Čim skeledžija Mita preveze 200 ljudi, dece i žena, kao da u zemlju propadnu. Nestane ih bez traga i glasa.   Danijel Ozmo: Jasenovac – Ulaz u Pakao, oficirsko naselje, hodnik maljeva i skela Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 13. novembra 2015. godine. Mase se pomiču, golema ih fašistička zmija po redu guta u Gradini! Vjetar podiže prašinu i zamuti horizont tamo prema Košutarici. Kroz laku su se maglicu micale šarene grupe ljudi sa crvenim, bijelim, crnim i modrim odijelima bosanskih seljaka. Noseći u naramku djecu, majke su, osim toga, još vodile iza sebe dvoje, troje i četvero djece. Vukle su ih

Na putu u logor Po nasipu uz Savu kuljale su nepregledne mase žena, dece, seljaka u bosanskoj nošnji. Masa se polako micala prema logoru i kraj im se nije mogao sagledati Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 12.  novembra 2015. godine. Od neprekidnih užasnih utisaka, mrcvarenja i mučenja, koji su u vrtoglavom tempu nadirali u mozak, otkazao je naš aparat za primanje. Nastupilo je novo oboljenje: naročito duševno stanje, „stupuroza”. Što smo mi sada? U nas manjka normalni odraz zbilje? Duševna kadaverizacija! To je i bio cilj fašizma! Još se naši pobijeni drugovi tu pred nama grče i trzaju… Mi ih tupo gledamo.

Broj javnih ličnosti u Hrvatskoj koje negiraju genocid ustaša nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ ubrzano raste, pa tako „splitski istoričar“ Stjepan Lozo tvrdi da su, zapravo, Srbi izvršili genocid nad Hrvatima u NDH. Lozo u svojoj knjizi, o kojoj piše tiražna „Slobodna Dalmacija“, navodi da su Srbi prvi napali Hrvate 1941. godine. On tvrdi da „ustaše do ljeta 1941. i `srpske pobune` nisu činile nikakve posebne zločine prema Srbima“, već da su sprovodile „narodnu samoodbranu od velikosrpskog genocida“. Lozo kao vrlinu NDH navodi da je afirmisala „hrvatsku naciju kao zajednicu ravnopravnih katolika, muslimana i pravoslavaca“, kao i pristup „odbrani hrvatske granice na Drini“. „I jedno i drugo je

Apstrakt: Najveći jasenovački logor nosio je naziv logor 3 Ciglana. Ime je dobio po postojećoj fabrici za izradu cigle i crepova. Sama ciglana, osim što je proizvodila pomenute proizvode, u jednom periodu logora se navodi i kao stratište. U pojedinim izjavama logoraša, kao i kasnijim memoarskim djelima, ova fabrika se pominje i kao mjesto gdje su ustaše vršile kremiranje ubijenih logoraša, pa čak i kao mjesto gdje su žrtve žive spaljivane. Autor je odlučio da u ovom radu analizira postojeće izvore kao i memoaristiku i literaturu u kojoj se spominje kremiranje tijela kao i spaljivanje živih ljudi. Iako preživjeli logoraši spominju i gradnju krematorijuma u selu Donja Gradina, zbog činjenice da

Kardinal Alojzije Stepinac bio je duhovni vođa eliminacije srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koja je bila najmračnija varijanta nacizma, rekao je Srni autor knjige „Pokušaj kanonizacije Alojzija Stepinca“ Momčilo Diklić. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 6. juna 2016. godine. Diklić, koji je je u sredu govorio na skupu u Beogradu posvećenom stradanju Srba na prostoru Hrvatske tokom prošlog veka, naveo je da postoje brojni dokazi o ulozi Stepinca u NDH, od kojih su neki dokumenti u Italiji i Engleskoj. On je upitao da li pokušaj kanonizacije takvog čoveka kao što je Stepinac treba Hrvatima, ali i Vatikanu i ocenio da se u Hrvatskoj

Nije prošlo ni nedelju dana otkada je HRT promovisao film u kome se negira genocid u Jasenovcu, a kustos ovog Spomen-područja, Andriana Benčić je izjednačila žrtve logora sa ustašama koje su partizani ubili 1945. u Blajburgu. Navela je u stručnom časopisu „Polemos“ da je „konfliktno ratno nasleđe Jasenovca bazirano na politici selektivnog sećanja jugoslovenskog režima, koja je isticala Jasenovac, a prećutkivala masovne zločine poput Blajburga i Križnog puta“, što je za rezultat imalo „manipulaciju brojem žrtava Jasenovca“. „To je deo ‘ratova sećanja – na jugoistoku Evrope koji traju od Drugog svetskog rata“, navela je Benčićeva i objasnila da je uz takav pristup „potpuno izostavljen spomen na civilne žrtve međuetničkog nasilja,