arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Mučenička smrt sveštenika Dušana Blagoja, paroha stolačkog

U noći 22/23 jun 1941. u jami Jagodnjači (Ržani do), sa svojim brojnim parohijanima, u 32 godini života, stradao je  paroh stolački Dušan Blagoje, rođeni Čapljinac.  Srbi su tada bili trećina stanovništva ovog grada i duhovna, kulturna i privredna elita o čemu svedoči ova fotografija hora stolačke crkve sa sveštenomučenikom Dušanom. Većina sa osoba sa fotografije je takođe mučenički postradala u Ržanom dolu, Vidovom polju, Bivoljem brdu, Jadovnu, Pagu, Jasenovcu i drugim gubilištima genocidne NDH. Danas je ovaj  grad, od koga zavisi kontrola  doline Neretve, srednjeg Jadrana  i istočne Hercegovine bez Srba i zaboravljen od svih kojima je bila dužnost da srpsko prisustvo ovde očuvaju. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj

Veljko Grujić

Godišnjica masakra: Tri dana sa drveta gledao zlo

Veljko Grujić jedini preživeo majski masakr Prnjavorske lake brigade 1995. Bog mi je poručio: Popni se. Svih 56 saboraca zaklano. Razmenjen 1996. Četvrtog dana sam shvatio da se ne pomeram i da sam opasačem vezan za granu Oko nas su padale granate i zviždali meci. Teško ranjeni saborac Petar Šlapak izdahnuo mi je na rukama. Željko Vukomanović i Ranko Vujasinović otišli su u drugom pravcu i ni dan-danas, posle 23 godine, ni za kosti im se ne zna. Ostao sam sam u okruženju, sa samo dva metka. Sve više su se približavali i odjekivali su pokliči: “Tekbir, Alahu egber, hvataj žive, kolji, ovo je za Alaha!” Ovako, za “Novosti”, počinje

Projekcija filma "Krst nad jamom" u Ljubljani

Film „Krst nad jamom“ prikazan u Ljubljani

U organizaciji Srpske pravoslavne crkvene opštine Ljubljana i Kulturno-prosvjetnog centra „Sveti Kirilo i Metodije“, u Ljubljani je, u subotu, 16. juna, prikazan dugometražni dokumentarni film „Krst nad jamom“ autora Dušana Bastašića. Projekciji u prostorijama parohijskog doma prisustvovalo je i sveštenstvo Ljubljane i Novog Mesta, a prisutni su bili potreseni dokumentarnom građom prikazanom u filmu. Uoči prikazivanja filma, prisutnima se obratio g. Nikola Milovančev, koji ih je pozdravio u ime udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke i izložio ciljeve i rad ovog udruženja na istraživanju stradalništva srpskog naroda u 20. vijeku, a zatim u kratkim crtama opisao nastanak i rad sistema logora Gospić – Jadovno – Pag, u kojem je za vrijeme

Nova knjiga s ekskluzivnim istorijskim fotografijama ruši mit revezionističke desnice: U Jasenovcu poslije rata nije bilo komunističkog logora

Fotomonografija autora Đorđa Mihovilovića na jednom mjestu objedinjuje 796 fotografija snimljenih na lokaciji logora Jasenovac u razdoblju od 1945. do 1947. godine koje pokazuju kako na tom prostoru nakon pada NDH nije postojao, niti je mogao postojati, bilo kakav logor Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 28. maja 2017. godine. Izlazak knjige provokativnog naziva “Jasenovac 1945. – 1947. – Fotomonografija” jasenovačkog višeg kustosa Đorđa Mihovilovića (Izdanje Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, 2016. koje u Hrvatskoj još nije objavljeno u medijima) dolazi u vrlo važnom istorijskom trenutku, odnosno u kontekstu još uvijek traumatične sadašnjosti opterećene groznim reinterpretacijama ratnog i poratnog vremena iz pera sve glasnijih negacionista i

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno

Kaznionica Okružnog suda u Gospiću koncentracioni logor – Knjiga Jadovno 1.

Odmah po proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, ustaše su zaposjele sve kaznionice i zatvore Kraljevine Jugoslavije na teritoriji nove države. Tako su zaposjeli i kaznionicu Okružnog suda u Gospiću i u nju, već od 11. aprila 1941. godine, počeli zatvarati Srbe i komuniste, bez obzira na nacionalnost, s područja Gospića i njegove okoline, a od početka juna i iz svih krajeva NDH. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. juna 2015. godine. Kaznionica u Gospiću je kod starijih građana ovog mjesta poznata i pod imenom „Geriht“ (Gericht, njem., sud). To je velika četvorostrana zgrada, osnove 130×130 metara, na dva sprata. Krila zgrade su međusobno

bilogora-parastos-2012-1.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Događanja pred Prvi i Drugi svjetski rat

Krajem 19. i početkom 20. vijeka, pa i kasnije, pravaštvo je važna i značajna komponenta hrvatske povijesti. Fraza o „ocu domovine” je proizvod pravaškog pokreta. Njegovi pripadnici slavili su i slave Starčevića kao proročku, karizmatsku figuru. Starčevićevo učenje izvire iz spleta reakcija na stvarnu društveno-političku uvjetovanost, ali i iz njegova karaktera. Umjesto da se Starčevićeva sadašnjost i budućnost shvati kao naša prošlost, njega se pretvara u uzornoga suvremenika sa funkcijom mita. Starčevićevo djelovanje uvjetovano je položajem Hrvatske u Habzburškoj monarhiji s glavnim pitanjem – ostvariti hrvatsku državnost unutar Monarhije ili izvan nje. Svoje uvjerenje da su, osim Bugara, svi Južni Slaveni zapravo Hrvati, Starčević je prvi put formulirao 1852. kao

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje

Polovinom 6. stoljeća prodiru sa istoka plemena Avara s kojima stižu i brojna slavenska plemena. Tada su Južni Slaveni uglavnom naselili prostore Balkanskog poluotoka i Panonije. Od slavenskih plemena, koja su seobom naroda prešla Karpate, jedino su Srbi i Hrvati očuvali svoja imena. Nazivi Slovenaca i Slovaka najbliži su općem pojmu Slavena. Tom prilikom, izgleda da su se Hrvati i Srbi „mimoišli” jer su Hrvati prešli na zapadnu stranu, dok su Srbi sa zapada, iz Polablja-Lužice, prešli na istočnu stranu Balkana. Vizantijski car Konstantin Porfirogenet u zapisima iz 10. stoljeća navodi rijeku Cetinu kao granicu između hrvatskih plemena na zapadu i srpskih na istoku. Avarska država pada pod udarima moćne

Milan_Bastasic_jedini_prezivjeli_od_77_srpskih_djecaka_3.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Uvod

Istorijsko iskustvo porodice, pa i cijelog jednog naroda, jeste riznica koja se ne puni sama od sebe. Rad članova porodice, ali i institucija jednog naroda na dopunjavanju te riznice predstavlja dug prema precima, ali, u isto vrijeme, i odgovoran odnos prema potomstvu. Mnogo je činilaca koji opstruiraju građenje istorijskog iskustva, ali ono se, unatoč nizu subjektivnih i objektivnih okolnosti, isprepletenosti sukobljenih interesa u miljeu različitih društvenih sistema odvija, makar i običnim usmenim predanjem, sa koljena na koljeno. Bilogorske porodice činile su do 1941. godine najbrojniju zapadnu enklavu srpskog pravoslavnog naroda, smještenu točno na dijagonali Budimpešta–Rim. Kao najistureniji pravoslavni klin, zabijen još početkom XV vijeka u neprikosnoveno prozelitističko katoličko okruženje, okrenut

Baba, koliko je Stanića ubijeno u ratu?

Dobro se sećam da je moja baba rekla da je mnogo Stanića stradalo od ustaša, više od 20-30 ljudi. Ja sam uvek smatrao te brojke verovatno preteranim… bože koliko sam bio naivan. Sedoh pre neki dan malo da pogledam nešto iz istorije i naletim na sajt Muzeja genocida i tu pronađem javno dostupne popise ljudi stradalih u II svetskom ratu po republikama. Setim se kako je baba pričala da je u ratu pobijeno mnogo Stanića, pa pomislim kako bi bilo dobro da udarim jedan search i vidim koliko je taj broj tačan. Skinem .pdf fajlove za Bosnu i Hrvatsku kod sebe na komp. Iznenadim se koliko su veliki ti fajlovi (33 i

Dušan J. Bastašić

Film Krst nad jamom – opomena i podsetnik

Film u kome ne može da se uživa, ali čija priča može da se prenosi sa kolena na koleno, „Krst nad jamom“ govori nam upravo o nasušnosti nezaborava. Bez ijedne nasilne scene ili fotografije, ovaj dokumentarac o stradanju srpskog naroda iz Like tokom Drugog svetskog rata pun je emocija. Njih je mogla da oseti i publika koja se 8. juna 2018. okupila u Kino sali Muzeja savremene umetnosti u Novom Sadu. – „Ovaj film je drugačiji od onih slične tematike. 95% materijala snimljeno je na terenu, na mestu stradanja. Tragali smo za mestom zločina i od 32 registrovane jame, pronašli smo njih 11, kao i dve masovne grobnice. Jedna od njih je

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima

Reportaža: Prebilovci, pravoslavni Feniks iznikao iz zločina i pepela

Na mestu na kome je general HVO Janko Bobetko minirao crkvu sa kostima prebilovačkih mučenika nikao je impozantni hram Hristovog Vasksenja. Osveštavajući ga, vladika je rekao: “Dođite ma gde da ste i ma koliko daleko bili, čekaće vas oni, mučenici prebilovački. A sa njima čekaće vas i sam Hristos.” Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 16. septembra 2016. godine. Ima jedno biblijsko mesto u Hercegovini, u blizini mora, u kome se desilo čudo – vaskrsao je život nad strašnom smrću. Prebilovci. Selo iz kojeg su zajedno sa žrtvama iz mnogih drugih sela i mjesta Istočne Hercegovine, ustaše 1941. u jame bacile oko 4000 srpske

Dokumentarni film “Krst nad jamom” u Novom Sadu

NOVI SAD – “Krst nad jamom”, dugometražni dokumentarni film predstavnjen je večeras novosadkoj publici u Muzeju Vojvodine . Film donosi najzanimljivije i najznačajnije video zapise prikupljene na terenima Velebita i ostrva Paga gde je među prvima počinjen genocidni zločin nad srpskim narodom, svedočenja preživelih, snimke traganja za mestima koncentracionih logora, kraških jama i masovnih grobnica žrtava. Scenarista i režiser filma je Dušan Bastašić. Montažu, grafičku obradu i animaciju potpisuju: Bojan Mičić i Dragan Zeljković. Muziku je komponovao Petar Topalović. Izvor: RTV Vezane vijesti: Prikazan film “Krst nad jamom” autora Dušana Bastašića Dokumentarni film”Krst nad jamom” 3.juna u Kozarskoj Dubici Dokumentarni film „Krst nad jamom“ u petak 08. juna u Novom Sadu

Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2016. - Dan sjećanja na Jadovno 1941 - 2016.

Galerija fotografija sa obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941 – 2016.

Sa nama je u Plaškom, kod Šaranove i Katine jame kao i u Smiljanu, bio i profesionalni fotograf Nikola Zajc. Zahvaljujući njemu, za čuvanje uspomene na naše hodočašće u Lici, dobili smo zaista lijepe i vrijedne fotografije. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 13. jula 2016. godine.      

Originalan snimak bacanja u jamu načinjen krajem jula ili početkom avgusta 1941. wikipedia.org

Krivi samo zato što su Srbi

Pre 77 godina, 6. juna 1941, u Livnu i okolini otpočeo je ustaški pogrom nad Srbima, jedan od najstravičnijih genocidnih zločina koje je počinila soldateska bojovnika Anta Pavelića. Ne toliko po broju žrtava, iako je od tada pa za nepuna dva meseca potom, a posebno 30. jula i 2. avgusta, na Ognjenu Mariju i Svetog Iliju, koliko je do sada, po imenu i prezimenu utvrđeno, pobijeno 1.587 Srba, uglavnom nejači, među njima i više od 400 dece mlađe od deset godina, ovi zločini ostaju za pamćenje po zverstvima i bestijalnosti koju su ustaše ispoljile, bacajući uglavnom žive žrtve u jame bezdanice i ostavljajući ih da tu danima skapavaju u najstrašnijim

ZADUŽBINA: Izašla je nova knjiga Ranka Radelića u kojoj je predstavljen potpuni pregled srpskih prezimena na Bilogori

Bilogorski prezimenik kao dokumenat o otetom zavičaju Bilogorski prezimenik autora Ranka Radelića šesta je po redu knjiga u Biblioteci Zadužbina Zavičajnog udruženja Bilogora i po mnogo čemu jedinstvena. Ona predstavlja prvi, u najvećoj mjeri potpuni pregled srpskih prezimena vijekovima prisutnih na nekoj kompaktnoj istorijskoj i geografskoj cjelini. Istočna Bilogora pokriva oko 700 km2 i šezdesetak naselja koja su se do 1991. godine nalazila u četiri opštine: Virovitici, Grubišnom Polju, Đurđevcu i Bjelovaru. Po prvom službenom popisu stanovništa u Habzburškoj monarhiji 1857, Srbi ovdje imaju apsolutnu većinu koja se postepeno topi masovnim i planskim doseljavanjem siromašnijeg sloja stanovništva iz zaleđa po ukidanju kmetstva 1948. i Vojne krajine 1871. Tanku većinu od

NAJNOVIJE VIJESTI

Sozercanje (2)

Čitanka srpskog stradanja od ustaša je teško štivo. Užasni pokolji, stravični, monstruozni

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.