arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Tagescajtung: Hrvatska katolička zajednica negira Jasenovac usred Njemačke

17. jul 2019.

Hrvatska katolička zajednica u Njemačkoj učestvuje u relativizaciji ustaških zločina u Jasenovcu, a njemačke biskupije Rimokatoličke crkve malo šta čine da to spriječe, proizlazi iz istraživanja koje je sproveo berlinski dnevnik „Tagescajtung“. „Tagescajtung“ je prikupio dokumente i fotografije koji dokazuju da je u najmanje 10 njemačkih gradova prikazan film Jakova Sedlara „Jasenovac – istina“, koji, kako konstatuje list, „relativizuje Holokaust“, prenosi „Dojče vele“. U filmu se govori o 20.000 žrtava u tom logoru, naspram brojke od 83.000 koliko, kako navodi berlinski dnevnik, bilježe ozbiljni istoričari. Njemački list navodi da Sedlar dokazano koristi falsifikovane isječke iz novina, dokumentuje tobožnji ugodni logorski život fotografijama koje su nastale izvan logora poslije Drugog svjetskog

GLAVU DAJEM, ALI SVOJ NAROD NE OSTAVLJAM: Da li smo dostojni ljubavi Svetog Save Gornjokarlovačkog

17. jul 2019.

Od Svetog Save do današnjih dana jedina konstanta srpskog naroda je Srpska pravoslavna crkva. Kada pogledamo pravoslavni kalendar teško je nabrojati sve srpske svetitelje. Kroz vijekove ih je bilo mnogo, ali posebno su upečatljivi oni koji su stradali u vrijeme zločinačke NDH. Prema istraživanju sveštenika Velibora V. Džomića u četiri godine ustaških zločina ubijeno je 205 pravoslavnih sveštenika, tri episkopa i dva Mitropolita. Neki od njih proglašeni su svetim, a među tim žitijama posebno je upečatljiva sudbina episkopa gornjokarlovačkog Save Trlajića. Podsjećanje na njegovu sudbinu posebno je važno danas u vremenu kada postoje oni koji pokušavaju da operu biografiju Alojzija Stepinca. Naime, prema svjedočanstvu sveštenika Jovana Silaškog koje je objavljeno

U susret prazniku – Sveti sveštenomučenik Sava Gornjokarlovački

16. jul 2019.

Episkop Sava Trlajić (svetovno ime Svetozar), rođen je 1884. godine u Molu od oca Stefana i majke Jelisavete rođene Karakašević. Osnovnu školu završio je u rodnom mestu, gimnaziju sa velikom maturom u Novom Sadu, a Bogosloviju u Sremskim Karlovcima. Pravni fakultet završio je u Beogradu, a ispit Pravosuđa položio na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Rukopoložio ga je episkop temišvarski za đakona 19, a za prezvitera 27. istog meseca 1909. godine. Kao parohijski sveštenik službovao je u Pečki i Bašaidu. Početkom 1927. izabran je za referenta, a ubrzo i za glavnog sekretara Svetog arhijerejskog sinoda. Kao udov sveštenik, zamonašio se 27. oktobra 1929. u manastiru Krušedolu. Ubrzo je proizveden za protosinđela

Selak: Bez kulture sjećanja ne možemo naprijed

8. jul 2019.

Socijalistička partija gaji sjećanje na 4. juli koji se u bivšoj SFRJ obilježavao kao Dan ustanka protiv stranih okupatora i njihovih sluga, ali i na brojne nevine žrtve iz tog perioda zbog čega smo pripremili inicijativu da jedna od ulica u Banjaluci dobije naziv Ulica šargovačkih učenika u pomen na 52 učenika škole u Šargovcu koje su ustaše ubile u školskim klupama 1942. godine, poručuje poslanik u Narodnoj skupštini Srpske i predsjednik banjalučkog odbora Socijalističke partije Goran Selak, u intervjuu za Glas Srpske. Goran SelakFoto: RTRS – Socijalistička partija će se i dalje zalagati za to da se u Banjaluci i Srpskoj njeguje kultura sjećanja na oslobodilačke ratove i sve

Jovan Dučić

NAJPOTRESNIJA PESMA JOVANA DUČIĆA: Bila je zaboravljena u Srbiji, pevala o Pokolju našeg naroda

7. jul 2019.

