arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Obilježen „Dan sjećanja na Jadovno“ (VIDEO)

Kod Šaranove jame na Velebitu obilježen je „Dan sjećanja na Jadovno 1941″godine. Služenjem parastosa, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća odata je počast za 40 hiljada ubijenih u kompleksu logora smrti Gospić-Jadovno-Pag tokom Nezavisne države Hrvatske. Obilježavanju su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, resorni ministar Milenko Savanović i potomci žrtava. Predsjednik Srpske poručio je da žrtve ustaških pokolja ne smiju biti zaboravljene. Predsjedavajući Predsjedništva BiH rekao da je „Šaranova jama“ sveto mjesto za srpski narod. Za samo 132 dana, na najsvirepiji način ubijeno je 38 hiljada Srba, dvije hiljade Jevreja i brojni drugi ideološki protivnici NDH. Njihova tijela bačena su u 32 jame širom kompleksa

Mučenici iz Hrasna našli smiraj po treći put

„Neka smo samo dočekali da nađu konačni smiraj kosti naših očeva, stričeva, braće na svetoj hrašćanskoj zemlji, pa ne bi žalili i mi ovdje pored njih počinuti“  Ovako su danas govorili oni stariji potomci mučenika iz sela Hrasno, sahranjujući u novosagrađenoj Spomen ckrvici zemne ostatke svojih predaka, poubijanih „na pravdi Boga“ za Vidovdan 1941. godine i bačenih u obližnju jamu, gdje je na pokolj povedeno njih 101, ali je 39 uspjelo da se odveže i pobjegne, pa su zemne ostatke 62 žrtve njihovi potomci najprije vadili iz jame i sahranili u seosku Spomen kosturnicu, ali im potomci nekadašnjih dželata ni tu nisu dali mira i u proteklom ratu minirali i

Kosti brutalno pobijenih prekrivene šljunkom i peskom u uvali na Pagu

Plaža na mestu ustaškog logora

Zaboravljena stratišta Gospić-Jadovno-Pag kriju tragove strašnih zločina s početka Drugog svetskog rata Ostaci strašnog sistema logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, u NDH, danas su dobrim delom devastirani. Spomen-table su više puta skidane, a jame sa masovnim grobnicama neobeležene. Ovo je rezime istraživanja dr Filipa Škiljana iz hrvatskog Instituta za migracije i narodnosti, predstavljenog u subotu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, u okviru projekta „Mesta stradanja – prva faza Holokausta u Srbiji i Hrvatskoj“. Podaci o broju stradalih, kako navodi Škiljan, razlikuju se od autora do autora. Đuro Zatezalo je broj žrtava procenio na najmanje 40.123, od čega je 32.103 stradalo u Jadovnom, a 8.020 na području Slane i Metajne. Njih 38.010 bili su

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ukazao je na značaj današnjeg okupljanja na Kozari jer i na ovaj način Republika Srpska čuva i njeguje sjećanje na ljude koji su se 1942. godine digli na ustanak

Srbi ne bi bili ubijani da je Srpska postojala u Drgugom svjetskom ratu

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da Srbi ne bi bili ubijani po Kozari, Jasenovcu i drugim logorima u BiH i Hrvatskoj da je Srpska postojala za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dodik je na obilježavanju 75 godina od Bitke na Kozari istakao da je Kozara sinonim antifašističke borbe, te da su njemački okupatori i ustaše htjeli da pobiju, protjeraju i pokrste Srbe, što je viđeno na mnogim područjima. On je naglasio da komunistički režim nije smatrao za shodno da adekvatno obilježi mjesta srpskog stradanja, kao i da je Sarajevo u bivšoj Jugoslaviji zapostavilo kozarački kraj poznat po partizanskoj borbi. Dodik je napomenuo da se juče u Jadovnu uvjerio

Ustaške vlasti osnivaju logore smrti – Knjiga Jadovno 1.

Odmah nakon uspostave kvislinške tvorevine NDH, u Zagrebu je osnovana Ustaška nadzorna služba (UNS). Njen Ured III je bio zadužen da organizuje koncentracione logore po ugledu na koncentracione logore u nacističkoj Nemačkoj. Na čelu Ureda III se nalazio Eugen Kvaternik Dido, kojem su bili podređeni „svi organi redarstva, oružništva, mjesnih zapovjedništava te uopće svih državnih samoupravnih organa“.[1] Od početka maja 1941. godine, Kvaternik je ravnatelj Ravnateljstva za javni red i sigurnost (RAVSIGUR). Stvoren je golem policijski aparat, s vrlo razgranatim službama i organizacijama. UNS i RAVSIGUR su bile ustanove koje su jedine imale pravo da osnivaju logore u cilju masovnog hapšenja, mučenja i ubijanja svih nepoćudnih za NDH. Zbog toga

Dragocena su saznanja Jeni Ligtemberg o događajima na Markalama, u Srebrenici i Srpskoj Krajini, zasnovana na do sada nepoznatim izvorima, poverljivim izjavama međunarodnih predstavnika sa kojima je razgovarala tokom boravka u Bosni.

Arčibald Rajs našeg doba — Holanđanka koja je raspršila laži Zapada

Dnevnik Jeni Ligtemberg važan je istorijski dokument, ali i toplo lirsko delo. Na njen zahtev, priredio ga je i izdao „njen najbolji prijatelj sa Pala“ Mirko Šošić, sagovornik Sputnjika, dve decenije posle ranih sukoba.   https://video.img.ria.ru/Volume37/MP3/2017/06/18/2017_06_17_SerbiaIntervjuMirkoSosic_hp2qhq1c.oce.mp3 „Ovde nešto nije u redu“, pomislila je Jeni Ligtemberg, apotekarka u čuvenoj bolnici „Valerijus“ u Amsterdamu gledajući TV dnevnik. „U Bosni ratuju tri naroda, a samo su Srbi svima krivi za sve. Samo su njima uveli sankcije“. Sledećeg dana, popričala je sa dve Srpkinje koje su radile u njenoj bolnici. Kuvaricom Radicom, i Vesnom, koja je pomagala u nabavnoj službi. Nedugo zatim, priključila im se u protestima protiv Hansa Ditriha Genšera, ne samo zato što „Holanđani ne vole Nemce, već zato što je videla šta

Tribina: Religija i nacionalizam

Pozivamo vas, da u ponedeljak, 3. jula 2017. godine, u 19 časova, u Klubu Doma omladine Beograda (Makedonska 22) prisustvujete tribini na temu „Religija i nacionalizam“. Odnos religije i nacionalizma predstavlja jedno od otvorenih i svakako za nas jedno od najznačajnijih pitanja. Isprepletenost i međusobni uticaj verskog i nacionalnog osećaja na našim prostorima se vidi kroz praktično čitavu prošlost, vidi se u sadašnjosti, a sigurno je da će i u budućem periodu imati snažan pečat ovih sentimenata i fenomena.  Razumeti odnose ova dva osećanja i uverenja nije moguće bez pojedinačnog shvatanja i razumevanja oba navedena elementa. Šta ona podrazumevaju, na čemu se zasnivaju, kako prepoznati koji je pravi put u religijskom

Jadovno-Saranova-Jama-001.jpg

Metodi mučenja i ubijanja zatvorenika– Knjiga Jadovno 1.

Ni najbujnija mašta ne bi mogla vjerno dočarati sve ono što se zbivalo u ustaškom logoru Jadovno, u njegovim pomoćnim logorima, nad brojnim bezdanim jamama i na stratištima. Gotovo je nemoguće opisati šta su sve ustaški zlikovci radili s nedužnim narodom. Sačuvani su mnogi dokumenti, zapisnici, izvještaji, objavljene brojne izjave, saslušanja zločinaca i preživjelih iz jama, ali su sve to samo blijede slike jezive zbilje. Zločini počinjeni nad nevinim srpskim i jevrejskim narodom u kompleksu logora Jadovno po svojoj brutalnosti prevazilaze ono što i upućeni poznavalac ljudske psihe može pretpostaviti da je humano biće u stanju da napravi. Kada se pogleda broj žrtava u Jadovnom, u kompleksu njegovih logora, koji

Hrvatovanje na srpskim leđima

Danas je svaka Jugoslavija, koja je bila jedina osnova za stvaranje Hrvatske, prokazana kao „pakao za Hrvate“ i „srboslavija“, a njeni simboli su izjednačeni sa fašizmom… Piše: Nenad TADIĆ Srbi, Jugoslavija i nekadašnji jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito su stalne i najdraže mete /brojnih/ pripadnika hrvatske desnice, ali i dežurnih „domoljuba“, mada je pitanje gdje bi danas, bez ovih „relikvija zla“, hrvatska država uopšte bila. Kako bi bila pisana istorija balkanskih prostora da srpska dinastija Karađorđevića i Srbija nisu 1918. godine odlučili da stvore Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i da su prihvaćene opcije o ujedinjenju sa srpskim sunarodnicima u oslobođenoj BiH, bez jugoslovenskog povezivanja? Hrvati su prvo ušli u

Kralj Tvrtko I Kotromanić branio je svoju kraljevinu na Kosovu Polju na Vidovdan 1389. godine

Vidovdan je u srpskoj istoriji dan kada su se desilo mnoge važne stvari za srpski narod. Jedan od najvažnijih ako ne i najvažniji događaj, bio je boj na Kosovu Polju između srpske i turske vojske 1389. godine. Tog dana srpske vođe izašle su sa svojom vojskom pred jednu od najvećih osvajačkih vojski koje istorija pamti. Bila je to vojska Turaka Osmanlija koja je zakoračila na Evropsko tlo u namjeri da pod svoja kopita baci sve vojske hrišćanske Evrope, i da svoje zastave okači na tvrđave Budima, Beča, Rima, Pariza itd, i da visoke evropske katedrale pretvori u džamije, baš kao što će to učiniti od bisera hrišćanstva, crkve Svete Sofije

