arrow up

HRVATI SPREMAJU OPTUЖNICE ZA 20.000 OFICIRA SRBA!

Hrvatsko pravosuđe pokrenulo je novi talas optužnica za navodne ratne zločine počinjene tokom rata 1991-1995, a na meti su isključivo nekadašnji oficiri JNA i nekadašnje Vojske RSK. Na ovu činjenicu upozorava dr Kosta Novaković, nekadašnji pomoćnik komandanta Srpske vojske Krajine i novoizabrani predsednik Udruženja rezervnih vojnih starešina i veterana Srpske Krajine u Srbiji. Da je u pitanju ozbiljan problem svedoče i zaključci sa Izborne skupštine ovog udruženja, upućeni na adresu najviših zvaničnika Srbije. – Sasvim je jasno da svako ko je počinio neki zločin mora da odgovara, ali takođe je jasno i da hrvatsko pravosuđe nema želju da utvrdi istinu već da legalizuje etničko čišćenje jednog naroda. Zbog intenziviranih istraga

Ekshumacija žrtava

U ZAGREBU IDENTIFIKOVANI POSMRTNI OSTACI DEVETORO SRBA

U Zagrebu su identifikovani posmrtni ostaci devet lica srpske nacionalnosti, stradalih na području sjeverne Dalmacije, Like, Banije i zapadne Slavonije u 1991. godini i 1995. godine, saopšteno je danas iz Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”. U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu identifikovani su Milan Ilije Gnjatović, koji je rođen 1920. godine, iz Bilišana kod Obrovca, Pejo Stojana Šever, rođen 1956. godine iz Bunića, opština Korenica i Ljubica Đure Knežević, rođena 1923. godine, iz Parčića kraj Benkovca. Navodi se i da su identifikovani posmrtni ostaci Petra Stevana Generalovića, rođenog 1956. godine, iz Жitnića kraj Drniša, Mile Ostoje Ljiljak, rođene 1959. godine iz Velikog Obljaja kod Gline i Nikole

Masakr na Svetog Nikolu: 56 Srba u Gornjoj Jošanici kod Foče pre 26 godina zaklano noževima i sekirama

Na dan kada je trebalo da slome krsni kolač deset jošaničkih zaseoka je sravnjeno sa zemljom. Danas je tačno 26 godina od jednog od najmasovnijih i najmonstruoznijih zločina iz prošlog rata, od ubistva 56 Srba u Gornjoj Jošanici kod Foče, koji su stradali 19. decembra 1992. godine na kućnom pragu, na dan kada je trebalo da proslave krsnu slavu. U napadu je učestvovalo oko 600 pripadnika takozvane Armije BiH, u deset grupa raspoređenih na deset jošaničkih zaseoka, koje su sravnili sa zemljom. Hladnokrvno su ubijeni 21 žena, kao i troje dece – Dragana Višnjić od deset godina, njen tri godine mlađi brat Dražen i dvogodišnja Danka Tanović. Učenica četvrtog razreda

Stradanje naroda Prnjavorskog kraja (4) Zločin nad Srbima iz Lužana (Kremna) kod Prnjavora tokom 1941. i 1942. godine

Poslije pogibije ustaničkog vođe Miloša Vujakovića i uništenja ustaničke grupe u Štrpcima, hrvatska vojska i folksdojčeri organizuju akciju čišćenja terena od srpskih ustanika i napadaju ih na Čelinjaku, na padinama planine Ljubić. Akcijom je koordinisao komandant njemačkog folksdojčerskog bataljona potpukovnik Vili Keler. Angažovano je pored ustaških formacija, i šest folksdojčerskih i dva domobranska voda pod komandom poručnika Feliksa Naglića. U tom sastavu bili su i ukrajinski legionari. Nešto ranije, u oktorbu 1941. je u Prnjavor stigla jedna domobranska satnija kao pojačanje. Njen zapovjednik je bio Dejan Ceranić. Snaga ovih jedinica je brojala preko 500 dobro naoružanih vojnika. Piše: Bojan Milijašević Akcija je krenula nastupanjem od Hartmanovog mlina na Vijaci prema

Akademik Matija Bećković (Foto: mc.rs)

BEĆKOVIĆ: CRNA GORA POSTALA NEZAVISNA SAMO OD SRBA I SRBIJE

Akademik Matija Bećković, kojem su vlasti Crne Gore nedavno zabranile ulazak u tu zemlju, ocijenio je da je Crna Gora postala nezavisna samo od Srba i Srbije, a da je on uzet samo kao simbol. Bećković je rekao da ne zna zašto mu je pridala toliki značaj jedna članica najjačeg vojnog saveza na svijetu i kako može da zazire od bilo kojeg pjesnika, a kamoli od njega. “Jedino ako to nije uslov za otvaranje nekog novog poglavlja za ulazak u EU. S druge strane, čini se da je moja persona uzeta samo kao simbol, a da su persone non grata svi Srbi u današnjoj Crnoj Gori”, izjavio je on za

Veritas: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba u Mašićkoj Šagovini 19.12.1991.

Sutra se navršava 27 godina od zločina koji su izvršili pripadnici hrvatskih “zengi” i specijalnih snaga nad stanovnicima srpskog sela Mašićka Šagovina na obroncima Psunja, za koji još niko nije odgovarao ni pred domaćim, ni pred međunarodnim sudovima. Iz Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” podsjećaju da su ujutro rano na Nikoljdan 1991. pripadnici 108. i 121. brigade ZNG-a i specijalci iz grupe “Svileni”, ukupne jačine od 363 vojnika, počeli su pješadijski napad na srpsko selo Mašićka Šagovina kod Novske, smješteno na južnim obroncima Psunja, kojeg su branili pripadnici TO iz ovoga i susjednih srpskih sela sa oko stotinjak dobrovoljaca iz Srbije. U toku borbe za “prokletu utvrdu”, kako su Hrvati, zbog njenog

svetozar_livada.jpg

Zatiranje Srba u Hrvatskoj (6): Opustošena srpska Lika

Opsežna analiza najpoznatijeg srpskog naučnika u Hrvatskoj, profesora Svetozara Livade, pretočena u knjigu “Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj 18    panija – delova Hrvatske u kojima su Srbi uvek predstavljali većinu. Jedna od njih je regija Like u kojoj je sve do 1991. godine srpski živalj bio mnogoljudniji, a danas je sveden na populaciju koja se kreće oko 20 odsto. Lika je tipično planinska regija, sa prosečnom nadmorskom visinom od 700 metara, a nadvisuju je dva velika planinska lanca Velebitski i Plješevički i više kotlina i visoravni. Sa 5.000 kvadratnih kilometara površine, najveća je i ujedno najređe naseljena regija u Hrvatskoj sa oko deset stanovnika po metru kvadratnom.  

Faksimil teksta o Memorandumu objavljen u "Novostima"

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (2) Početak medijsko-političkog trilera

Tekstom u “Novostima” zlokobna jugoslovenska Pandorina kutija je otvorena. Iz nje će u godinama koje će uslediti biti pušteni međunacionalni sukobi, raspad države, građanski rat… Glavni tekst na drugoj strani “Večernjih novosti” u sredu 24. septembra 1986. imao je nadnaslov u dva reda: “Šta crta a šta precrtava nacrt Memoranduma Komisije Srpske akademije nauka i umetnosti”. Ispod njega stajao je sugestivni naslov “Ponuda beznađa”, upadljivo plasiran i na naslovnoj strani. Iza ove pažljivo birane redakcijske opreme krio se tekst kojim su prvi put na svetlo dana izneti delovi iz nedovršenog Memoranduma SANU. Već sutradan, na istom mestu u listu našao se i drugi tekst “I AVNOJ je bio lažiran”. Objavljivanjem

U SARAJEVU OTVORENA IZLOЖBA I PREDSTAVLJENA KNJIGA O ЖRTVAMA HOLOKAUSTA

U Sarajevu je sinoć otvorena izložba i predstavljena knjiga o žrtvama Holokausta iz BiH i Austrije. Autori izložbe “Жrtve Holokausta iz Austrije i BiH: portreti i sjećanja” i istoimene knjige su Anisa Hasanhodžić i Rifet Rustemović, naučni saradnici u Akademiji nauka Austrije, a organizator ovog događaja Austrijski kulturni forum Sarajevo, u saradnji sa Jevrejskim kulturno-prosvjetnim i humanitarnim društvom “La Benevolensija”. Izložba njeguje transnacionalnu kulturu sjećanja, predstavljajući na 22 panela, putem teksta, dokumenata i fotografija, životne sudbine žrtava i stradalnika Holokausta iz Austrije i BiH, s naročitim fokusom na Jevreje iz Austrije, koji su nakon 1938. godine kao emigranti došli u Jugoslaviju, te su, kao izbjeglice boravili i u gradovima BiH

Na Cetinju prije 130 godina rođen Aleksandar Karađorđević

Krstio ga je izaslanik ruskog imperatora Nikolaja Drugog Aleksandroviča koji mu je bio kum. Aleksandar Prvi Karađorđević je bio regent prestolonaslednik Kraljevine Srbije, regent prestolonaslednik i kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kao i kralj Jugoslavije. Poznat je i kao Viteški kralj Aleksandar Prvi Ujedinitelj. Rođen je 16. decembra 1888. godine u Cetinju, a ubijen je 9. oktobra 1934. godine u Marselju prilikom zvanične posjete Francuskoj. Porodica i detinjstvo Aleksandrovi roditelji su kralj Petar Prvi Karađorđević i kneginja Ljubica – Zorka. Imao je dvije sestre i dva brata: Jelenu koja je bila udata za kneza Ivana Konstantinoviča, bliskog rođaka carske porodice Romanov, Milenu koja je umrla sa nepune dvije godine, Đorđa