Izveštaje o pokoljima nad Srbima od strane ustaša, Dučić je prihvatio veoma teško. Plakao je, očajavao i tugovao nad tragedijom svog naroda. Tako je, 20.10.1941. godine, nastala njegova manje poznata, anatemisana pesma “Vrbas”.   Prvi put je, kao citat (!), štampana u američkom izdanju Dučićevih sabranih dela 1951. godine, i to u odeljku “Umesto predgovora”, Luke M. Pejovića. Iz prevelikog poštovanja prema mrtvom pesniku, Pejović nije želeo da svoj tekst nazove predgovorom. U njemu je opisao i poslednje Dučićeve dane, provedene kod rođaka Mihaila Dučića u “Vili na jezeru”: U “Vili na Jezeru” Dučić je pisao, pevao i plakao, čitajući izveštaje o strašnim pokoljima Srba u Bosni i u Pavelićevoj

U pripremi nova knjiga o Jadovnu – pozivamo dobrotvore

3. jul 2019.

U pripremi je drugo, dopunjeno izdanje knjige „Jadovnička golgota sveštenoslužitelja Srpske Pravoslavne Crkve 1941. godine“, autora jereja SPC Dragana Šućura. Prvo izdanje knjige je objavljeno u izdanju udruženja građana Jadovno 1941. početkom 2014. godine sa blagoslovom Episkopa banjalučkog gospodina Jefrema. Knjiga svjedoči o Pokolju, o stradanju sveštenoslužitelja SPC u sistemu logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag. Jerej Dragan Šućur diplomirani je teolog i magistar istorijskih nauka, a trenutno službuje kao vojni sveštenik u Banjaluci u Oružanim snagama BiH. Pošto autor nije bio zainteresovan za drugo izdanje ove vrijedne knjige, ponudio je da udruženje Jadovno 1941. otkupi autorska prava za iznos od 3.000 KM. Mada je traženi iznos bio

Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2019.

21. jun 2019.

Kod Šaranove jame na Velebitu,  15. juna je služen parastos jadovničkim žrtvama i desetu godinu za redom obilježen Dan sjećanja na Jadovno i 78 godina od stradanja više od 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora smrti Gospić – Jadovno – Pag u Pokolju Nezavisne Države Hrvatske /NDH/. Piše : Milomir SAVIĆ Parastosu i osveštanju obnovljene spomen ploče ubijenim Srbima iz Sremskih Karlovaca kojeg je služio sveštenik Eparhije gornjokarlovačke, paroh Smiljanski Dragan Mihajlović, prisustvovali su potomci žrtava i brojni hodočasnici. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan Bastašić nakon parastosa poručio je da je potrebno više raditi na razvoju kulture sjećanja i izgradnji svijesti srpskog naroda o onome šta se desilo

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 15. jun. Godišnjica stradanja Srba ’42, ’44 i ’92

19. jun 2019.

Na današnji dan Srbi su stradali u četiri navrata. Ukupan broj poginulih je 65. Gornje Primišlje, Slunj. Kuća Dane Čačića, ustaše poklale i spalile 2. juna 1942. godine 13 žena Srpkinja s njihovom djecom. Duliba, Perušić. U kući Munjas Petra ustaše poklale i spalile 15. juna 1944. godine 21 Srbina: 15 muških i 6 ženskih. Na lokalitetu Buna je 15. juna 1992. godine poginulo 18 srpskih boraca i civila. Tog 15. juna 1992. godine počeo je egzodus srpskog naroda u Mostaru i okolini. Za tri dana te 1992. godine na Buni nestalo 28 Srba, od tog broja još šest vojnika i tri civila vode se kao nestali. Istog dana kada je stradalo

Ko će ako ne mi, prislužiti svijeće Milici, Jeleni, Petru, Iliji, Jovanu, Stoji, Ostoji?

19. jun 2019.

