arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Na suđenju 1946. godine (Foto kamenjar.com)

I o Stepincu sa dokazima

„U Politici“ od 2. marta objavljen je tekst dr Darija Vidojkovića, istoričara sa Univerziteta u Regenzburgu, pod naslovom: „Zašto Stepinac nikada ne može postati svetac“. Odgovor na pitanje iz naslova dr Vidojković daje u vidu 11 teza, koje deluju veoma ozbiljno i uverljivo. Evidentno je da je Vidojković uložio znatan napor u proučavanje ličnosti i dela nekadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa i u utvrđivanje razloga zbog kojih on „nikada ne može postati svetac“. Ali je evidentno i to da u tom naporu nije uspeo da dođe do nekih novih rezultata, ili, bar, rezultata koji bi bili primereni jednom ozbiljnom naučnom radniku i članu Međunarodne ekspertske grupe „GX7 – stop revizionizmu“. Iako ovaj

Zakonom zaštititi ćirilicu

U Republici Srpskoj je neophodno donijeti zakon kojim bi se zaštitila ćirilica, a početak primjene bio bi zajednički bukvar koji bi objedinio sve srpske zemlje, poručeno je sa naučno-političkog skupa „Govori srpski-piši ćirilicom“, koji je održan u Trebinju. Učesnici skupa, lingvisti i naučnici iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore najavili su da će najvišim organima Republike Srpske uputiti deklaraciju kojom će tražiti izradu zakona o službenoj upotrebi ćirilice. Zakon bi, između ostalog, uredio da nazivi firmi ili drugi natpisi ne mogu biti ispisani na engleskom jeziku i latinici, ukoliko nema i ćirilice. „Zalaganjem za pismo, jezik i jedan bukvar sačuvaćemo naš narod i našu budućnost“, poručili su učesnici skupa.

Ustaški grafit na pravoslavnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Sinju

Grafitom ‘Za dom spremni’ oskrnavljena Srpska pravoslavna crkva

Nakon pravoslavne crkve u Bjelovaru, na kojoj je prošli mjesec osvanulo ustaško ‘U’, grafitima sličnog sadržaja sada je oštećen i hram u Sinju Pod okriljem noći na fasadi pravoslavne crkve Svetog Petra i Pavla u centru Sinja osvanuli su ustaški grafiti. Za sada nepoznati vandal, ili više njih, preko zida crkve su crnim sprejem ispisali ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ i slovo ‘U’. Slučaj je prijavljen policiji i gradskim vlastima koje su osudile ovaj čin i kazale da će komunalni redari ukloniti neprimjereni grafit. Podsjetimo, ova crkva je oskrnavljena i u aprilu 2010. godine, kada su također nepoznati počinioci na njoj ispisali ustaške simbole i grafite prijetećeg sadržaja među kojima

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno

Ustaška genocidna propaganda – Knjiga Jadovno 1.

Kako zakonodavstvom tako i propagandom, ustaške vlasti podstiču razvijanje što veće mržnje protiv srpskog naroda kako bi opravdali zločinačka djela, prikazujući istovremeno ustaški pokret kao oslobodilački, koji je, uz pomoć Boga, uskrsao na sreću hrvatskog naroda. Ustaška propaganda je imala snažan rasistički karakter, jer je išla jasno svom cilju istrebljenju Srba i Jevreja iz Hrvatske, i sve podređivala samo tome. Namjera je bila biološko uništenje Srba i Jevreja, sa zadatkom stvaranja „čistog životnog prostora“ Hrvata. Ipak, u tom sistemu su postojale određene razlike kada je riječ o propagandi prema Srbima i Jevrejima. Jevreja je bilo daleko manje i prema njima su ustaše primenjivale njemački pristup „rasne politike“. Srba je bilo

Vladika Jovan Ćulibrk, predsednik UO Muzeja žrtava genocida, obavestio članove odbora o novostima oko procesa memorijalizacije Sajmišta

U skladu sa zakonskim obavezama, 24. februar 2017, Upravni odbor Muzeja žrtava genocida u punom sastavu (predsednik episkop slavonski Jovan Ćulibrk i članovi arh. Aleksandar Nećak, arh. Zoran Tucić, istoričari dr Zoran Janjetović i dr Dragan Cvetković) u prisustvu Sanje Cupać, radnice Ministarstva kulture i informisanja, održao je sednicu na kojoj su razmatrani Izveštaj popisne komisije i Izveštaj o finansijskom poslovanju za 2016. godinu. Posle obrazloženja v. d. direktora dr Veljka Đurića i kratke rasprave, zaključeno je da se izveštaji usvoje i proslede nadležnom ministarstvu. U nastavku je episkop slavonski Gospodin Jovan Ćulibrk obavestio prisutne o novostima oko procesa memorijalizacije Sajmišta. Izvor: Muzej žrtava genocida Vezane vijesti: Helsinški odbor Srbije