Niko nema prava da zatvara oči pred stvarnošću - poručili su akademici

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (1) Zemljotres u politički trusnoj Jugoslaviji

Komunističko rukovodstvo Srbije, na čelu sa Ivanom Stambolićem, pojavu Memoranduma iskoristilo je za dokazivanje pravovernosti i važeće dogme “čišćenja pred svojom kućom” Zastoj u razvoju društva, ekonomske teškoće, narasle društvene napetosti i otvoreni međunarodni sukobi izazivaju duboku krizu u našoj zemlji. Ona je zahvatila ne samo politički i privredni sistem već i celokupni javni poredak. Objektivno ispitivanje stvarnosti dopušta mogućnost da se kriza završi socijalnim potresima sa nesagledivim posledicama, ne isključujući ni katastrofalan ishod kao što je raspad jugoslovenske državne zajednice. Ove reči u jesen 1986. godine sa posebnom pažnjom čitale su se i, više ili manje glasno, prepričavale širom Jugoslavije. Njima je počeo jedan od najkontroverznijih dokumenata u našoj

Nemanja Dević: Da li smo mi zaista kao nacija preživeli Veliki rat i stvaranje Jugoslavije?

Juče sam u bioskopu odgledao “Kralja Petra I”. Nisam filmski kritičar, a ne volim da govorim o stvarima za koje nisam stručan. Ipak, ovde hoću da sa prijateljima samo u najkraćem obliku podelim utiske, budući da se radi o oceni istorijskih događaja, aktuelnih i vek kasnije. Po mom mišljenju, film je dobar upravo iz onih razloga zbog kojih se mojim prijateljima nacionalistima ne dopada. Piše: Nemanja Dević 1) Slika, ton, muzika, kadar su savršeni. Kao da smo gledali holivudsku ekranizaciju Tolkinovih bajki, a da, opet, efekti nisu bili u prvom planu, niti su zasenili milu i malu srpsku priču. Muzika se, kao da je iz nekog Morikoneovog vesterna, sjajno uklopila

Slider_Kastel_Sucurac.jpg

USKRS MRЖNJE U HRVATSKOJ (II. DIO): “Ni u moru mire, ni u Srbinu vire”

Razvojem tehnologije, dominantan medij za prijenos govora mržnje postao je internet. Ovaj medij pruža mogućnost anonimnosti, što mnoge učesnike rasprava na društvenim mrežama, forumima i čitateljskim komentarima portala hrabri na korištenje govora mržnje koji u kratkom vremenu doseže velik broj korisnika. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 08. oktobra 2015. godine. Budući da većina portala i drugih internetskih platformi nema adekvatne osobe koja bi se bavile moderiranjem rasprava, a i oni koji ju imaju ne mogu zbog prevelike količine komentara sve pravovremeno nadzirati, pa se uvredljivi komentari u najvećem broju slučajeva ne brišu. Otežavajuća je okolnost što internet za većinu zakonodavstava, pa tako

Ratko Dmitrović

Ustaše će vam oprostiti što su vas ubijale

„Hrvatski helsinški odbor“, preko svog predsednika Ivana Zvonimira Čička, pokreće inicijativu u Saboru Hrvatske da se zakonski sankcioniše iznošenje „lažnih podataka“ o tome da je u koncentracionom logoru Jasenovac ubijeno preko pola miliona Srba Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 13. aprila 2016. godine. Jedan od prvih poslova koje je Franjo Tuđman obavio u svojoj novostvorenoj državi, sada već daleke 1990. godine, odnosio se na „rušenje velikosrpskog mita o stradanju Srba u logoru Jasenovac“. Objašnjavajući da su Srbi kao narod skloni mitomaniji, preuveličavanju svega i svačega, uključujući svoje žrtve i svoje junaštvo, Tuđman je izneo podatak da je u logoru Jasenovac ubijeno između

Kada će biti sagrađen Srpski memorijalni centar u Banjaluci?

Ideja o osnivanju prvog Srpskog memorijalnog centra koji bi bio posvećen žrtvama koje su stradale u toku Drugog svjetskog rata, i dalje čeka realizaciju. https://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/12/09/tvclip032493.mp4 U udruženju “Jadovno 1941”, koji su začetnici ovog projekta, poručuju da je neophodna podrška države. Srpski narod jedan je od rijetkih u Evropi koji je toliko stradao u Drugom svjetskom ratu, a koji ni više od 70 godina od završetka sukoba nema nacionalni memorijalni centar posvećen žrtvama ubijenim u tom periodu. Zbog toga je udruženje Jadovno 1941 iz Banjaluke pokrenulo inicijativu da se u najvećem gradu Srspke osnuje centar, koji bi bio muzejska, arhivska, dokumentaciona, obrazovna i naučnoistraživačka institucija. – Imali bi jedan dio izložbe

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.