arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Beograd - parastos stradalim Livnjacima

U Beogradu služen parastos stradalim Livnjacima

U nedelju 6. avgusta 2017. godine, u crkvi Sv. Marka u Beogradu služen je parastos svim Livanjskim Srbima pobijenim u leto 1941. godine od strane ustaša, kao i onima stradalima tokom poslednjeg rata 1992-1995 godine. Pomen stradalima su služili otac Mirko Jamadžija, bivši paroh lijevanjski, i đakon Radomir Vrućinić, rodom iz Gubera kod Livna. I pored velike vrućine, u zajedničkom molitvenom sećanju okupilo se oko 50 vernika, potomaka stradalih. U svojoj besedi, otac Mirko se osvrnuo na činjenicu da se ovih dana sećamo velikog stradanja ne samo srpskog naroda u Livnu i Livanjskom polju, već i u Krajini i mnogim delovima Bosne i Hercegovine, ali da priznanje i pokajanje za

Delegacija Vlade Srpske predvođena ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Milenkom Savanovićem i ministrom unutrašnjih poslova Draganom Lukačem položila je cvijeće u Spomen-području Garavice kod Bihaća, gdje su ustaše u ljeto 1941. godine ubile više od 12.000 ljudi tog kraja, uglavnom Srba.

Obilježeno 76 godina od ustaškog zločina u Garavicama

Zvaničnici Republike Srpske, brojne delegacije i predstavnici organizacija i udruženja koja baštine antifašizam obišli su danas humke, zapalili svijeće i položili cvijeće u Spomen-području Garavice kod Bihaća, gdje su ustaše u ljeto 1941. godine ubile više od 12.000 ljudi tog kraja, uglavnom Srba. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslanici Branislav Borenović i Vlado Gligorić u ime Narodne skupštine, delegacija Vlade Srpske predvođena ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Milenkom Savanovićem i ministrom unutrašnjih poslova Draganom Lukačem, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Marija Milić, predstavnici Skupštine Vojvodine. Vijence su u Garavicama položili i predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske, Odbora za obilježavanje stradanja „Garavice 1941“ i Zavičajnog udruženja „Una“, grada

Njegovo preosveštenstvo umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije služio je danas u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima Svetu arhijerejsku liturgiju povodom proslave Svetih novomučenika prebilovačkih i donjohercegovačkih.

Prebilovci danas svjedoče radost života, a ne smrt (VIDEO)

Njegovo preosveštenstvo umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije služio je danas u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima Svetu arhijerejsku liturgiju povodom proslave Svetih novomučenika prebilovačkih i donjohercegovačkih. Srpska pravoslavna crkva kanonizovala je mučenike prebilovačke koji se slave 6. avgusta kao Sveti prebilovački novomučenici. Vladika Atanasije je u svojoj besjedi rekao da su Prebilovčani dva puta stradali – prvi put 1941. kada su su poubijani, a potom 1992. kada su i mrtvi opet ubijeni i kada su njihove kosti minirane. „Na ovom mjestu se moramo učiti ljubavi, vjeri i žrtvi, jer je to suština pravoslavlja. Moramo biti bolji i dostojni svoje tradicije i svojih predaka“, rekao je vladika Atanasije. On je

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

JAHURA: SJEĆANjE NA ŽRTVE VAŽNO ZA SRPSKI IDENTITET

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva Prebilovci Milenko Jahura ocijenio je da je sjećanje na žrtve veoma važno za opstanak Srba koji bi prema genocidu počinjenom nad srpskim narodom trebalo da se odnose kao Jevreji prema Holokaustu. „To pitanje treba sistematski riješiti i zatražiti poštovanje žrtava genocida. Istovremeno od BiH i Hrvatske treba tražiti da se oskrnavljena stratišta obnove i stave pod zaštitu“, izjavio je Jahura Srni. Jahura je rekao da svakog dana, a ne samo 6. avgusta, treba ponavljati da je nad srpskim narodom u Hercegovini, kao i cijeloj teritoriji NDH u Drugom svjetskom ratu počinjen genocid, posebno jer se Srbima, koji su u 20. vijeku podnijeli ogromnu žrtvu, više od

Istina o stradanju: Đurđica Popović

22 godine od pogroma Srba u „Oluji“: Pamtimo zbegove i jame

Sa samo devet godina osetila je sav besmisao rata i mržnje prema drugom narodu. Samo zato što je bila Srpkinja našla se u zbegu od 200.000 Krajišnika koji su avgusta 1995. godine spasavali glave. Đurđica Popović danas ima 31 godinu. Ekonomista je i radi, a javnost ju je upamtila kada je pre dve godine na mostu Rača izgovorila da se „tih dana, nažalost, nisu brojali dani, već izgubljeni ljudski životi“. Đurđica Popović danas ima 31 godinu. Ekonomista je i radi, a javnost ju je upamtila kada je pre dve godine na mostu Rača izgovorila da se „tih dana, nažalost, nisu brojali dani, već izgubljeni ljudski životi“. Na mostu koji spaja

Sad sve to zapali! + FOTOGALERIJA

Aktivisti i reporteri prisjećaju se za Novosti kako je izgledao teren nakon ‘Oluje’: Ono što je bilo na sve strane bile su spaljene kuće. One su bile posvuda, kao i oni ružni natpisi ‘Zauzeto – Hrvat’ i slično. Nalazili smo i mrtve ljude. Neke od njih smo pokapali, zato što je postojala bojazan da će službeni organi prikriti leševe Da je Franjo Tuđman živ, sigurno mu se ne bi svidio podatak da se u zadnjih nekoliko godina iz Knina iselilo oko pet tisuća građana. Velik broj njih su Hrvati porijeklom iz Bosne, koji su na područje Knina došli nakon operacije ‘Oluja’, u sklopu velikog projekta ‘humanog preseljenja’. Tuđman ne bi bio nimalo

Obeležen dan sećanja na žrtve akcije Oluja (VIDEO)

Obeležen Dan sećanja na sve stradale i prognane Srbe na stadionu Fudbalskog kluba „Veternik“ Državna manifestacija posvećena obeležavanju Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe povodom 22. godišnjice Oluje u kojoj je ubijeno skoro 2000, a proterano više od 200.000 Srba, ove godine održana je u naselju Veternik kod Novog Sada. Veternik je mesto koje decenijama pruža utočište prognanim Srbima, mesto u kome su pronašli svoj novi dom. 22:7 – MAKSIMOVIĆ: DANAS IMAM RAZLOGA ZA OSMEH Branka Maksimović koja je zajedno sa više od 200.000 Srba u koloni 1995. godine stigla u Srbiju rekla je na obeležavanju stradanja Srba u akciji Oluja da je danas srećna jer se Srbi ne

Foto: Vladimir Stojaković | Dušan Bastašić: Više učimo o bitkama Romela u Africi nego o stradanju Srba

Dušan Bastašić: Više učimo o bitkama Romela u Africi nego o stradanju Srba

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja građana „Jadovno 1941“, rekao je da su se zločini, odnosno genocid NDH-a nad Srbima proteklih decenija sistematski zataškavali te da do prije desetak godina nije znao da je u kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić – Pag ubijeno više od 40.000 ljudi, od čega više od 38.000 Srba. NN: Nedavno je po osmi put obilježen Dan sjećanja na Jadovno. Jeste li zadovoljni kako je to sve proteklo? Bastašić: Nikad više ljudi iz Srbije i RS nije bilo kao sada. I što je za nas jako važno – nismo nikad imali jaču i bolju medijsku podršku iz Srbije i RS, a sigurno je da je to djelimično

Dokument o masovnom pokolju Srba na području Čapljine

IZVJEŠTAJ DRŽAVNE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANjE RATNIH ZLOČINA O ZLOČINIMA NDH NAD SRBIMA NA PODRUČJU ČAPLjINE Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača za Bosnu i Hercegovinu, u „Službenoj potvrdi“ D.br. 3478, izdatoj u Sarajevu 23.oktobra 1946. godine, „zvanično zasvjedočava da je: I – U masovnom pokolju Srba, koji je izvršen, između 22-28. juna 1941. god, izgubilo život oko 105 lica iz Čapljine, 43 lica iz sela Prebilovaca, 8 lica iz sela Počitelja, 1 lice iz sela Gnjilišta, 49 lica iz sela Klepaca, 8 lica iz sela Loznice, 3 lica iz sela Višića, 26 lica iz sela Dračeva, 44 licaiz sela Glušci Kljen, 52 lica iz sela Rečica, oko

Jama_Golubinka_u_Surmancima.jpg

Jedan od najbestijalnijih ustaških zločina

Najveći koljači bili su Andrija Buljan, Ivan Jovanović Crni, Mirko Arar Ranković, Mate Ivanković, Andrija Šego, Jozo Jerković, Jozo Ostojić, Božo Turudić, Jozo Prusac, Jakov, Mate Ivan i Jozo Vasilj, koji su u jednom danu u jamu bacili 470 srpskih žrtava – 237 djece i 233 žene. Priredio: Ognjen BEGOVIĆ U jamu Golubinku kod Šurmanaca 6. avgusta 1941. godine od 7.30 do 14.30 časova ustaški zločinci su bacili oko 500 srpske nejači iz Prebilovaca – navodi književnik iz Istočnog Sarajeva Dušan Zurovac. „To je je jedan od najgnusnijih ustaških zločina nad srpskim ženama, djecom i starcima“, kaže Zurovac za Srnu i napominje da se o ovom zločinu ni danas ne

Slobodan Kanazir (slikar, novinar i pjesnik)

ZAŠTO SU STRADALI Srbi Krajišnici?!

Često čujem komentare u kojima se kaže da su Srbi Krajišnici krajem dvadesetog vijeka teško stradali zato, što nisu dovoljno pravoslavni, što su se okrenuli od Boga, pa ih je zbog toga stigla zaslužena kazna. Da su Srbi u Republici Srpskoj veći vjernici, te su zato uspjeli stvoriti i očuvati sopstvenu državu i slično. Ovako površno gledište može imati samo onaj ko je i sam površan i ko pokušava sakriti, ili opravdati dio vlastite krivice u tragediji koja se dogodila. To su uglavnom pravoslavni vjernici koji „već“ pune tri godine ne propuštaju nijednu nedjeljnu, ni prazničnu liturgiju, a još od prošle godine krsnu slavu slave posno kad ona pada u

Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja" Foto: RTRS

Srpska i Srbija zajednički obilježavaju 22 godine od egzodusa Srba iz RSK (VIDEO)

Navršavaju se 22 godine od egzodusa srpskog naroda iz Republike Srpske Krajine. Dani kada je iz Hrvatske protjerano više od 220 hiljada Srba, a nekoliko hiljada ubijeno i nestalo, svake godine u srpskoj javnosti bude bolna sećanja na napuštanje ognjišta, patnju, stradanje. Manifestacijom „Dani tuge i sjećanja“, Republika Srpska i Srbija zajednički obilježavaju ovaj dan. Na Veterniku, nadomak Novog Sada, sutra će se okupiti državni vrh Republike Srpske i Srbije, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, građani, kao i oni koji su i sami bili žrtve „Oluje“. Biće služen parastos žrtvama „Oluje“, nakon čega će se prisutnima obratiti predsjednici Srpske i Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vučić. Predviđeno je da na ovom

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 03. avgust 1941. Zločini nad Srbima Banije, Korduna, Gorskog kotara, Bos. Krajine..

Šušnjar, kod Sanskog Mosta. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine strijeljali 45 stanovnika sela Dabar pokraj Sanskog Mosta na stratištu Šušnjar. Publikovani su poimenični podaci o stradalima. Početkom avgusta 1941. na stratištu Šušnjar ubijen je veliki broj srpskih stanovnika sa područja Sanskog Mosta. Milan Crnomarković, Dabar u Narodnooslobodilačkoj borbi, Sanski Most 1988., str. 40. Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941. Pristupljeno 12. oktobra 2015. Klenovac, kotar Perušić. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine opkolile selo Klenovac. Zatečeno stanovništvo koje se spremalo za bijeg u zbjegove umirili su dajući obećanje da se nikome ništa neće desiti. Čim su utvrdili da su sve pohvatali, zatvorili su ih u štalu braće Branka

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske

Dvadeset dvije godine od zločina u „Oluji“ – pravda još uvijek nedostižna

Povodom  22. godišnjice najvećeg progona i stradanja Srba u Hrvatskoj, Udruženje porodica nestalih i poginulih „Suza“ organizuje Konferenciju za novinare u petak, 4. avgusta u 11 časova, u Pres centru Udruženja novinara Srbije (Knez Mihajlova 6/III). Tema konferencije biće: „ DVADESET DVIJE GODINE OD ZLOČINA U „OLUJI“ – PRAVDA JOŠ UVIJEK NEDOSTIŽNA “ Učesnici: Dragana Đukić, predsednica Udruženja porodica „Suza“ Veljko Odalović, predsednik Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije Nevenka Dobroć, predstavnik porodica Milan Gulić, istoričar Predstavnik SNV-a iz Zagreba Tužilaštvo za ratne zločine – nisu u mogućnosti da prisustvuju Parastos poginulima služiće se na Dan sjećanja – u subotu, 5. avgusta u 11 časova, u Crkvi Svetog Marka

Nikola_Tesla_001.jpg

Da se Tesla te 1941. našao u Smiljanu…

Da su 1941, što je bilo moguće jer je Nikola Tesla tada bio živ, Hrvati u rodnom Smiljanu uhvatili svetski slavnog pronalazača, smesta bi ga ubili, kao što su tokom Drugog svetskog rata ubili 4 337 Srba iz tadašnjih ličkih kotara (srezova) Gospića i Perušića, ili kao što su pobili 559 smiljanskih Srba od kojih je neke krštavao i smiljanski proto Milutin Tesla. Ubili bi ga i 1991. godine Piše JOVO BAJIĆ Teško je naći Srbina sa toliko dubokim i razgranatim srpskim korenima i tako utemeljenom srpskom svešću kao što je bio Nikola Tesla. I svaka pomisao da se on može izmestiti iz srpskog i krajiškog bića i naknadno, posmrtno

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.