arrow up
Stevan Kostić

Pogledajte FILM – NDH: Strah, ponor, muk

ENGLISH Kako je nastala Nezavisna država Hrvatska, kakav je bio njen karakter i ko je odlučivao o životu i smrti? Zašto su logor Slana na Pagu prozvali „pakao u kamenoj pustinji“, za šta su u leto 1941. služile brojne kraške jame na planini Velebit, zašto na planini Kozari godinama posle Drugog svetskog rata nije bilo dece i ima li najjačeg utiska iz „planine mrtvih u slavonskoj ravnici“, kako su neki zvali Jasenovac? Tim pitanjima bavi se trodelni dokumentarni film RTS-a NDH – Strah, NDH – Ponor i NDH – Muk. Ekipa RTS-a posetila je mesto nekadašnjeg logora Jadovno na Velebitu, logora Slana na Pagu, spomen područje Jasenovac u Hrvatskoj i

NAJAVA: U Bijeljini tribina „Sjećanjem i pamćenjem protiv zaborava“

Sa blagoslovom Episkopa zvorničko – tuzlanskog Gospodina Fotija, Udruženje Hercegovaca „Jovan Dučić“ u Bijeljini i Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, organizuju javnu tribinu. O pravnom nasilju, koje je bilo uvod u fizičko nasilje, govoriće doc. dr Sanja Savić. O kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag i važnosti sjećanja i pamćenja na žrtve Pokolja, Genocida počinjenog nad Srbima od strane NDH, govoriće dr Dušan Bastašić, predsjednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke. Mjesto i vrijeme: VELIKA SALA CENTRA ZA KULTURU BIJELJINA Patrijarha Pavla 1 Ponedjeljak, 15. maj 2023. u 20 časova.

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno – Dvotomno djelo sa zbornikom dokumenata i popisom 10.502 žrtve

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno – Kompleks ustaških logora 1941. Dvotomno djelo sa zbornikom dokumenata i popisom 10.502 žrtve sa područja zloglasne NDH. Knjiga 1 : Jadovno -Kompleks ustaških logora 1941. ;  Knjiga 2 : Jadovno – Zbornik dokumenata Ljubaznošću i saglasnošću sada već pokojnog autora, prenosimo sadržaj ovog kapitalnog i dragocjenog djela. Knjiga 1 : Jadovno -Kompleks ustaških logora 1941. IMPRESUM REČ UREDNIKA PREDGOVOR I  UVODNE NAPOMENE Problemi istraživanja i osvrt na korišćenu građu II  NEZAVISNA DRЖAVA HRVATSKA DRЖAVA GENOCIDA I KONCENTRACIONIH LOGORA Uspostava Nezavisne države Hrvatske Ustaška genocidna propaganda Uspostava ustaške vlasti u Gospiću široj i okolini Ustaške vlasti osnivaju logore smrti III KOMPLEKS USTAŠKOG LOGORA JADOVNO Kaznionica Okružnog

NAJAVA: U Zandamu i Roterdamu tribina „Jadovno – preteča Jasenovca“

Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke, uz pomoć dobrotvora iz Srpske pravoslavne Crkvene opštine Sveti Nikola u Zandamu, i Crkvene opštine Svete Trojice u Roterdamu, Holandija, organizuje dvije tribine. „Jadovno – preteča Jasenovca„ – Sjećanjem i pamćenjem protiv politike zaborava – Teme:– Pokolj, Genocid počinjen nad Srbima od strane NDH– Gospićka grupa logora – preteča Jasenovca– More podvelebitskog kanala, naša druga plava grobnica– U potrazi za jamama, mjestima stradanja Gost na tribini, Dušan Bastašić, osnivač i predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banjaluke. Mjesto i vrijeme: SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVAPAROHIJA SVETI NIKOLAStationsstraat 131506 DA Zaandam, HolandijaPetak, 12. maj 2023. u 19 časova. Mjesto i vrijeme: SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVACRKVENA OPŠTINA SVETE TROJICE