Deseta godina za redom na Velebitu. Znate za tu čuvenu planinu prepunu cvijeća, životinja, šume? Nacionalni park sa biciklističkim i planinarskim stazama. Piše: Sandra Blagić E, baš ta planina u svojoj utrobi skriva kosti preko 40.000 duša. Od tih 40.000 duša 38.000 je pravoslavnih Srba koji su poklani! Poklani, zaklani, ubijeni maljem, kamenom, motkom gurnuti u neku od jama. Samo, jer su bili druge vjere. Vjere pravoslavne! Previše jama, previše smrti. Nikad kao ove godine nisam osjetila teret na duši. Svaki put kada hodim mučeničkom Jadovničkom stazom, hodim kao po oblacima. Ove godine, spustio se teret na dušu pa tišti, pritišće, ne da mi da dišem. Najradije bih vrištala, dozivala…

DODIK: Sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka

17. jun 2019.

U pismu upućenom udruženju građana Jadovno 1941, Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je poručio da je obilježavanje stradanja preko 38.000 Srba u ljeto 1941. na području kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, od velikog značaja jer je to način da im pokažemo poštovanje i da njihovu žrtvu sačuvamo od zaborava. Dodik je istakao da je sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka. Krajem juna 2017. godine, u svojstvu Predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik je prisustvovao obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno kod Šaranove jame na Velebitu. Autor: Redakcija portala Jadovno 1941. Vezane vijesti: Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941.

Odoh ja i ove godine na Jadovno, a vi?

14. jun 2019.

Obično pišem o hodočašću do Jadovna kada se vratimo sa Šaranove jame i odspavam jedan čitav dan. No, sad moram dan prije. Dva su razloga što moram. Prvi je što sam ostao dužan za prošli put, kada smo išli u dva navrata. Jednom na Velebit, i drugi put na Pag. Ove moje zapise, shvatio sam to već druge godine, pišem zapravo kao hroniku za nas koji tamo idemo. I to je drugi razlog što moram da pišem prije puta. Ti ljudi. Gradska uprava nudi besplatan prevoz na festival Egzit u Novom Sadu? Dragi naši gradski oci i republički, koji ste na izborima pobijedili u trci da ko je veći Srbin

POZIV: Dođite na Jadovno 15. juna 2019. u podne jer nismo zaboravili!

14. jun 2019.

Desetu godinu za redom, 78 godina od stradanja, sa blagoslovom Episkopa gornjokarlovačkog G. G. Gerasima obeležićemo   „Dan sećanja na Jadovno 1941 – 2019.“ U subotu 15. juna, okupićemo se oko 11 časova kod Šaranove jame na Velebitu gde će u 12 časova biti služen parastos. Nakon toga, uputićemo se uzbrdo, mučeničkom stazom jadovničkom, oko 7,5 km do mesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu gde smo podigli Časni krst 2012. godine. Snimak dronom mesta nekadašnjeg logora Jadovno. Nedaleko od mesta logora, nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava. Tu smo prošle godine podigli Časni krst. Na povratku, uputićemo

Dan sjećanja na Jadovno 1941 .

U SUBOTU NA VELEBITU PARASTOS JADOVNIČKIM ЖRTVAMA

13. jun 2019.

Parastos jadovničkim žrtvama biće služen u subotu, 15. juna, kod Šaranove jame na Velebitu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u tom kompleksu logora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos, nakon čega će učesnici molitvenog okupljanja posjetiti mjesto nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu, gdje su podigli Časni krst 2012. godine. „Nedaleko od mjesta logora nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava, gdje je prošle godine podignut Časni

Niko kao mi Srbi!

11. jun 2019.

Kako godine prolaze tako mi zaboravljamo svoje mučenike, svoje kosti. Ljuti me činjenica da smo mi kao narod, pravoslavni srpski narod, postali nezainteresovani za sva stradanja koja su se desila u našoj istoriji. Kad krenemo od Kosova, preko Prvog, Drugog srpskog ustanka, Prvog Svjetskog rata, o Drugom da i ne pišem. I došao nam i posljednji rat, pa bombardovanje, pa pogrom sa Kosova i Metohije.. Piše: Sandra Blagić Vidim da smo ovce, ovčetine, kojima svako može raditi šta je volja. Niko nam ne može zabraniti Ćirilicu, do nas samih! Postepeno pišući latinicu zaboravljamo svoje pismo. Crkve su nam skoro pa prazne, molimo se Gospodu samo kada nas nešto boli ili

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA