arrow up
Austrougarski vojnici vode zarobljene srpske žene i djecu, The Illustrated War News, 24.11.1915. Slika je popraćena tekstom pod naslovom: “Da li je Austrija ponovila svoje zločine nad Srbijom? Austrijski vojnici odvode zarobljene srpske žene“

Pomor Srba u austrougarskim logorima za vreme Prvog svetskog rata 1914 -1918.

Austrougarska carevina je u Prvom svetskom ratu 1914–1918, kao niko tako pre toga, masovno primenila logore za svoje ratne ciljeve. U Arhivu Vojske Srbije nalazi se izvorni dokument koji svedoči o broju logora i logoraša na teritoriji Austrougarske iz 1916. godine. Na tom spisku stoji da je u tom trenutku bilo 300 logora sa 64.942 zatočenika, a među njima 10 velikih, dok je u isto vreme u Nemačkoj bilo 50 logora sa 39.245 zatočenika. Prvi narod koji je došao pod udar austrougarskih logora bio je srpski narod, i u mnoštvu tih logora desio im se pravi pomor. Čak i pre početka Prvog svetskog rata u njih su počeli da odvode

Dva zapisa o Draži Mihailoviću i De Golu

Legendarni vođa francuskog Pokreta otpora protiv nacističke okupacije general Šarl de Gol (1890‒1970) nikada nije posetio Jugoslaviju. De Gol je posle Drugog svetskog rata bio nosilac politike evropskog pomirenja i saradnje među narodima. Simboličkim posetama Berlinu i Moskvi želeo je da označi prestanak neprijateljstava i početak perioda saradnje. Njegov politički ideal bila je ujedinjena Evropa od Urala do Atlantika. De Gol je ignorisao Tita i to je smetalo jugoslovenskom maršalu. Tek poslednjih decenija se govori da je to bilo zbog generala Draže Mihailovića. I danas šira javnost ne zna šta je pravi uzrok. Dva zapisa iz dva različita vremenska perioda govore da je između Draže i De Gola postojalo uvažavanje.

Iguman manastira Rukumija Simeon: 21. vek je opasno vreme

Produkcija “HelmCast” uradila je intervju sa igumanom manastira Rukumija ocem Simeonom. – Stradamo jer smo pravoslavci, naši borci stradaše za Hrista od Albanaca, ustaške kame i Muslimana kaže otac Simeon. – 21. vek je opasno vreme – ističe iguman Simeon. Manastir Rukumija je zadužbina Svetog kralja Milutina iz 1300. godine. Car Lazar je u manastir Rukumija doveo sinajske monahe. Nakon Kosovskog Boja upali su Mađari ali Sinajiti na čelu sa Martirijem Rukumiskim su odbili taj napad. Otac Simeon kaže da je nekad vera bila jača da su ljudi su poštovali liturgije i post i da su bolnice bile prazne, da je duševnih bolesnika bilo mnogo manje, a da su danas

vrs-donjevakufska.jpg

Kad su bojovnici ljubili srpsku zastavu

Vojska Republike Srpske je 1993. godine kroz svoje položaje propustila, prihvatila, nahranila, smjestila i izliječila više hiljada hrvatskih vojnika i civila koji su iz srednje Bosne bježali od muslimanske ofanzive Na zgradi sjedišta Međunarodne organizacije Crvenog krsta u Жenevi (Švajcarska) piše: „Budi tako human kao što je bila humana Srbija 1885. Godine”. Srpska vojska je tada kroz svoje položaje propustila međunarodni konvoj koji je nosio lijekove i ostale potrepštine Bugarima, i sama se uključišvi u akciju pomoći zemlji sa kojom je bila u ratu. Vojska Republike Srpske je 1993. godine kroz svoje položaje propustila, prihvatila, nahranila, smjestila i izliječila više hiljada hrvatskih vojnika i civila koji su iz srednje Bosne

Glinski_Gesk.jpg

Utakmica života desnog krila ‘Geška’

Sudbina hrabrog glinskog nogometaša koji je utekao ustaškom oružju: Najbolji predratni napadač glinskog nogometnog kluba Nikola Samardžija bio je jedina preživjela žrtva majskog pogroma. Pobjegao je iako je bio ranjen   Uoči Drugog svjetskog rata najveću popularnost u Glini uživali su nogometaši ‘Geška’ – Glinskog športskog kluba, osnovanog još 1920., koji se uspješno takmičio u Sisačkoj nogometnoj župi. Klub je nastupao na Oberstariji, nekad omiljenom šetalištu starih Glinjana, koje će se koncem 1930-ih preurediti u nogometno igralište i svečano otvoriti u proljeće 1939., kada u Glini po prvi put gostuju veliki zagrebački klubovi – HAŠK i Građanski. Pred početak prvenstva 1940/41. u Glini gostuje i Reprezentacija Zagrebačkog nogometnog podsaveza, a

Predali se partizanima, pa završili na dnu jame!

Na zlatiborskom brdu Cerova otkrivena masovna grobnica likvidiranih povratnika iz rata. Sumnja se da je ovde pogubljeno između 200 i 300 mladića Tajnu o stradanju između 200 i 300 srpskih mladića, starih od 16 do 20 godina, na izmaku Drugog svetskog rata, krila je pećina u selu Mušvete na Zlatiboru. Na dnu jame Cerova, freskopisac i speleolog Dimitrije Mirko Ćelić pronašao je skelete stradalnika čije su ruke bile vezane žicom, a pre nego što je izašao iz masovne grobnice, uspeo je da prebroji desetak kostura, dok su ispod velike hrpe kamenja izvirivale kosti ko zna koliko još nesrećnika. Tako se predanje najstarijih živih Zlatiboraca, nemoćnih da svoje reči o svirepom

Ustaško-njemački logor u Sisku

U Sisku služen parastos za 2.000 ubijene srpske djece sa Kozare

Na Dječijem groblju u Sisku danas je služen parastos za 2.000 srpske djece sa Kozare, koja su ubijena u Drugom svjetskom ratu. Predstavnik Srpskog narodnog vijeća /SNV/ grada Siska Mirjana Olujić rekla je Srni da je kroz logor u Sisku prošlo više od 6.000 djece, starosne dobi od dva mjeseca do 12 godina. Olujićeva je napomenula da je u spasavanju djece učestvovala Diana Budisavljević, zbog čega je Gradsko vijeće Siska juče odlučilo da se prostor kod Dječijeg groblja obilježi tablom koja nosi ime poznate humanitarke. Ona je istakla da su Dan sjećanja na stradalu srpsku ratnu siročad, zatočenu u Sisku od avgusta 1942. do januara 1943. godine, organizovali SNV i

Foto: D. KOVAČEVIĆ

Holokaustom protiv Jasenovca

Ne tvrdimo da pokretači zagrebačkog Muzeja holokausta namjerno kane potisnuti Spomen- područje Jasenovac. Ali tvrdimo da bi to vrlo lako mogla postati nehotična posljedica ovako površno, nepripremljeno i olako osmišljenog i najavljenog projekta Otvarati Muzej holokausta u glavnom gradu a da o njemu ništa ne znaju ni hrvatski Jevreji ni hrvatski Srbi, niti ijedna druga zajednica žrtava fašizma, i to u trenutku dok zemljom niču ploče s ustaškim pozdravom – ima li čega bizarnijeg? Ima li ičeg neprimjerenijeg nego najavljivati Muzej holokausta u glavnome gradu, a da u tu zamisao u samo nekoliko dana javno i nedvosmisleno posumnjaju svi oni koji bi, da je razuma, dogovora i dobre volje, u

Nikola N. Жivković

Nikola N. Жivković: Hrvatski novinar i Srbi iz Zagreba

Moram priznati da hrvatske sajtove i štampu ne pratim, sem ako, sa vreme na vreme, ne primim neki prilog kao ovaj, od jednog mog prijatelja iz Zagreba. Skrenuo mi je pažnju na tekst, koji je objavljen na sajtu: http://www.portalnovosti.com/meso-i-kultura . Članak je napisao Viktor Ivančić. Evo što taj novinar piše o delu Mile Lompara: «Jugoslavenska zajednica značila je prestanak rada na srpskom kulturnom integralizmu. Komunistički koncept zadao je smrtni udarac srpskoj kulturnoj ideji. Komunizam je odnjegovao poseban tip ‘posthrišćanskog’ čovjeka, čovjeka bez savjesti. Amerikanizam i europejstvo, budući da teže ‘unifikaciji javne svesti’, ustvari su internacionalne varijante komunističkoga titoizma. Hrvatska kultura je tradicionalno neprijateljska prema Srbima i srpskoj kulturi. Suživot Hrvata i Srba u osnovi je nemoguć, a učinjen je očigledno nemogućim nakon Jasenovca.» Tako počinje novinar svoj tekst, verujuću da je ovime dao suštinu misli Mile Lompara. Pošto sam pročitao «Duh samoporicanja», odmah mi je postalo jasno da Ivančić piše neku vrstu recenzije te knjige,

Mane Pešut: Neumrli branioci Raduča

Mane Pešut: Neumrli branioci Raduča – tužna ali časna četrdesetogodišnjica (1942-1982) U cvetu mladosti kao kaplja sveže proletnje rose, Viteški i časno položili ste vaše mlade živote! Pisac. Uvod Drugi svetski rat posejao je užasnu pustoš u našoj otadžbini. Okupacija zemlje od višestrukog okupatora, podeljene na okupacione zone, stvorila je nemoguće stanje. Raspirivana mržnja od strane okupatora, preko domaćih izdajnika, koji su se stavili u njegovu službu, izazvala je tragediju kakva nije bila nikada ranije. Od Jugoslavije kao države, nije bilo ni traga. Stvorena je Ustaška Hrvatska – od Jadrana do Drine i Zemuna. Ostali delovi zemlje podeljeni su između suseda. Uža Srbija i Crna Gora bile su okupirane. Što se Srbije

Franjo Tuđman i Joža Horvat, svjedok ustaških zločina

Mutna voda Zrina

“U Zrinu je obilježena 74. godišnjica stradanja stanovnika Zrina. U rujnu 1943. partizani su upali u selo i ubili 213 Zrinjana, a mjesto opljačkali i zapalili. Preživjele starce, žene i djecu su protjerali..” Ovako je 9. septembra u Dnevniku HRT-a bila najavljena vijest o hodočašću koje je u Zrinu povodom uništenja jednog od najvećih ustaških uporišta na Baniji u Drugom svjetskom ratu organizovala Sisačka biskupija, kojoj je na čelu biskup Vlado Košić, koji se zalagao da se ustaški pozdrav uvede kao službeni pozdrav u HV. U vijesti koju je objavio HRT tačno je jedino da su partizani u septembru 1943. napali Zrin. Napali su ga jer je u njemu bila posada s gotovo 150 ustaških

Dobrina Prodanović oplakuje sina, Fakovići 1993.

Zločin bez kazne – stradanje Srba u srednjem Podrinju (VIDEO)

Radio-televizija Srbije, u iščekivanju presude Naseru Oriću, emitovala je prvi dokumentarni film o zločinima počinjenim nad srpskim stanovništvom u srednjem Podrinju. Film “Zločin bez kazne” realizovan je u produkciji Informativnog programa RTS-a. Dokumentarno-igrani film “Zločin bez kazne – stradanje Srba u srednjem Podrinju” kroz potresne priče svedoka govori o stradanju i ubistvima vojnika i civila – dece, žena i starih tokom rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine. Za neke od tih zločina se pred sudom Bosne i Hercegovine tereti komandant 28. divizije Armije BiH Naser Orić. Izricanje presude zakazano je za 9. oktobar ove godine. Za ubistvo Srba u ovom području do sada niko nije odgovarao. Neki procesi su

Akademik Vasilije Krestić

Krestić: Velike greške učinjene zbog sloge i jedinstva

Akademik Vasilije Krestić smatra da su na račun srpske istorije i politike učinjene velike greške zbog sloge i jedinstva, a da je Jugoslavija stvorena na pogrešnom shvatanju jugoslovenstva. Krestić ističe da je srpska istoriografija bila podređena dnevnoj politici i prije nastanka Jugoslavije. “Silne greške, pre svega na račun srpske politike, istorije i srpskih ličnosti u politici činjene su za ljubav sloge, jedinstva i bratstva. Ti nesporazumi tinjaju vek i po i povremeno izbijaju na površinu na najužasniji način, da bi bili završeni genocidom”, kaže Krestić u intervjuu za beogradsku “Politiku”. On napominje da su naročito između dva svjetska rata, činjeni mnogi ustupci Hrvatima, i to zahvaljujući tome što su oni

Nikola Milovančev: O Srbima i pravoslavnoj veri na prostorima današnje Hrvatske do XX veka

Manastir Krka Još u ranohrišćansko vreme, u IV veku, na području rimske provincije Dalmacije postojala su brojna srpska naselja. Na žalost, od XIX veka, političke prilike nisu omogućavale detaljnija arheološka istraživanja najstarijeg perioda boravka Srba na tim prostorima. Tek u vreme kratkotrajne Republike Srpske Krajine, tokom 1993. i 1994. god. , arheolozima predvođenim prof. dr. Đorđem Jankovićem bilo je omogućeno da barem delomično istraže više lokaliteta na području Kninske Krajine i Like (Srbski klanac, Kupinovo, Donji Lapac), kao i susednog područja Drvara i Grahova; već 1995. skršena je RSK i od tada dalja istraživanja nisu bila obavljana. Rezultati arheoloških radova objavljeni su 1998. u knjizi Đorđa Jankovića „Srpske gromile“ i

Kontinuitet genocidnog razmišljanja

Reagovanja i komentari na nedavni tekst „Koreni genocida: Ante Starčević i hrvatska genocidna misao“ bili su raznovrsni i zanimljivi. Način kako je ovaj čitalac doživeo temu je tipičan: „Pročitao sam na FSK tekst o Anti Starčeviću. Nevjerovatno je koliko malo se Srbi bave ovim hrvatskim ideologom i rasistom. Posebno je nevjerovatno da se niko nije zapitao, prije formiranja zajedničke države, sa kim mi to namjeravamo da pravimo državu?  Ako mi dozvoljavate nekoliko interesantnih detalja. Majka Ante Stračevića se zvala Milica!? Po majci Srbin, po ocu Hrvat. Nije ovo jedinstven slučaj u Hrvata. Drugi takav slučaj je ‘blaženik’ iz Banje Luke Ivan Merc. Njegova majka je mađarska Jevrejka, a otac Austrijanac. Drugi ‘znameniti’

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.