arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Mirko i Mara sa unucima

Prebilovački biljezi: Ognjište i verige

17. februar 2019.

U Mirka Buluta, kadgod, svaki razgovor načinjao se i završavao za ognjištem. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 26. novembra  2017. godine. Odovud je on ukućanima izdavao svakodnevna zaduženja i primao izveštaje o učinjenom. Pred veče uz mezetluk, lozu i pokoji fildžan obavezne, a jako zaslađene kave – razgovarao se tu sa drugim domaćinima i ostalim ljudima. – Já! Sad svak’ na svoju stranu, a ja ću sam kuda znam – umeo je bespogovornu naredbu da preokrene u dvosmislenu pošalicu gledajuć me kako se baškarim na sećiji zastrtoj bičaljem, tu odmah naspram ognjišta, gde je običajavao i najviše volio da prilegne poslije obeda da bi, kako je

Nevenko Bartulin – ‘Cigansko pitanje’: dokaz da NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njemačkog Rajha

16. februar 2019.

U posljednjem broju ‘Globusa’ (14.12.2018) Mirjana Kasapović je napisala komentar o knjizi Igora Vukića o Jasenovcu u kojemu je napomenula kako Vukić tvrdi da je nacistička Njemačka izvršila ‘nepodnošljiv pritisak’ na NDH kako bi ustaška vlada usvojila rasne zakone. To je inače omiljena teza velikog broja današnjih hrvatskih nacionalista i skupina istoričara i pisaca koji, poput Vukića, očito misle da mogu tako predstaviti NDH u što pozitivnijem svjetlu. Drugim riječima, ustaše su samo donijeli rasne zakone jer je to bila njemačka cijena za hrvatsku državnost, što bi ujedno trebalo značiti da ustaše nisu zapravo bili autentični rasni nacionalisti i/ili antisemiti (eto, po takvoj logici, da je Berlin tražio od ustaša

Slađana Cvetković, koja je preživela teroristički napad, na mestu tragedije (Foto Ž. Rakočević)

Godišnjica zločina u Livadicama kod Podujeva

16. februar 2019.

KOSOVSKA MITROVICA – Danas se navršava 18 godina od terorističkog napada na autobus „Niš ekspresa” u Livadicama, kod Podujeva, kada je poginulo 12 osoba, a povređene 43. Žrtve su bili raseljeni Srba, koji su se kretali na zadušnice u Gračanicu. Aktiviranjem mine na magistralnom putu u selu Livadice, kod Podujeva, dignut je tada u vazduh prvi autobus, od šest, iz konvoja kojim su raseljeni Srbi sa Kosova i Metohije, u pratnji Kfora, kretali u Gračanicu, na zadušnice. U napadu je na licu mesta poginulo 10 osoba, a dve osobe su povredama podlegle docnije. U napadu su poginuli Živana Tokić, Slobodan i Nenad Stojanović, Sunčica Pejčić, Mirjana Dragović, Nebojša, Danilo i

Cilj ustaša – istrebljenje Srba

15. februar 2019.

Od prvog dana stvaranja Nezavisne Države Hrvatske sveštenici katoličke crkve se uključuju u zavođenje i uspostavljanje reda u ovoj veštačkoj tvorevini fašističke Italije i nacističke Nemačke Monsinjor Stepinac prećutno je odobravao sve antisemitske zakone Nastanak Nezavisne Države Hrvatske proglasio je preko mikrofona Radio Zagreba u 17 i 45 sati, 10. aprila 1941. bivši pukovnik austrougarske vojske Slavko Kvaternik, koji je govorio u ime poglavnika Ante Pavelića. Posle ovog radiofonskog proglašenja usledila je službena ceremonija. Tako se rađa „nezavisna“ hrvatska država, koja od nezavisnosti ima samo ime, budući da se nalazi pod gvozdenim starateljstvom nacifašističkih okupacionih snaga. Teritorija ove države obuhvata istorijsku Hrvatsku, Slavoniju, Bosnu i Hercegovinu i deo Dalmacije, ali

Dule Savić poslao poruku Hrvatima: O ovim rečima priča ceo region

14. februar 2019.

Nekadašnji fudbaler Zvezde popularni Dule Savić, dao je izjavu na RTS-u, uživo u emisiji UPITNIK o kojoj će sigurno pričati region. – Mi bismo sami sebe trebali više da poštujemo, da nam se ovo ne bi dešavalo. Da ne dajemo naivno deklarativne izjave. Imamo milion primera proteklih dana i meseci. Veće samopoštovanje bi sprečilo ovakve situacije. – Samo se setite kada je predsednik bio u Bosni, kada je jedva izbegao događaj u Srebrenici, a onda pozvao njihovog predsednika da igraju šah ovde. Do dan danas, se ne zna koje to učinio. Kada stalno popuštate, a ja jesam da se međusobno poštujemo, ali koliko poštuješ ti mene i ja ću tebe.

zlocin-u-ponikavma-i-sapicima.jpg

Godišnjica zločina nad Srbima u Čajniču 1993.

13. februar 2019.

14. februara obilježava se godišnjica kako su 1993. godine snage tzv. ARBiH ubile 24 civila srpske nacionalnosti u čajničkim selima Ponikve i Šapići. Napad je izveden s leđa, s teritorije Crne Gore. Među ubijenima je bio i 14 godina star Željko Mašić. Ranjena je i zarobljena sedmogodišnja Ivana Mašić koja je sa majkom odvedena u logor u Goražde. „Mama je među zločincima prepoznala komšije Bungure, Muslimane iz Bukovice“ rekla je Ivana Mašić. Žrtve i porodice žrtava bezuspješno pokušavaju, svojim svjedočenjima, da probude pravosudne institucije u BiH i Crnoj Gori. Godinama je istragu o ovom zločinu vodilo Okružno tužilaštvo u Trebinju. Po nalogu Suda BiH predmet će preuzeti Tužilaštvo BiH. Vrhovno državno tužilaštvo

SPLIĆANKA: Zamisli, netaknuti, bez krivog pogleda smo preživeli Beograd!

13. februar 2019.

Nas četvoro grlatih i glasnih Dalmatinaca u Beogradu ne da nismo plivali Dunavom u februaru, nego su Beograđani s nama po ulicama i restoranima u glas pevali naše pjesme   Hrvatska radijska voditeljka Nina Slišković Goleš napisala je tekst kao odgovor splitskom gradskom poslaniku Martinu Pauku koji je, nakon napada na vaterpoliste Crvene zvezde, na Fejsbuku napisao da sad ‘mogu da pričaju kakvo je more u februaru’. Prenosimo ga u celosti: Očito je to ovih dana jedna priča iz rubrike „verovali ili ne“. I to ne da sam ga doživela sama, doživjelo ga je nas četvoro glasnih Dalmatinaca, koje teško da bi po bilo čemu mogao svrstati u neprimetnu kategoriju

Srbsko sabranje Baštionik: Sretenjska besjeda

13. februar 2019.

Srbsko sabranje Baštionik organizuje i poziva Vas na tradicionalnu Sretenjsku besjedu Ovogodišnji besjednik na temu „Sretenjski susret Srba sa svojom misijom u istoriji“ biće gospodin Dragoslav Bokan iz Instituta za nacionalnu strategiju, Novi Sad. Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske (Bana Lazarevića 1, Banjaluka), petak 15.2.2019. godine u 19 časova Dobrodošli! Izvor: SRBSKO SABRANjE BAŠTIONIK

Culibrk_01.jpg

Alojzije Stepinac: Da je veća sloboda i dovoljno radnika Srbija bi bila za dvadeset godina katolička

13. februar 2019.

„Pakrački episkop Jovan (Ćulibrk) rekao kako je odnos Pavelića i Stepinca bio distanciran…“ Da bi se ovo moglo razumeti potrebno je osvrnuti se na Stepinčev memorandum od 18. maja 1943. godine u kojem moli Hitlerovog papu Pija XII da sačuva Pavelićevu tzv. Nezavisnu Državu Hrvatsku, u kojem između ostalog stoji: „Noseći svetu mir, mislite, sveti Oče, na hrvatsku naciju, uvijek vjernu Hristu i vama. Mlada Hrvatska Država, rođena u strašnijim i težim prilikama, nego bilo koja država kroz više vijekova, boreći se očajnički za svoj opstanak, pokazuje sa svim tim u svakoj prilici, da želi ostati vjerna svojim sjajnim katoličkim tradicijama i osigurati bolje i jasnije izglede katoličkoj crkvi u

MUČENIČKOM STAZOM JADOVNIČKOM

13. februar 2019.

Mučenička staza jadovnička proteže se Velebitom, od Šaranove jame do mjesta logora Jadovno, u  Čačić dolcu. To je 7300 metara svete zemlje,  osveštane krvlju i znojem predaka naših stradalih u kompleksu logora smrti NDH, Gospić-Jadovno-Pag. Izmrcvareni, poniženi u smrt povedeni, vezani  bodljikavom žicom po dvoje, po troje i u većim grupama koračali su ,,golgotom  srpskom – jadovničkom“  znajući da krst svoj nose. Strašni plan zločinačkog uma bez duše, da se jedan narod pobije, pokrsti i protjera uz svu monstruoznost, neljudskost i surovost nebića ovdje je 1941.godine doživio svoju materijalizaciju u punom smislu, koja je teško razumljiva i objašnjiva. Ali taj privremeni trijumf zla, dugo održavan vještačkim disanjem prikrivanja, poricanja i

Bekstvo 12. februara 1942. god… logor Crveni krst i Bubanj

12. februar 2019.