Foto: Branimir Bradarić

Novi neprimjereni grafiti kod Vukovara

Nacistička svastika, NDH i slovo U u mjestu sa većinskim srpskim stanovništvom Tokom proteklog vikenda na zidu fudbalskog igrališta u Bršadinu, selu nedaleko od Vukovara, pojavili su se neprimjereni grafiti. Policija je potvrdila pojavu grafita navodeći kako se radi o nepoznatom počiniocu koji je grafite tokom noći 4/5 marta ispisao crnim sprejom. Međutim, ne navode sadržaj grafita. Crnim sprejom iscrtano je veliko slovo U, nacistička svastika, NDH … Bršadin je inače mjesto s većinskim srpskim stanovništvom, a fudbalsko igralište se nalazi u sporednoj ulici. Izvor: Večernji List Vezane vijesti: Vukovar oblijepljen grafitima „srpsko porodično stablo … Hrvatska politika i „srpsko porodično stablo“ | Jadovno 1941. Hrvatska: Osvanuo grafit „Srpska deca, srpska deca, došla … Amnesti

Mileva ŽupićFoto: RTRS

Danas sahrana Mileve Župić

Sahrana Mileve Župić, majke tri poginula borca Vojske Republike Srpske biće danas u 14 časova na mjesnom groblju Gustovare pored Mrkonjić Grada. Mileva je umrla nakon kraće bolesti u 81 .godini. Braća Željko, Živko i Stevan Župić poginuli su 10 oktobra 1995. godine prilikom okupacije Mrkonjić Grada. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: Premijera bez aplauza – O filmu „Djeca“ Denisa Bojića … Premijera dokumentarnog filma “Djeca“ – autora Denisa Bojića Film „Djeca“ utorak u Evropskom parlamentu | Jadovno 1941. Dokumentarni film „Djeca“ prikazan u Beogradu: Dosta su drugi … Prikazivanje filma „Djeca“ na otvaranju manifestacije … Film „Djeca“ prikazan u Lincu i Beču (VIDEO) | Jadovno 1941.

U Srbiji se Jugoslavenima osjeća 31,8% građana, a u Hrvatskoj njih samo 2,8%

Koliko god desnica često plaši obnovom Jugoslavije, za većinu hrvatskih građana jugoslavenstvo je izrazito negativan pojam, zaključak je  knjige “Strategija simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Evrope” Devet od deset ispitanika, ili sasvim precizno 90,8 posto, vrlo su ili donekle ponosni kada ih se pita jesu li ponosni što su građani Hrvatske. Svega četiri posto ili svaki dvadeset i peti izjaviće da im se ne sviđa službena nacionalna zastava, na kojoj se dominantno ističe nekada kontroverzna šahovnica, a više od 97% anketiranih reklo je da voli nacionalnu himnu, Lijepa naša domovino. Dijametralno suprotan je pogled na jugoslavensko iskustvo i na pitanje je li članstvo u bilo kojoj federaciji imalo pozitivne

Zatezalo demantuje Tuđmana: U Jadovnu su ustaše ubili 40.000 ljudi

STUDIJA dr. ĐURE ZATEZALA OTKRIVA PUNU ISTINU O PRETEČI JASENOVCA, USTAŠKOJ TVORNICI SMRTI KOD GOSPIĆA, JEDNOJ OD PRVIH U EUROPI KOJA JE “PRORADILA” 1941, PRIJE AUSCHWITZA I BIRKENAU U Hrvatskoj se holokaust nad Židovima najčešće povezuje s logorom za uništenje Jasenovac, a pritom zaboravlja njegovu pogubnu preteču – Jadovno, selo pored Gospića, koji je 1941. s logorima na Pagu (Slano i Metajna) činio jedinstveni prostor za usmrćivanje u trajanju od 132 dana. Ta je tvornica smrti bila jedna od prvih u Europi, budući da je Auschwitz II Birkenau s industrijom ubijanja započeo 4. srpnja 1942. O njemu se je, unatoč tome, premalo pisalo. Dr. Franjo Tuđman je u svojim neslavnima “Bespućima

Djuro_Zatezalo.jpg

Srednja Bosna – Knjiga Jadovno 1.

