arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

BRUKA I SRAMOTA U CRNOJ GORI: Kidanje veza sa Srbijom, Matiju i Amfilohija izjednačili sa Hitlerom!

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju kojom se odluke donesene na Podgoričkoj skupštini 1918. poništavaju. CRNOGORSKI parlament usvojio je Rezoluciju kojom se odluke donesene na Podgoričkoj skupštini 1918. poništavaju. Posle celodnevne rasprave u četvrtak, „za“ je glasalo 46 poslanika, a 15 je bilo protiv predloga rezolucije. Od tri amandmana koja je predložila opozicija, nijedan nije usvojen. Predlog o kojem se raspravljalo bio je inspirativan velikom broju poslanika, svih političkih klubava, te su „časove istorije“ držali do ponoći. Andrija Mandić je na početku zasedanja, u ime Demokratskog fronta, predložio su da se dopuni dnevni red, te da se uvrsti razmatranje rezolucije „Nikad više 1916.“, međutim, nisu dobili neophodnu podršku kolega iz parlamenta.

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” : Hrvati gaze sjećanje na Jadovno

Nakon što je tokom 90-ih godina Hrvatska gotovo etnički očišćena, sada se pokušavaju zatrti i stratišta, nijemi svjedoci stradanja Srba poput Jadovna, i to putem izrežiranih hapšenja i spornih optužnica protiv nekadašnjih pripadnika Vojske Republike Srpske. Smatra ovo predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić, navodeći u intervjuu za “Glas Srpske” da hapšenje penzionisanog generala VRS Dane Lukajića 30. juna ove godine, a zbog navodnih zločina u logoru Manjača, ali i prošlonedjeljno podizanje optužnice protiv njega, odnosno tajming kada je ona podignuta, razotkrivaju pravo lice vlasti u Hrvatskoj i njihove stvarne namjere. – Željeli su diskreditovati ovo srpsko stratište u Jadovnu, ali i na sve načine iz svijesti svojih građana izbrisati

Usvojena inicijativa za spomenik kralju Aleksandru Prvom

Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine grada usvojila je inicijativu da se podigne spomenik kralju Aleksandru I Karađorđeviću u Beogradu. Takođe, usvojena je i inicijativa za imenovanje skvera Koste Šonde na Dorćolu, saopštila je Gadska uprava. Inicijativu za podizanje spomenika kralju Aleksandru I Karađorđeviću podneo je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u svojstvu građanina, a spomenik bi bio podignut na platou između Starog i Novog dvora, odnosno između zdanja Generalnog sekretarijata predsednika Republike i Skupštine grada Beograda. Aleksandar I Karađorđević bio je prestolonaslednik Kraljevine Srbije, prestolonaslednik Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, i kralj Jugoslavije. Tragično je izgubio život u Marseljskom atentatu 9. oktobra 1934. godine, postavši prva žrtva

Nemanja Dević: Ma koliko od njih bežali, senke prošlosti nas uporno prate

Potpuno neočekivano i nevezano za posao kojim se bavim, večeras sam, u širem društvu, u jednoj kafani sedeo i s poznatim srpskim Glumcem. Boem i šaljivdžija, pričao je ponajviše o svojim glumačkim iskustvima, ali i o putovanjima, druženjima, ženama… Uzgredno, reče i da je nedavno dolazio do Šumadije, da obiđe ostarelog oca i nasleđeno, poveće imanje u selu T. „Uh, T. – pa znam to selo“, gotovo da mi izlete, ma koliko da sam bio svestan da mom večerašnjem satrudniku u piću nije mnogo stalo do istorijskih priča. U trenutku sam se setio da, zapravo, kao što je to često kod mene slučaj, ja ne poznajem niti jednog živog čoveka

Kako je Ante Starčević od poniznog sluge i Srbina stigao do „oca ustaštva“

“Čovjek koji je iz ličnih frustracija Srbe nazivao “sluganjskom pasminom”, sam se potpisao na molbi “ponizni sluga”. U društvenom trenutku kada režimska „elita“, pa nažalost i dio opozicionog tijela poprima manir jednog ponašanja, a to je promjena ideologije, nacije, u zavisnosti od političkog trenutka, interesa, ambicija, ukazujemo ovom pričom, da to nije novina, da to nije karakteristika ovog nesrećnog vremena, da to je bilo, a bojimo se i biće, jer su i neki Srbi prije nas ponašali se slično, i postali najveći antiSrbi, postali svoja suprotnost, a takvi „bivši Srbi“ uvijek bijes usmjere i iskale baš nad Srbima i srpstvom. Jedna od najupečatljivijih priča, svakako je kameleonstvo Anta Starčevića, koji se

KOMISIJA ZA „STARO SAJMIŠTE“: Obeležiti sva mesta stradanja

Zakon kojim će biti regulisan status memorijala na Sajmištu, u Beogradu, gde je tokom Drugog svetskog rata postojao jedan od najvećih logora na jugoistoku Evrope, uskoro će biti završen. ZAKON kojim će biti regulisan status memorijala na Sajmištu, u Beogradu, gde je tokom Drugog svetskog rata postojao jedan od najvećih logora na jugoistoku Evrope, uskoro će biti završen. Da li će se u okviru njega naći i neobeležene masovne grobnice u Beogradu, gde je sahranjeno između 11.000 i 14.000 Srba i više od 6.000 Jevreja, još se ne zna. – Sve masovne grobnice trebalo bi dostojno obeležiti – kaže episkop Jovan Ćulibrk, predsednik Komisije zadužene za memorijalni kompleks na Sajmištu.

Podizanje spomenika Diani Budisavljević u Beogradu rehabilituje i nadbiskupa Stepinca

Apsurdno je da Beograd diže spomenik heroini, ali ne prihvaća njezina svjedočanstva da je Stepinac pomagao u spašavanju hiljada srpskih mališana (Prenosimo prilog iz zagrebačkog Večernjeg lista od 25. novembra 2018.) Beogradska Politika objavila je da će u glavnom gradu Srbije na Savskom keju za otprilike godinu dana biti podignut spomenik Diani Budisavljević koja je iz ustaških logora u NDH spasila hiljade mališana, uglavnom srpske nacionalnosti. I u Hrvatskoj i javnosti Srbije ova priča držana je na marginama interesa. Zagreb je priču o Diani uglavnom ignorisao, osim u povjesničarskim i crkvenim krugovima, vjerovatno iz političkih razloga i zbog dokazano neučinkovite politike ćutnje o „neugodnim“ stvarima koje su se događale u

Pokolj_Srba_1941.jpg

Lagati se mora, inače ode glava

Pokolj Srba 1941. Posle masovnih i individualnih pokolja ustaše su pravile kilometarski duge liste poklanih ljudi sa rubrikom „diagnoza” lekara. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 30. novembra  2015. godine. Posećujući logorsku bolnicu, zajedno sa gostima, ustaše bi govorile: To su teški bolesnici, ali će se dobro oporaviti. Dobivaju masla, meda, mesa, a mlijeka koliko god hoće. -Boga mi izvrsno – primjećuje gost i zadovoljno odlazi. Čim on zamakne za ogradu, Satler i Savo skidaju plahte, slažu ih i meću opet u sanduke. -Tako se to mora, inače ode glava. Pa zar Luburić zbilja misli da je uvijek tako? Kako, ta on dobro

Miloslav Samardžić: Bitka za Gračac

Bitka za Gračac bila je jedna od najkrvavijih u čitavom ratu. Ovaj srpski gradić ispod Velebita, na pruzi Split – Zagreb, komunisti su bezuspešno napadali još oktobra 1942. godine. Sada, uočivši dolazak hercegovačkih četnika, oni dovlače veće snage. Pomoćnik načelnika Vrhovnog štaba, Velimir Terzić, pisao je J. B. Titu 13. januara 1943. godine: “Glavni štab Hrvatske me je izvestio da oni 14. januara noću preduzimaju napad na Gračac. Danas ćemo im uputiti oko 40 granata za haubicu, za ovu akciju.“87 Već smo videli da je Glavni štab Hrvatske, sastavljen od Hrvata, organizovao znatne snage Srba-boraca i sistematski ih usmeravao na četnike, dok su na drugoj strani ustaše ubijale porodice ovih

Predsednik UG "Jadovno 1941" Dušan J. Bastašić Foto M. Filipović

Dušan J. Bastašić: Kome i čemu služe „rasprave“ o broju žrtava Jasenovca?

Nedavno je na sajtu Muzeja žrtava genocida iz Beograda osvanuo prilog pod naslovom: „Jedan prilog za raspravu o broju stradalnika u Jasenovcu“. Pored nekoliko uvodnih rečenica, postavljen je faksimil uvodnika septembarskog izdanja lista „Prosvjeta“ iz Zagreba pod naslovom „Nije sto hiljada malo“. Ovim se opet, po ko zna koji put za redom, javnost pokušava zaokupiti brojem jasenovačkih žrtava. Bolna tema, broj žrtava u Jasenovcu, aktualizovana je u Hrvatskoj početkom devedesetih dolaskom proustaške vlasti na krilima sponzora iz ustaške emigracije. Od tada do danas, uvećava se broj onih koji umanjuju, banalizuju i osporavaju Pokolj, genocid nad Srbima, počinjen od strane NDH. Posebno u Jasenovcu, paradigmi srpskog stradanja. Sve je više onih