Đurđevdanski ustanak

Đurđevdanski ustanak je naziv za oružani otpor Srba u Kijevu kod Sanskog Mosta koji je izbio je 6. maja 1941. godine. To je bio prvi oružani otpor vlastima Nezavisne Države Hrvatske, ali i uopšte prvi oružani otpor na teritoriji okupirane Kraljevine Jugoslavije tokom Drugog svijetskog rata. Do oružanog otpora došlo kada su ustaše u jednoj od akcija pod izgovorom „oduzimanja oružja“ od Srba, došle na Đurđevdan, 6. maja 1941. godine u srpski dio sela Kijevo, u kojem je nekoliko porodica proslavljalo krsnu slavu. U kućama ovih domaćina ustaše su se ponašale veoma bahato, maltretirajući goste i ponižavajući domaćine prevrtanjem slavskih trpeza i lomljenjem slavskih svijeća. Čak su i zapalili kuću

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 04-05. maj 1945. Godišnjica stradanja Srba u logoru Sisak

Sisak, Teslićeva staklana i barake dalje prema rijeci Savi, mučilišta srpskog naroda 1941. do 1945. U noći 17/18. aprila 1945. godine u logoru Sunji ustaše su izmasakrirale 108 Srba i u logoru Sisak 4/5. maja 1945. mučile i usmrtile 450 Srba. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected] .

O večitoj deci Jasenovca

Svi mediji na srpskom jeziku u proteklih nekoliko dana, baš uoči dana sećanja na Jasenovac (nemamo praznik koji se ovako zove, već se radi o obeležavanju proboja poslednjih logoraša 22. aprila 1945) preneli su vest koja bi bila neka vrsta satisfakcije žrtvama: Muzej žrtava genocida u Beogradu došao je u posed spiskova dece spasene u misiji Diane Budisavljević. Piše: Nemanja Dević Rečeno je da se radi o originalnim spiskovima sa imenima 5.800 dece, uglavnom srpskih siročića sa Kozare, za koji se mislilo da je izgubljen, ili uništen, a koji precizno govori o njihovom identitetu i sudbini. Zašto su ti spiskovi danas važni? Smelom akcijom Diane Budisavljević oko 12.000 dečaka i

Protivsrpski plakat o Jasenovcu

Ovaj plakat plaćen našim poreskim novcem je protivsrpski! Vidite li ovdje Srbe? Dakle, u pitanju je genocid nad nekim (neimenovanim) narodom, u nekakvom logoru koji su držali (neimenovani) dželati. Prvo, ovaj plakat je loš u stručnom, likovnom i propagandnom smislu. Napravio ga je neko sa nikakvim smislom za promociju i pristalo. Bodljikava žica u obliku horizontalno postavljene Topole užasa, ne da se komentarisati sa nivoa likovnog, čak ni u vrijeme socijalističkog realizma. Sa razine 21. vijeka, ovdje gotovo niko ne bi prepoznao ni Topolu. Iz ogromnog novca slupanog u ovakve promašaje, niti bi neko dijete moglo, niti će u nedelju nešto naučiti. Sa nivoa popularizacije, ovo je potpuno diletantski. I

U Beogradu održana Međunarodna naučna konferencija o Jasenovcu

U Beogradu je 22.i 23. aprila održana Međunarodna naučna konferencija „Odjeci Jasenovca – Saglasni i nesaglasni narativi“. Bila je to 21. po redu godišnja konferencija koju Institut za istraživanje Jasenovca iz Njujorka organizuje u znak sećanja na žrtve trostrukog genocida počinjenog nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH. Ove komemorativne konferencije su dvadeset  godina održavane u Njujorku, i ovo je prvi put da su se učesnici okupili u glavnom gradu Srbije. O različitim aspektima istorije stradanja stotina hiljada nedužnih ljudi u NDH i kulturi sećanja na njih, govorili su doajeni među istoričarima iz Srbije, akademik dr Vasilije Krestić i vojni istoričar magistar Antun Miletić, kao i istaknuti stručnjaci iz inostranstva

TRIBINA: Sjećanjem i pamćenjem protiv politike zaborava

Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke, uz pomoć dobrotvora iz Srpske pravoslavne Crkvene opštine Sveti Vasilije Ostroški u Oslu, organizuje tribinu. „Sjećanjem i pamćenjem protiv politike zaborava“ Teme:– Pokolj, Genocid počinjen nad Srbima od strane NDH– Gospićka grupa logora – preteča Jasenovca– More podvelebitskog kanala, naša druga plava grobnica– U potrazi za jamama, mjestima stradanja Gost na tribini, Dušan Bastašić, osnivač i predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banjaluke. Premijerno: 12. aprila 2023, u ekspediciji udruženja Jadovno 1941, locirana je još jedna kraška jama u kojoj su ubijane žrtve 1941. godine, „Ševića jama“, iznad sela Klanac, Pazarište, sjevero – istočno od sela Smiljan. Posle više decenija, ova gotovo zaboravljena jama

Parastos i pomen žrtvama u Donjoj Gradini 23. aprila (VIDEO)

Centralna manifestacija obilježavanja pomena žrtvama zločina-genocida Nezavisne Države Hrvatske u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini biće održana u nedjelju, 23. aprila, uz masovno učešće građana i učenika iz svih osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj i prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije. Dan ranije u Domu kulture u Kozarskoj Dubici biće održana Memorijalna akademija „Zavjet sjećanju“. Republičkim odborom za obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida NDH u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donjoj Gradini predsjedava predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a programom komemoracije okupljanje učesnika 23. aprila u Donjoj Gradini planirano je od 9.30 do 10.00 časova. Vijenci

Aleksandar Ružić: Jasenovac – prepreka ili istina

Milioni žrtava koje su doneli svetski i građanski ratovi u dvadesetom veku su doprineli utemeljenju nacionalnih identiteta ili kreiranju novih na jedan ili drugi način. Do kreiranja novih nacionalnih identiteta u dvadesetom veku se dolazilo na nekoliko načina, ali najdominantnija su dva: prvi je negacija tuđe nacije kao glavna identiteska crta što na kraju proizvodi političku krizu na određenom prostoru, drugi je dekolonizacija tj. u najvećem broju slučajeva oslobodilački rat pokorenog naroda protiv kolonizatora i dobijanje sopstvene države. Ako pričamo o dvadesetom veku iz perspektive srpske nacionalne svesti, to vreme je bilo ispunjeno srpskim stradanjem, a pod stradanjem u ovom smislu podrazumevamo i fizičku ekstreminaciju i kulturološko posrnuće. Šest ratova,

Na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje

Često se na tužnom i patnjama išaranom licu u najmanjem dobru najlepši osmeh vidi. Iz muke i šibanja izrodi se iskustvo i čvrstina, otpornost na sve udarce i zahvalnost za svaki mali dar. Iz siromaštva, uz rad i trud, izrodi se i izrasta bogata, široka duša. U kući siromaha nekada je najbolje vidljiva ljubav – i koliko je za istinsku sreću malo potrebno. A na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje. Meni je Bog dao da vidim mnoga takva stradalna mesta: u Hercegovini, u Lici, na Kosovu i Metohiji… gde se naš narod našao pred istrebljenjem, pa ipak uporno na svom kamenu ili

Đurđica Dragaš: Desino stablo

Naš trag, naša nada, naše jutro!!! Zovem se Desa.Pet mi je godina. Ne znam jesam li se rodila kad se sejalo žito il’ kosila mirisna trava.Možda sam došla na ovaj svet u mećavi, dok je oko kuće zavijala bura.Možda su me donele ptice što se u proleće vraćaju s juga.Ne znam…Ne stiže majka da mi kaže… Imam bracu Jovana.Imam i babu i djeda.Imam strica, strinu.Imam puno rođaka i komšija.Svi smo tu, al’ nema mame i tate… Sanjam ih često, pamtim njihove ruke i obraze, sećam se majčinog mirisa i očevih brkova. Plačemo nekad ja i moj Jovan kad pada kiša… da se ne vidi!Dozivamo ih kad divlji vetar lomi drveće…

OPET USTAŠLUK U SPLITU: Crnokošuljaši slavili dan NDH

Splitski crnokošuljaši obeležili „dan Nezavisne države Hrvatske“, na uskrsni ponedeljak u društvu oko 200 Splićana. Pokraj spomenika poginulim pripadnicima HOS-a obeležili su i osnivanje bojne „Rafael vitez Boban“, uz uzvikivanje ustaškog pozdrava „Za dom spremni“. Poručili su da ga se neće odreći iako su najavljene drakonske kazne od čak 4.000 evra. Penzionisani bojnik Miće Ćuk kazao je da pozdrav Za dom spremni smeta neprijateljima Hrvatske i ljubiteljima crvene zvezde petokrake. – Kada smo branili Hrvatsku od srpskog agresora nije smetao nikome, Mi ćemo biti za dom spremni uvek – rekli su. HOS-ovci su prozivali sve i svakoga, Milorada Pupovca, NATO, Brisel, Soroša, a govore su pripadnici HOS-a završavali „Bog i Hrvati,

NAJNOVIJE VIJESTI

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.