Poslije uspostave NDH, ustaški teror je brzo zahvatio čitavu Bosnu, pa i njen središnji dio. U Zavidovićima su ustaše uhapšene ljude držali u zatvoru hotelske ispostave, u kojoj je šef bio Smail Kulenović. Najveći dio onih koji su uhvaćeni krajem jula i 1. avgusta, među kojima su bili Srbi i Jevreji, toga dana je transportovan, prema izjavi Jakoba Danona, vozom do Bosanskog Broda, gdje su iskrcani i prevedeni preko mosta u Slavonski Brod, zatim ukrcani u teretne vagone i otpremljeni u Gospić. Danon je o putovanju ovih zatočenika zapisao: „Za vrijeme puta od stanice Bosanski Brod do stanice Slavonskog Broda ustaše i civili koji su kraj nas išli, počeli su

STRADANjE ROMA U NDH 1941. - 1945. OBJAVLjENA ZNANSTVENA KNjIGA O GENOCIDU NAD ROMIMA U NDH-u

Objavljena naučna knjiga o genocidu nad Romima u NDH

Krajem 2015. godine objavljena je knjiga „Stradanje Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941. – 1945.“ Danijela Vojaka, Bibijane Papo i Alena Tahirija. Izdavači su Institut društvenih nauka Ivo Pilar i Romsko nacionalno vijeće, koji su bili i provodioci projekta „Stradanje Roma na području NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata“. Knjiga je rezultirala značajnim saznanjima važnim, između ostalog, povijesnoj znanosti i donosi dosad nepoznate dokumente koji objašnjavaju mozaik stradanja Roma u NDH-u. Radi se o dokumentima vezanim uz deportacije Roma u Jasenovac, konfiskaciju romske imovine i njenu prodaju putem javnih dražbi, romsku ratnu svakodnevicu i sl. Autor: ROMI.HR PREVLADATI ZAOSTAJANjE HRVATSKE ISTORIOGRAFIJE U ISTRAŽIVANjU GENOCIDA NAD ROMIMA Danijel Vojak, voditelj projekta

Romi traže odštetu za stradanja u Drugom svjetskom ratu

Veliki broj evropskih Roma ubijen je u Drugom svjetskom ratu, no malo je porodica žrtava koje su dobile ratnu odštetu. Nekoliko romskih udruženja u Srbiji zato je angažovalo advokate. Cilj je doći do jasnog priznanja da je nad njima izvršen genocid i dobiti reparaciju od zemalja u kojima su stradali. Izvor: Romi.hr Autor: Al Jazeera Balkans Vezane vijesti: Romi traže da se dokaže genocid nad njima | Jadovno 1941. Fotografija kao dokaz „zaboravljenog genocida” | Jadovno 1941.

Staro sajmište, Nikola Radić Lucati, iz serije Predictable Outcomes, 2013.

Sporni zakon o Starom sajmištu

U decembru 2016. godine je objavljena vest da je u pripremi zakon kojim će prostor nekadašnjeg nacističkog logora Sajmište u Beogradu biti trajno zaštićen, tako što će na njemu biti izgrađen spomen kompleks posvećen žrtvama genocida, okupacije i ratnih zločina. U pitanju je Zakon o Ustanovi spomen-žrtve, čiji je predlog Vlada Republike Srbije nedavno podnela na razmatranje i usvajanje republičkom parlamentu. Predlog je već podržan od strane predsednika Tomislava Nikolića. U javnosti je ovaj zakon predstavljen kao značajan događaj, kao „prvi korak ka obeležavanju poslednjeg neobeleženog velikog logora u Evropi“ i najava kraja dugogodišnjeg nemarnog odnosa prema ovom istorijski važnom mestu stradanja. Međutim, sam predlog zakona koji će se uskoro

Sadašnji spomenik na Starom sajmištu na mestu nekadašnjeg logora u Beogradu. Foto: Wikimedia/Pinki.

Kritike na nacrt zakona o memorijalnom kompleksu žrtvama Holokausta

English Nacrt zakona kojim se uspostavlja novi državni organ za rad na očuvanju sećanja na žrtve Holokausta u Srbiji dobio je kritike nedugo nakon što je procurio u javnost, jer navodno ignoriše ulogu koju je u Drugom svetskom ratu imala profašistička vlast u Beogradu. Aktivisti za ljudska prava uputili su kritike na nacrt zakona koji se vezuje za očuvanje sećanja na žrtve Holokausta u Srbiji, tvrdeći da predstavlja pokušaj da se prekroji istorija, iako su zvaničnici izjavili da se ne radi o konačnoj verziji zakona. Nevladine organizacije smatraju da se s predloženim tekstom zakona ignoriše uloga koju je profašistička vlast u Srbiji imala u hapšenju i odvođenju Jevreja u logor

Sinagoga u Beogradu (Foto T. Janjić)

Četrdeset nekretnina vraćeno jevrejskim opštinama

Tokom narednih 25 godina Savezu jevrejskih opština Srbije država će uplaćivati godišnju pomoć od 950.000 evra, u skladu sa Zakonom o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika Tačno godinu dana nakon stupanja na snagu Zakona o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika, Agencija za restituciju vratila je jevrejskim opštinama 40 nekretnina, površine 3.043 kvadratna metra. U pitanju su 32 poslovna prostora, jedna zgrada i sedam stanova koji se nalaze u beogradskim opštinama Stari grad, Vračar i Savski venac. Vraćeno im je i 144 hektara poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Novog Kneževca i Sombora. Nijedan od vraćenih objekata nema zakonskog naslednika, a

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.