arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Obilježavanje 77 godišnjice proboja i pomena na sve nevine žrtve Koncentracionog logora Jasenovac

Obilježavanje 77. godišnjice proboja posljednje grupe logoraša iz Koncentracionog logora Jasenovac i u pomen na sve nevine žrtve Koncentracionog logora Jasenovac i njegovog najvećeg stratišta Donja Gradina biće održano u nedjelju 1. maja 2022. godine u JU Spomen-području Donja Gradina.  Program: 11.00-11.15 časova Okupljanje učesnika Parastosa i pomena u Spomen-području Donja Gradina. 11.15-11.45 časova Polaganje cvijeća, vijenaca i paljenje svijeća 11.45-12.00 Učesnici se u pomen povorci kreću kroz grobna polja do grobnog polja ,,Hrastovi“ gdje će biti služen i pomen žrtvama ustaškog zločina genocida 12.00-13.00 Parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina genocida. Parastos i pomen podrazumjevaju molitvu srpsku-pravoslavnu, jevrejsku i romsku. 13.00-13.30 Obraćanje zvaničnika Izvor: JUSP Donja Gradina Predsjednica Republike

Svijece_001.jpg

Aprilske žrtve 1941. godine – popis

Aprilske žrtve Pokolja 1941. godine sa područja tadašnjeg Kotara Grubišno Polje. Popis je preuzet iz knjige Dr Đuro Zatezalo: Jadovno – Kompleks ustaških logora 1941., izdavač Muzej žrtava genocida, Beograd, 2007. BRZAJA (5) Gegić Adam, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Rebić Mile, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Sović Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Spajić Rade, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Trbojević Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. VELIKA BARNA (127) Babić Adama Andrija, 29 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Babić Andrije Pavao, 46 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu.

U Zagrebu, na sinoć otkrivenom spomeniku žrtvama Holokausta i ustaškog režima, ni jednom rečju se ne pominju Srbi i Romi

Upravo u vreme kad je otkrivan taj spomenik, u 18 časova na isti dan 1941. godine, u tu železničku stanicu ulazio je voz sa pohapšenim Srbima sa Kotara Grubišno Polje. To sinoć niko nije pomenuo, a sama koincidencija budi misao da se ne radi o slučajnosti. Piše: Aleksandar Milivojević U Zagrebu je sinoć otkriven spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima, a povodom Dana stradanja i junaštva jevrejskog naroda. Spomenik je završen još pre godinu dana, ali zbog protesta jevrejske zajednice u Hrvatskoj koja je smatrala da spomenik ne može biti posvećen samo žrtvama Holokausta, on nije otkriven do sinoć. Međutim, u postignutom kompromisu oko natpisa na spomeniku se i dalje

Film „Irodovi sinovi“ – The documentary film „Sons of Herod“

Tekst ove poruke je na srpskom i na engleskom – The text of this message is in Serbian and English Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde u svetu nije zabeležen ni jedan primer postojanja logora smrti za decu osim u NDH. Zato film posebnu pažnju obraća stradanju dece, baveći se uzrocima ovog svirepog zločina, otkrivajući istovremeno njegovu dubinu, ulogu rimokatoličke crkve, ali i onoga ko je decenijama bio čuvar ove strašne tajne i kraških jama. Molimo Vas da prosledite ovu poruku Vašim prijateljima u Srbiji i inostranstvu i

NAJAVA: Sveta zaupokojena služba (parastos) na mjestu nekadašnjeg logora Danica kod Koprivnice

Služiće se sveta zaupokojena služba (parastos) na mjestu nekadašnjeg logora Danica kod Koprivnice u SUBOTU 30. APRILA 2022.G. S POČETKOM U 12:00 SATI.  Srpske pravoslavne crkvene opštine u Koprivnici i Velikom Pogancu organizuju po prvi put parastos za sve nevine žrtve postradale u logoru „Danica“ u Koprivnici, koji je prvi osnovani kocentracioni logor u NDH. Nakon osnivanja logora 15. aprila 1941. godine, prve grupe logoraša su počele organizovano pristizati već krajem aprila iste godine. Između 3000 i 4000 Srba, Jevreja, Roma i Hrvata koji su se odupreli ustaškom teroru su završili najprije u Danici a potom i u drugim organizovanim logorima Jasenovcu, Jadovnu, Pagu, Gospiću i ostalim gdje je većina

Đurđica Dragaš: Jasenovac – najtužnija srpska reč

Ko je mogao da pomisli da ćemo se na jednoj beogradskoj pijaci, decenijama kasnije, naći baš mi – potomci „izabranih“, čudom preživelih?! Nazovite to slučajnošću, ali ja ipak verujem da nas je spojila sudbina. Pre više od dvadeset godina, dok sam još bila student, radila sam nekoliko meseci kao prodavačica na tezgi na jednoj beogradskoj pijaci. Iako sam na početku brinula kako ću se snaći i kako će me prihvatiti ostali, iskusni prodavci, nedoumice su brzo rešene. Shvatila sam da moje „komšije“ uglavnom nisu prevejani preprodavci sumnjivih biografija, već „sapatnici“, zemljaci, izbeglice, ljudi kojima je pijaca silom prilika postala izvor prihoda. Da nije bilo rata, zla i neimaštine, ne verujem

Godišnjica proboja zatvorenika iz Jasenovca

Hiljadusedamdeset tri preživjela logoraša u zloglasnom ustaškom logoru Jasenovac pokušala su na današnji dan 1945. godine, u očajničkom jurišu na stražare, da se dokopaju slobode, ali je u tome uspjelo samo njih 169. U toj najvećoj „fabrici smrti“ na Balkanu u Drugom svjetskom ratu ustaše su ubile stotine hiljada mahom Srba, Jevreja i Roma. Koncentracioni logor Jasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata. Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najvećih ratnih zločinaca tog doba Maks Luburić, koji bio i prvi komandant logora. Logor su uništile ustaše aprila 1945. godine da

Vernici: Papa Franja bi doneo mir i toleranciju među ljudima

Prethodnih meseci pitanje posete poglavara Rimokatoličke crkve pape Franje, Srbiji ponovo je aktuelizovano, a mišljenje beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara da sada postoje stvarne mogućnosti za njegov dolazak i da bi to omogućilo dublji dijalog dve crkve, veće, integralnije sećanje na prošlost i pogled među ljudima, dele i katolički vernici u Beogradu. „Papina poseta je uvek realna, jer to želi i Katolička crkva, ali koliko je ostvariva zavisi od svih stanovnika Srbije, poručio je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar za Tanjug na Veliki četvrtak navodeći da se poseta pape Franje Srbiji previše prolongira, ali da sada postoje „stvarne mogućnosti“ da se to ostvari. Vernici u anketi Tanjuga u nedelju, na rimokatolički Uskrs,

Ne opraštamo dok se ne pokaju: Kako je u Srbiji za vreme Jugoslavije sprovođen kulturni inženjering

„Propustili smo pola veka nenegovanja kulturne samosvesti zbog genocida nad Srbima u Drugom svetskom ratu. Vremenom počele su strahovite revizije zbog kojih su umetnici i žrtve ućutkani. Zlo nije kažnjeno. Ne možemo da oprostimo jer se niko nije ni pokajao“, kaže za Sputnjik Slavica Garonja Radovanac govoreći o odnosu kulture i nacionalne traume. Kulturna trauma kao deo našeg kolektivnog identiteta tema je novog broja časopisa „Kultura“ u kojem autori iz različitih oblasti – kulturologije, nauke o književnosti, antropologije, filozofije, psihologije, sociologije govore o kulturnoj refleksiji naših kolektivnih trauma kakve su seobe i genocidi, naročito u 20. veku. Od devet radova predstavljenih u ovom zborniku, tri se bave traumama genocida u

Nikola Milovančev: Draža Mihailović o broju žrtava (II) – 823.000 Srba ubijeno po izjavi Pircia Birolija (do početka 1943)

Dosad pobijeno u Jugoslaviji 823.000 Srba. O ovome izjavio talijanski Guverner Crne Gore prema podacima koje imaju Italijani, piše Draža Mihailović emigrantskoj vladi u London. Osim izveštaja Draže Mihailovića, koji je predsednik emigrantske vlade dr Slobodan Jovanović poslao kraljevskom poslanstvu u Lisabonu 27. januara 1943, sačuvan je još jedan telegram sa sličnom sadržinom, koji je predsednik vlade poslao u Lisabon pola meseca kasnije, 11. februara 1943. Dok je prvi izveštaj kraći i pretežno političke prirode (uz navođenje broja o 600.000 Srba ubijenih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj), drugi je u celosti, osim vesti o odluci konferencije šefova Gestapoa u Beču o uništenju četničkog pokreta, posvećen ratnim žrtvama. Prva strana šifrovanog telegrama

