U Hrvatskoj i dalje traje diskriminacija Srba i Roma, navodi se u godišnjem izvještaju Amnesti internešnala u kojem se napominje da se prošle godine zemlja borila s problemom velikog broja izbjeglica i migranata, ali se vlastima zamjera da nisu poklonile dovoljnu pažnju ranjivim osobama. Proslava vojno-policijske akcije Oluje „u kojoj je 200.000 Srba protjerano iz Hrvatske 1995.“ pojačala je napetosti između srpskih i hrvatskih nacionalista, ocjenjuje su u izvještaju u kojem se navodi da je u Vukovaru lokalna vlast donijela odluku o uklanjanju ćiriličnih ploča te da su uvedena posebna plaćanja za dokumente na ćirilici „uprkos tome što su 34 odsto stanovništva Srbi“. Agencija Hina prenosi da je diskriminacija hrvatskih

Počivalište Vojina Bakića na Mirogoju nemoguće je pronaći jer na njemu više nema umjetnikovog imena niti krsta Djelo svjetski poznatog vajara Vojina Bakića, nakon što je zbog pogrešne krvno-političke slike uporno bilo prešućivano 90-ih godina, a njegovi spomenici uništavani, od 2000. ipak se vratilo u javnost. Organizuju se izložbe, neka njegova djela vade se iz deponija, vraćaju na svoja mjesta ili su obnovljena, pišu se knjiga i monografije o njemu, a u njegovom rodnom Bjelovaru čak je povodom stogodišnjice rođenja organizovana i izložba fotografija. Ipak, ako bi neki poštovaoc umjetnikovog djela htio odati počast Bakićevim zemnim ostacima, našao bi se u čudu jer grob na Mirogoju u Zagrebu u kome počiva,

Slađanu Stanković i Jovicu Stepića lično sam poznavao. Tokom moje tri posete Libiji u vreme rata 2011. godine Slađanu sam upoznao u ambasadi Srbije, pili smo zajedno kafu, omogućila mi je da ratne izveštaje za „Politiku” šaljem sa kompjutera u ambasadi, jer interneta na drugim mestima u Tripoliju nije bilo. Bila je računopolagač ambasade, vrlo poverljiva i odgovorna osoba u situaciji gde je naš vojni izaslanik, posle prvih borbi, otišao „na savetovanje” u Beograd i više se nikada nije vratio. A Slađana je ostala usred rata… Bila je divna osoba, uvek se blago smešila, nekako melanholično vesela. Jednostavno hrabra žena. U to vreme naših ljudi je bilo dosta u Libiji,

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović, poznat po proustaškim izjavama, izaslanik je predsjednika Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović u Pakracu gdje će boraviti članovi Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve, prenose hrvatski mediji. U Pakracu će se nalaziti članovi Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve, predvođeni Njegovom svetošću patrijarhom srpskim Irinejom. Prije nego stignu do Pakraca, patrijarh Irinej će zajedno sa ostatkom pratnje posjetiti Jasenovac. Sutra će u Pakracu biti služen parastos i sahrana zemnih ostataka četvorice episkopa pakračkih. Izvor: Vezane vijesti. Hasanbegović se slikao sa ustaškom kapom | Jadovno 1941. Ministar kulture Hasanbegović divi se nacističkom imamu … Ministar koji poriče genocide mora otići | Jadovno 1941.  

Risto Jeremić osnovao je početkom 1893. u Foči Srpsko sokolsko-pobratimsko društvo sa zadatkom da podiže fizički i moralno svoje članove i da vodi borbu protiv alkoholizma. Udruženje je osnovalo trezvenosnu sekciju. Austro-Ugarska vlast je sokolsko društvo zabranila i naredila da se gimnastičke sprave unište. Društvo je nastavilo rad kao trezvenjačko pod nazivom „Pobratimstvo, Družina pravoslavnih Srba u Foči“ i nastavilo je da neguje sokolske ideje. (1) Novi duh u Srbiji posle Majskog prevrata 1903, slom režima grofa Kuena u Hrvatskoj, teška kriza režima u Bosni posle smrti Kalajeve, buran protestni pokret u Dalmaciji, ustanak u Makedoniji i sporazum o reformama turske uprave u Evropi zaključen u Mircštetu sve je to

Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin izjavio je da ubistvo službenika Ambasade Srbije u američkom bombardovanju Libije zahtjeva temeljnu istragu i izvinjenje Bijele kuće, kažnjavanje krivaca i potpunu materijalnu odštetu porodicama ubijenih. Čepurin je ocijenio da je paradoksalno to što Beograd ovo ne shvata kao neprijateljsko ponašanje i to što SAD sa druge strane principijelno traži kažnjavanje krivaca za smrt braće Bitići, koji su bili pripadnici terorističke Oslobodilačke vojske Kosova. „Srbija bi, po mom mišljenju, mogla da slijedi primjer Amerikanaca i isto tako istrajno i diplomatski stane u odbranu legitimnih interesa svojih građana, što je sasvim normalno po međunarodnim normama. Ovdje očigledno nisu dovoljna objašnjenja Amerikanaca u vezi sa `kolateralnom