Priredio Đorđe Bojanić Posle aprilske katastrofe i ulaska Nemaca u Niš, 9. aprila 1941. godine, počela su hapšenja talaca. Sa širenjem ustanka i jačanjem otpora ukazala se potreba nemaca za stvaranjem jednog zatvora u kome bi bili skoncentrisani svi zatvorenici. Zbog toga je Gestapo formirao logor Crveni krst. Logor se nalazio na periferiji grada, u neposrednoj blizini Fabrike duvana i Železničke stanice Crveni krst (pa je i sam logor nezvanično po njoj nazvan Logor na Crvenom krstu). Glavna logorska zgrada sa pomoćnim objektima podignuta je 1930.godine i do rata je služila kao vojni magacin. Tu svoju funkciju zadržala je do septembarskih dana 1941.godine kada su je Nemci opljačkali i adaptirali za koncentracioni logor. Logor se

Anto Đapić Foto: Večernji list

Anto Đapić: Bude li trebalo, bićemo i ustaše!

11. februar 2019.

Pretpostavljamo da će današnja izjava hrvatskog političara Ante Đapića biti prihvaćena sa ocjenom da se radi o „minornoj“ stranci i dobro poznatom „bukaču“ koga ne treba shvatati ozbiljno. Ipak, njegovo javno obraćanje Patrijarhu srpskom Irineju, Srbima uopšte i posebno „hrvatskim Srbima“ kako Đapić zove ono malo preostalog srpskog stanovništva u Hrvatskoj, zvuči u najmanju ruku zloslutno. Prilog sa hrvatskog portala Dnevno.hr prenosimo u cijelosti. ZAPRIJETIO IRINEJU! ‘Dalje prste od Hrvata, ostat ćete bez njih. Bude li trebalo bit ćemo i ustaše!’ Autor: S.V. Ponedjeljak, 11. veljača 2019. u 11:43 Posljednja izjava patrijarha Irineja, nije ravnodušnom ostavila članove stranke Desno, čije priopćenje potpisuje Anto Đapić: “Srpsko-svetosavski patrijarh Irinej poručuje putem medija

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (6): Krivična odgovornost župnika Bilogrivića

11. februar 2019.

Okružno javno tužilaštvo (OJT) Banjaluka je predmet istrage protiv Viktora Gutića otvorilo 21. maja 1946. na osnovu prijave ZK za BiH od 14. maja. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 14. novembra 2017. godine. Zapisnici isljeđivanja u koje je Milan Vukmanović imao uvida i koje smo objavili u knjizi „Ustaški stožer za Bosansku Krajinu: Studija Milana Vukmanovića i izbor iz građe“ (Banjaluka 2017), odnose se na dvije etape saslušanja: prva od 4. do 22. juna, a druga od 9. do 22. septembra 1946. godine. Prema upisniku istraga OJT, istražni zatvor od strane tužioca određen je tek 3. novembra, što se poklapa sa do

Stara Gradiška Foto: Wikipedia / Wikipedia

Ko kroz Jasenovac nije prošao, taj se ne zna Bogu molit`!

9. februar 2019.

Miluna je imala tek 15 godina kada je u beskrajnoj koloni srpskih sužanja, sa cijelom porodicom, rođacima i narodom srpskih sela iz okoline Novske i Gradiške silom dotjerana u Staru Gradišku. Ustaše su ušle u selo i izdali naredbu da svi Srbi za 20 minuta izađu na seoski drum. Iz te stare austro-ugarske kaznione pravili su raspodjelu ko ide u Jasenovac da se ne vrati, ko se ubija na mjestu, koja djeca se transportuju za Zagreb i Jastrebarsko, a koja se bacaju na gomilu da umiru. Spas je bio moguć za one koji bi kao radno sposobni krenuli na rad u Njemačku. “ Dobro pamtim visoku kulu stražaru u srijedi

Imenovanje nove Komisije za Srebrenicu – tresla se gora, rodio se miš

8. februar 2019.

Sa popriličnim zakašnjenjem, koje se meri mesecima, Vlada Republike Srpske najzad je objavila sastav novih komisija koje će se baviti utvrđivanjem činjenica o Srebrenici i Sarajevu tokom rata 1992 – 1995. i – moglo bi se ponadati – ispravkom nakaradnog, odbačenog izveštaja o Srebrenici Čavićeve komisije iz 2004. godine. Imenovanjem komisije za Srebrenicu, po rečima ministra pravde RS Antuna Kasipovića, „realizuje se zaključak Narodne Skupštine, a u vezi sa stradanjem svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992 – 1995.“ Otpočinjanje sa radom ovih komisija, posebno one koja se odnosi na Srebrenicu, u principu je dobra stvar, makar i da je usledilo posle gotovo šestomesečnih natezanja i brojnih pompeznih medijskih najava posle kojih

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA