio sam preteću SMS poruku tog direktora, da ubuduće pređem na drugu stranu ulice kada njega ugledam! Zbog toga što je moja koleginica Nataša citirala reči jednog ruskog naučnika o referatu pomenutog direktora! I valjda zbog toga što sam se drznuo da i sam potpišem Apel za odbranu Novomučenika Jasenovačkih. Verovatno je to način kako ljudi njegovog soja odaju zahvalnost nekadašnjim dobročiniteljima ukoliko se ovi ne slažu sa njihovim mišljenjem

Inicijativa da centralna ulica prestonog grada bude nazvana po Svetim Jasenovačkim Novomučenicima

Evo, u pravo vrijeme, hvale vrijedne inicijative gospodina Jovana Pješčića. Pozivamo potomke i poštovaoce žrtava Pokolja da i pojedinačno šalju pisma na adresu navedenu u prilogu. Redakcija portala Jadovno 1941. Banja Luka – Beograd U vreme raznoglasja o bitnim istorijskim temama, između ostalog i o broju stradalih u NDH i šire, nije loše ostvariti sabornost oko simboličnog čina imenovanja ulice po njima Autor: Sestra Marija, monahinja manastira Jasenovac Obaveštavaju se svi pripadnici srpskog roda, ali i svi drugi ljudi dobre volje, da je u toku inicijativa za imenovanje jedne centralne ulice, bulevara ili trga u Beogradu imenom Svetih Jasenovačkih Novomučenika. Predmetna inicijativa nema nikakav politički karakter, a nema ni centralnog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.