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

Bogdanović: Neopisivi teror od strane ustaša

Izjava Milana Bogdanovića, vjeroučitelja gimnazije u Gospiću, o zločinima ustaša nad Srbima Like tokom 1941. godine Rodom sam iz sela Vrepca, opština Medak, srez Gospić, Služio sam kao vjeroučitelj gimnazije u Gospiću gde me je zatekao i moment proglasa države Hrvatske 10. aprila 1941. godine. Srez Gospić brojio je oko 35 000 stanovnika, od toga 17 000 Srba, dakle 50%. Samo mesto Gospić ima 700-800 Srba. Istoga dana po proglasu Nezavisne Države Hrvatske počelo je hapšenje Srba od strane organizovanih hrvatskih omladinaca, koji su verovatno još od pre bili organizirani u hrvatski oslobodilački pokret „Ustaša“. Tako su pohapšeni sledeći građani: Bogdan Stanić, trgovac, Petar Stanić, kafedžija i njegov sin Dimitrije,

PATNjA U Topovskim šupama pobijeno je mnogo ljudi Foto M. Anđela

U Srbiji locirano 12 gubilišta

Završeno mapiranje stratišta u prvoj fazi Holokausta, tokom ratne 1941.godine. Mesta stradanja, i kod nas i u Hrvatskoj, neobeležena ili devastirana Oko 6.500 muškaraca Jevreja stradalo je u Srbiji, početkom okupacije, u prvoj fazi Holokausta, ujesen 1941. Još 7.000 žena i dece ubijeno je do proleća 1942. U Novom Sadu, početkom 1942, nekoliko hiljada ljudi, uglavnom Jevreja i Srba, stradalo je u mađarskoj „Raciji“. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u periodu između maja i avgusta 1941. godine ubijeno je oko 2.000 Jevreja i više od 20.000 Srba. Punih 75 godina kasnije, Savez jevrejskih opština Srbije, Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu i Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u

Pravoslavna pouka: Slovo o starcu Simeonu Dobrićevskom

Čudesni su i neispitivi putevi Tvoji Gospode! Svaka reč ljudska ima svoju protivreč, jedino se niko i ništa ne može suprotstaviti istinskom, hristočežnjivom životu. Opisujući u jednoj rečenici, tako bi glasio celi život blagočestivog starca Simeona. Ovaj pravi narodni čovek, revnosni monah i sveštenik, rođen je kao Slobodan Biberdžić u Stocu, od oca Petra i majke Borinke rođ. Kašiković. Od mladosti svoje zavoleo je Gospoda. To je uvidela i rodbina i okolina, pa su ga svi od malih nogu zvali „Pop Slobo“. Golgotski put prolazi od mladosti. Na jevađelski Hristov poziv odricanja od sebe, uzimanja Krsta i hođenjem za Njim, odaziva se veoma rano. Retko ko je bio tako smernog

frontal-jadovno-2014.jpg

Bijeg iz logora i bezdanih jama– Knjiga Jadovno 1.

Uprkos rigoroznim mjerama koje su ustaše provodili u cilju osiguranja logora Jadovno na Velebitu i logora Slana na otoku Pagu, u nekoliko slučajeva su pojedinci ili manje grupe zatočenika pokušali pobjeći iz žice i spasiti se. Prema raspoloživim izvorima i saznanjima do kojih sam došao tokom rada, kao i na osnovu izjava preživjelih, da se zaključiti da je postojala mogućnost bijega, i to iz svakog logora u kompleksu Jadovno, pa i iz samog Jadovna. Pojedinci, pa i grupe, mogli su pobjeći već tokom sprovođenja od mjesta hapšenja do logora ili putem ka stratištu. Prosto je nevjerovatno da su tek grupice ustaša sprovodile po dvjesta i više ljudi, koji su poslušno

Jedan memorijal, tri spomena

Radna grupa završila Zakon o Starom sajmištu. Muzej Holokausta i Muzej romskog stradanja neće imati autonomiju Zakon o Starom sajmištu, odnosno Ustanovi spomen-žrtve, kao leks specijalis završen je, a do kraja avgusta bi trebalo da budu usklađeni preostali sitni detalji, posle čega ide u javnu raspravu i dalju zakonsku proceduru. Ovo je, za „Novosti“, potvrdio episkop slavonski Jovan Ćulibrk, predsednik Komisije za Sajmište. Sledeći sastanak Komisije zakazan je za 31. avgust, kada će članovi biti upoznati sa finalnom verzijom. – Zakon je suštinski gotov, ostale su najsitnije nijanse – kaže episkop Jovan za „Novosti“. – Na Sajmištu neće postojati tri muzeja, kao što su pojedina tumačenja, već jedna krovna institucija,

NAJNOVIJE VIJESTI

Zakašnjela pravda

Republika Hrvatska proglašena je odgovornom za fizičke i psihičke boli te straha

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.