Ranko Radelić: BILOGORSKI PREZIMENIK – Ispravke i dopune 1. izdanja

U subotu, 12. marta 2022. u štampariji „Donatgraf“ u Grockoj završeno je 2. izdanje „Bilogorskog prezimenika“, odnosno, samo ispravke i dopune prvog izdanja objavljenog na 467 stranica. Tako sa novim informacijama imamo pun pregled bilogorske onomastike na 584 stranice. Integralni tekst ovog izdanja (117 str.) možete preuzeti na linku OVDJE, a za ovu priliku objavljujemo uvod u ovu publikaciju. „Večernja Moskva“ je u nastavcima počela objavljivati, čini mi se 1962, roman Mihaila Bulgakova Majstor i Margarita. Bila je to četrnaesta verzija knjige, a vjerovatno bi ih bilo još da autor nije poginuo 1943. Bilogorski prezimenik je profana knjiga koja svoju inspiraciju ne crpi iz nepreglednih pejsaža i trnovitih gustiša vlastite

Mihailo Medenica

Njena ekselencija Jelena Milić, ambasador bede i jada!

Nije Jelena Milić tek bedni čauš onog NATO pakta s đavolom, ono blato i smrad druge Srbije..Jelena Milić je mnogo više i mnogo opasnije od sveg toga- ona je sve ono što suštinom nismo i sve ono što nam se nameće da nam valja biti. Kao takva je imenovana za ambasadora Srbije u Hrvatskoj. U Hrvatskoj će Srbiju predstavljati neko za koga je Jasenovac senovito izletište na Savi! Neko za koga je „Oluja“ povetarac, lahor što je razvejao maslačke… Neko ko će na zgarištu srpskog doma požaliti vatru… U Hrvatskoj će Srbiju zastupati kao optuženika besčasni advokat po službenoj dužnosti, advokat koji bi slavio da mu „branjenik“ dopadne vešala… Jelena

Makormik: Hapšenje Pavelića bio preveliki rizik za SAD i Vatikan

Američki istoričar Robert Makormik izjavio je da je Vatikan veoma dobro znao za zločine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), a da je hapšenje hrvatskog ratnog zločinca Ante Pavelića spriječeno jer je neko zaključio da je to preveliki rizik za Vatikan i SAD.  “Vatikan je veoma dobro znao šta se događa u NDH, njihovi predstavnici bili su prisutni u Hrvatskoj tokom rata”, kaže Makormik, koji je autor knjige “Hrvatska pod Antom Pavelićem: SAD, ustaše i genocid u Drugom svjetskom ratu”. Makormik ocjenjuje da bi dokumenti iz perioda Drugog svjetskog rata koje Vatikan stavlja na raspolaganje trebalo da pruže važne informacije o bijegu Pavelića. “Do sada dostupni dokumenti ukazuju da je Pavelić

Jasenovac spomenik

Deca Jasenovca

Revizionisti i mnogi javni delatnici koji imaju za cilj da negiraju kako genocid u NDH, tako i razmere tog genocida, nastoje da svoje argumente usmere na polje kvantitativnog aspekta genocida. Kvantitativni aspekt genocida je svakako vrlo važan aspekt genocida koji su ustaše sprovele nad Srbima, Jevrejima i Romima. Međutim, negiranje i redukcija broja žrtava počivaju na problematičnim teorijskim, ali i empirijskim osnovama. Pored teorijske i empirijske problematičnosti, neophodno je ukazati da pored kvantitativnog, postoji i kvalitativni aspekt genocida, koji se neopravdano zanemaruje kao kontra-argument kada revizionisti nastupe sa pozicija pozivanja na zvanične podatke određenih institucija. Upravo kvalitativni apekt odnosno priroda zločina, metodološki standard ubijanja, ideologija ustaškog pokreta, psihopatološki profili ubica

Podrška profesoru Koviću: Učili ste nas važnosti spoznaje ko smo!

Ponosna sam na svaku ocjenu i svaki naš ispit, a šta je ispit nego razgovor dva prijatelja. Ponosna sam na one desetke, na ona predavanja koja su bila drugačija i inovativnija. Nisu to bila puka čitanja sa papira, niti „jedva čekanje“ da izađete iz učionice, to su bile debate kroz koje bi za dva sata ni ne znajući prelazili i knjigu od 300 stranica. Piše: Svjetlana Samardžija Dragi profesore, Republika Srpska je bila i biće vaša druga domovina. Toliko je dobrih ljudi, prije svega, pa onda istoričara izašlo ispod vašeg pera istine, pera istorije. Vaši su nas časovi učili i o umjetnosti, i o književnosti i o istorijskim tokovima i

NAJNOVIJE VIJESTI

Ubice šetaju gradom

Prva akcija albanskih esesovaca – racija na Jevreje u Prištini. Kriminalci oslobođeni

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.