Savo Štrbac: Vukovarska komemoracija

Iz profesionalne znatiželje pratio sam prenos na HRT-u sa obeležavanja “Dana sećanja na žrtve Vukovara”, koji je i ove godine održan 18. novembra pod sloganom “Vukovar – mesto posebnog pijeteta”. Novina u odnosu na predhodnih 19 obeležavanja (počela su 1998. nakon reintegracije SBO u ustavno-pravni poredak Hrvatske) je u tome što je Vukovar dan prije, u pratnji Verana Matića, specijalnog izaslanika predsednika Srbije za nestala lica, posetio i Milorad Pupovac, predsednik SDSS-a, zastupnik u Saboru i nesporni posleratni predvodnik preostalih Srba u Hrvatskoj, da oda počast svim vukovarskim žrtvama. Najpre je spustio venac u Dunav u blizini Veslačkog kluba, u koji su leta 1991, prije početka bitke za Vukovar, dovođeni

Ustase_u_zlocinackom_pohodu.jpg

Odnosili su sve što im padne šaka

Ustaše u zločinačkom pohodu U prvoj baraci, okrenutoj prema zapadu, bila je zloglasna bolnica II – B, „Ljudolovka”. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. novembra  2015. godine. Pošto bi stjerali ljude na klanicu i „očistili” selo, pojavili bi se po kućama ustaški „ekonomi” i „skladištari” i tada bi započela prava pljačka. Upadali bi u kuće i pretraživali škrinje i ormare tražeći dragocjenosti za sebe, kao „ličnu” zaradu. Starijim bi se ženama, koje su još ostale kod kuće, grozili da će im poklati odvedenu djecu, ako neće reći gdje je skriven novac. Istom tada vadili su i odnosili odijela, haljine i ostalo što

GOLDŠTAJN: PROSJEČNA STAROST PREŽIVJELIH U PROBOJU BILA 26 GODINA

Autor monografije „Jasenovac“ istoričar i univerzitetski profesor Ivo Goldštajn poručio je na promociji ove knjige u Zagrebu da gotovo niko u publici ne bi mogao da preživi Jasenovac jer je u proboju prosječna starost 86 preživjelih bila 26 godina, a najstariji preživjeli imao je 44 godine. On je naglasio da se ustaškim logorom u Jasenovcu bavio više od 20 godina i da se prva od dvije paralelne priče odnosi na hronologiju logora – od njegovog nastanka u avgustu 1941. godine do nestanka u proboju u aprilu 1945, a da se u drugoj, problemskoj, bavi temama kao što su deportacije, pljačke, glad, mučenje, ubijanje i umiranje. „Pročitao sam i analizirao mnoga

U SPLITU OPTUŽNICE PROTIV JOŠ TRI SRPSKA OFICIRA

Županijski sud u Splitu podigao je optužnice protiv još tri oficira Srpske vojske Krajine /SVK/, od kojih dvojica, shodno zaduženjima, nisu mogli da učestvuju u događajima koji im se stavljaju na teret, a treći je preminuo, piše beogradska „Politika“. Optuženi oficiri Kosta Novaković, Momčilo Krlješ i, sada pokojni, Milan Đilas, terete se da su naređivali artiljerijske napade na Zadar i okolinu. List navodi da su optužnice podignute uoči sutrašnjeg izricanja presude generalu JNA Borislavu Đukiću, optuženom da je naredio rušenje brane „Peruća“, koja je oštećena tokom rata 1993. godine. Prvooptuženi pukovnik Kosta Novaković bio je pomoćnik komandanta vojske za moral, informisanje, vjerska pitanja, pravne poslove i odnose sa međunarodnim organizacijama,

Zašto je Dane Lukajić „pušten niz vodu“?

Dane Lukajić, penzionisani pukovnik Vojske Republike Srpske i dalje čami u zagrebačkom kazamatu. Prošlo je četiri i po mjeseca od kada je na putu do Šaranove jame na Velebitu otet iz jadovničkog autobusa od strane hrvatskih državnih organa. Piše: Dušan J. Bastašić Nije se ta otmica desila, kako pišu hrvatski mediji, na graničnom prelazu Ličko Petrovo selo, već je presretanje tri autobusa sa hodočasnicima iz Republike Srpske i izdvajanje onog u kome je bio Dane Lukajić, kao u akcionom filmu, izvršeno nekoliko kilometara unutar lijepe njihove. Uz direktive Jadovničanima da navuku zavjese, prijetnje i psovanje srpske majke novinaru koji je fotografisao, naređeno je Danetu Lukajiću da izađe iz autobusa a

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.