arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dragica Kovačević

Tajna bratovog kaputa

Dragica Kovačević sumnja da je neko tokom rata u banijskom Klasniću likvidirao njenog brata Milana Demića, jer nije htio uzeti oružje i krenuti u rat Lutajući po zapuštenom i napuštenom Klasniću, prolazeći kraj desetina srušenih, nagorjelih i opljačkanih kuća, nigdje ne nalazimo čeljadeta. Odjednom, iza jednog zavoja trošnog puta, zabljesnu nas kuća, toliko lijepa da zastaje dah. Ispred nje, vitalna ženica pozva nas u dvorište. ‘E, baš lijepo da ste došli, danas mi je sedamdeseti rođendan!’ – reče uz širok osmijeh i otvori još šire vratnice. Na trpezi se za čas nađoše tek ubrane jabuke i kruške. Prije četrdeset godina, Dragica Kovačević i njen suprug Ljubomirotišli su, za poslom iz Klasnića u Karlovac,

Toma Fila

Usvajanje zakona imalo bi velike posljedice po Srbe

Usvajanje Zakona o pravima hrvatskih branitelja, u čijem nacrtu su Srbija, Crna Gora i veliki broj pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj označeni kao agresori, imalo bi velike posljedice po Srbe u ovoj zemlji, ocijenio je advokat Toma Fila. „Ako bi bio usvojen, zakon bi imao velike posledice po Srbe u Hrvatskoj jer bi mogli da budu maltretirani kao agresori, kao ljudi koji su napadali mirno hrvatsko stanovništvo, rasturali hrvatsku državu“, rekao je Fila za „Sputnjik“. On smatra da se prijedlog ovakvog zakona koristi za hrvatske unutrašnjopolitičke potrebe, te da Hrvatska na osnovu njega ne bi mogla da traži nikakvu nadoknadu štete. Fila podsjeća na to da su Hrvati od

Kapetan Dragan osuđen na 15 godina zatvora!

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, osuđen je na 15 godina zatvora. Proglašen je krivim za dve tačke optužnice – zlostavljanje zatvorenika na Kninskoj tvrđavi i napad na policijsku postaju u Glini. Vasiljković je optužen za ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima, a prošlie nedelje je u svojoj obrani negirao krivicu. Tvrdio je, između ostalog, da je žrtva montiranog političkog procesa i da mu je oduzeto 12 godina života. Toliko je, naime, trebalo Australiji da odluči o njegovu izručenju Hrvatskoj. Izvor: Vesti online

Luka Vukadinović: Blokada uma

Blokada uma U očima vam vidim da ste slijepi, obuzela mržnja pučinu ludu, pučina se strahom kiti, crna misli da je vrijeme mirno. Jezivo more modernog toka udavi ljudske sulude želje, vole ljudi to što vide, samo što viđeno nikako da shvate. Jeftinoga ropstva zvuci, biju staru našu dušu, izgubljeni i očajni oće novu bolju kuću. Siromašan i ponižen dobio je šansu da krvavim tragom otpočne svoje buduće dane. Mladom listu najavi se želja da je vrijeme da se krošnja začne. Zelena trava raduje se suncu dok je voda kvasi niz obraze njene, samo travka zelena i mala pokošena biva prije jutra novog dana. Nije mnogo nesreće, malo je sreće

Stazama Srpske vojske u Velikom ratu

POTOMCI SRPSKIH RATNIKA NA KRFU Savez udruženja potomaka ratnika Srbije 1912. – 1920. godine povodom obeležavanja značajnih datuma u Velikom ratu poslednjih godina beleži veoma veliku aktivnost. Teško je nabrojati u ovom tekstu sve akcije, koje su sproveli i mesta,  vezana za događaje u balkanskim i Prvim svetskim ratom, koja su obišli članovi Saveza tokom predhodnih godina. Jedna  od  značajnijih aktivnosti u ovoj godini će se odvijati deset dana od, 22. septembra do 1. oktobra. Nju je organizovao Republički odbor Saveza, kada će, tokom desetodnevnog studijskog putovanja, oko pedeset potomaka ratnika, povodom prelaska Srpske vojske preko Albanije i 99. godišnjice  od proboja Solunskog fronta 1918. godine,  posetiti i obići značajna

© Flickr/ G0DeX

Novi Hrvatski zakonu o ratu: Srbi su agresori?

Hrvatska je pripremila zakon o pravima hrvatskih branitelja u kojem kao agresore po prvi put označava Srbiju, Crnu Goru i srpsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj. Taj zakon je već prihvaćen aklamacijom svih političkih opcija u Odboru Sabora za veterane, a bio bi i usvojen da protiv njega nije istupio predsednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac, a kao temu ga je postavio i predsednik Srbije na marginama zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku, navodi „Blic“. Odredbe predloženog zakona zasnovane su na „Deklaraciji o Domovinskom ratu“ (tako zvanična Hrvatska naziva građanski rat na prostoru te bivše jugoslovenske republike od 1991. do 1995. godine), ali sa dve bitne razlike kada je reč o formulaciji ko je sve bio agresor na Hrvatsku. Naime, u predlogu zakona stoji da su

"Moje Jadovno" u Jagodini

SOKO: „Moje Jadovno“ u Jagodini

Sećamo li se? Trudimo li se da pamtimo ili da zaboravimo? Da li nam je naša prošlost važna ili ne? To su pitanja koja naviru kada počnete da iz različitih uglova sagledavate temu srpskih stradanja u XX veku, naročito u periodu od 1941. do 1945. na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske. Mnogi od nas o stradanju našeg naroda i genocidu koji je izvršen nad nama znaju jako malo. Malo nas zna da smo jedan od tri naroda evropskog kulturnog miljea, nad kojima je izvršen genocid u XX veku. Pored nas tu su Jermeni i evropski Jevreji. I jedni i drugi gaje kulturu sećanja na svoje stradanje. Postavlja se pitanje gde smo mi tu i koliko

Kačinjski ne odustaje, tužiće Nemačku za sve zločine

Varšava — Lider vladajućih poljskih konzervativaca Jaroslav Kačinjski upozorio da će Poljska pitanje ratnih reparacija koje traži od Nemačke dići na međunarodni nivo. Prema njegovim rečima, Holokaust nije bio jedini ratni zločin i Poljaci odbijaju da se odreknu zločina, iako je to 1953. godine učinila poljska komunistička vlada. „Ti ljudi su krali, pljačkali, ubijali. To sve treba i da se opiše i da se nadoknadi šteta. Nema nikakvih razloga da se baš jedino mi toga odreknemo. Mi ne možemo da pristanemo da se svo zlo i svi zločini Drugog svetskog rata svedu samo na Holokaust“, kazao je Kačinjski u intervjuu koji danas objavljuje provladin desničarski nedeljnik Sjeći pravdi. Kačinjski je

Crno – beli svet

Historičari i drugi stručnjaci na vukovarskoj konferenciji ‘Iz naše perspektive – mladi o suočavanju s prošlošću’: Naopako, preidealizirano, jednostrano pristupanje 1990-tim godinama opterećuje situaciju u regiji i Hrvatskoj – kaže Tvrtko Jakovina Suočavanje s prošlošću te uspostava i razvoj konstruktivnog dijaloga među građanima Vukovara i regije, cilj je vukovarskih konferencija koje već dvanaest godina organizuju Evropski dom Vukovar i Fondacija ‘Fridrih Ebert’. – Ove konferencije smo održavali tokom godina kako bismo pokrenuli razgovor o traumatizovanoj prošlosti naše zemlje, a posebno Vukovara i njegovih građana – kaže Lana Majer, predsednica Evropskog doma Vukovar. Imamo dominatan narativ o Domovinskom ratu. Mislim da taj nije na pravom putu jer će stvoriti više poteškoća nego

Dragan Markovina Foto: telegram.hr

Redikulozne inicijative klerikalne i proustaške desnice normalno bi društvo jednostavno ignorisalo

Kako ideje koje su nekad bile nedopustive postaju mejnstrim Militantne katoličke grupacije uspjele su proizvesti atmosferu u kojoj se sasvim ozbiljno raspravlja o tome koji su naslovi zbog nemorala nedopustivi u srednjoškolskoj lektiri, treba li zabraniti pozorišnu predstavu ili plakat za predstavu, a antisrpstvo inicijative za promjenom izbornog zakona se gotovo i ne skriva. Između nove klerikalne i stare proustaške desnice nema formalnih dodira, ali se one nalaze na istom zadatku uvođenja jednoobraznog totalitarnog društva i ukidanja umjetničkih sloboda. Zdravo i moderno društvo o takvim idejama ne polemiše, nego ih primjereno ismije i jednostavno preskoči Hrvatska javnost predstavlja primjer uzorka na koji način dopuštanje redikuloznih i opasnih inicijativa s vremenom

Akademik Vasilije Krestić

Vasilije Đ. Krestić: Gde stanuje genocidnost u hrvatskoj politici – 1.deo

Destrukcija srpskog imena Oba puta kad su Hrvati stekli „svoje nezavisne  državice”, došlo je, kako je istoričar Pero Gavranić i predvideo, do krvavog pira u kojem su žrtve bili Srbi Vasilije Đ. Krestić je profesor Filozofskog fakulteta u penziji, redovni član SANU. Posebno je izučavao istoriju Srba u Ugarskoj, istoriju Srba u Hrvatskoj, srpskohrvatske odnose, ideje jugoslovenstva i uzroke genocida počinjenog nad Srbima u Hrvatskoj. Objavio je više od trideset knjiga. Najvažnija dela su mu: „Hrvatsko-ugarska nagodba 1868”, „Istorija srpske štampe u Ugarskoj 1791– 1914”, „Srpsko-hrvatski odnosi i jugoslovenska ideja u drugoj polovini 19. vek”, „Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji 1848–1914”, „Iz istorije Srba i srpsko-hrvatskih odnosa”, „Znameniti Srbi

Sjećanje Đuje Vukliš

Apstrakt: Ovaj tekst sadrži sjećanje Đuje Vukliš, rođene 1930. u porodici Marin u Bačvanima, opština Kozarska Dubica. Sjećanje sadrži kratak istorijat porodice, praćen detanjnim prikazom ličnog doživljaja tokom okupacije i rata, s posebnim osvrtom na zbjegove u Kozari i na stradanje tokom Kozarske ofanzive, kao i dalji tok rata u selima dubičkog kraja. Sjećanjeje zabilježio i sredio za objavljivanje njen unuk Goran Vukliš. Ključne riječi: selo Bačvani; Kozara; logor Jasenovac; ustaše Baka Đuja Vukliš (1930), želeći da sačuva sjećanje na stradanje svoje porodice, ali i stradanje srpskog naroda Potkozarja, dala mi je u zadatak da vjerno zapišem njene riječi. Iz rodnog sela Bačvani kod Kozarske Dubice, sa svojim narodom krenula je put

Razočaran: Splićanin rešio da napusti rodni grad i zemlju Foto: pixabay.com

Splićanin „zapalio“ region: Odlazim daleko od ustaša koji sanjaju novi Jasenovac i Staru Gradišku!

Hrvat Mario Vujević rešio je da napusti svoju zemlju, a vest o tome podelio je sa svojim prijateljima na društvenim mrežama. Na pitanje zbog čega napušta Hrvatsku i svoj rodni Split, rekao je da „odlazi što dalje od fašizma i atmosfere straha“. Njegovu objavu sa Fejbuka prenosimo u celosti. „Odlučio sam da uskoro odem tamo gdje ne žive vjerski fanatici koji sa mrtvacima po ulicama teroriziraju vlastiti narod. Odlučio sam da odem tamo gdje domoljubi i ratnici ne ucjenjuju vlastiti narod i vlastitu državu 22 godine nakon rata, tražeći nove privilegije. Želim živjeti u građanskoj državi u kojoj će deklarirani fašisti za promicanje istog biti u zatvorima. Želim živjeti u

(Foto Tanjug/S. Radovanović)

Vesić: Izrađen Nacrt zakona o Starom Sajmištu

JASENOVAC – Komisija za pretvaranja u memorijalni kompleks mesta gde je bio nacistički logor Staro Sajmište izradila je Nacrt zakona o Starom Sajmištu, izjavio je gradski menadžer Goran Vesić, koji je danas prisustvovao sednici te komisije u manastiru Jasenovac u Hrvatskoj. „Potpuno je prirodno da budemo danas u Jasenovcu, s obzirom na to da je, posle 10. maja 1942. godine, kada su nacisti objavili da su ubili sve Jevreje u Beogradu, logor Staro Sajmište služio uglavnom za Srbe i antifašiste sa područja Kozare, koji nisu mogli da budu deportovani u Jasenovac, jer je taj logor bio prepun”, rekao je Vesić novinarima. On je istakao da je veza između Jasenovca i Starog

Veljko Đurić Mišina

Veljko Đurić Mišina: Udvoričkom politikom prema Hrvatskoj izdajemo žrtve

Politika u savremenoj Srbiji u mnogo čemu predstavlja samo prosti nastavak one koja je vođena u komunističkoj Jugoslaviji, u tom kontekstu treba posmatrati odnos svih političara od raspada Jugoslavije do danas ne samo prema Jasenovcu nego i prema NDH, ističe prof dr Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida  Srpski narod je u dubokoj moralnoj krizi. Saberite zločine u porodici, prihvatite činjenicu da je državni vrh kriminilizovao narod od dna do vrha, da sistem drogira omladinu, a prost narod rijalitiji. Jednopartijski pluralizam i bespogovorna poslušnost vođi su nešto što nas sprečava da idemo napred ka boljitku. Tako je propuštena prilika da u direktnom razgovoru sa obožavaocima lika i dela nadbiskupa

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.