arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Američki Jevreji zbog Holokausta kod Fuksa

Drama oko kurikula povijesti, kurikula koji dosad nije usvojen, a po kojem se treba podučavati povijest od sljedeće školske godine i koji je čak dva puta slan na javnu raspravu, odjeknula je i izvan granica Hrvatske Drama oko kurikula povijesti, kurikula koji dosad nije usvojen, a po kojem se treba podučavati povijest od sljedeće školske godine i koji je čak dva puta slan na javnu raspravu, odjeknula je i izvan granica Hrvatske – točnije do Memorijalnog muzeja holokausta u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako doznaje Večernji list, šef Ekspertne radne skupine Radovan Fuks jučer se, i to na poziv, sastao s Robertom Williamsom, zamjenikom ravnatelja američkog Ureda za međunarodne poslove u

Nikola Milovančev: Upućivanje 132 zemunska Jevreja u logor Jasenovac – Stara Gradiška juna 1942.

Dva sačuvana dokumenta vezana za genocid nad Jevrejima u Sremu (kojem je tada pripadao i Zemun) nalaze se u Državnom arhivu Hrvatske u Zagrebu, u fondu 252 – Ravnateljstvo ustaškog redarstva NDH – Židovski odsjek. O postojanju jednog od ta dva dokumenta – o izveštaju Župske redarstvene oblasti NDH o Vukovaru od 19. maja 1942. o upućivanju u logor Zemun zadnjih 13 Jevreja iz kotara »Hrvatski« (Sremski) Karlovci obavestio sam javnost člankom »Falsifikati o logoru Jasenovac i istina o genocidu nad Jevrejima Srema 1942.godine«, objavljenim u »Politici« 11. februara 2019. Piše: Nikola Milovančev Taj dokument čuva se u istom fondu (252 Ravnateljstvo ustaškog redarstva NDH – Židovski odsjek), pod brojem

pag-srusena-ploca.jpg

Na Pagu juče počinjen stravičan zločin nad djecom kakav se na tom ostrvu nije desio od ljeta 1941.

Hrvatska ali i šira javnost, šokirana je sudbinom četvoro mališana koje je otac sa ubilačkom namjerom, bacio sa prvog sprata njihove kuće u šest metara dubok ambis. I predsjednica Hrvatske je kako prenose mediji: zgrožena, potresena i tužna. Hrvatski premijer Plenković je izjavio da su svi zgroženi ovim monstruoznim činom na Pagu i dodao: „Doslovno smo svi potreseni s ovakvim, do sada bar ja ne pamtim, činom koji se odvio na Pagu“. I zaista, riječ je o nesvakidašnjem događaju, pokušaju ubistva malodobne djece. Ovako nešto na Pagu se nije dogodilo od noći 14/15. avgusta 1941, kada su uoči katoličkog praznika Velike gospe, Hrvati poklali, bacili u ambis i zatrpali devedesetjedno

Ličanki od skoro 100 godina oduzeto 54 litre rakije i novčano kažnjena

Hrvatski carinici kaznili su 98-godišnju staricu u Lici jer je pekla rakiju. Starica iz Udbine je pekla rakiju na tradicionalan način, a kad je, uz pomoć suseda, pristavljen još jedan kotao, u dvorište je stigla mobilna ekipa Carinske službe u Zadru. Starica živi sama pa nije imao ko da joj objasni zakonsku proceduru u vezi sa uslovima destilovanja alkohola u kućnoj radinosti, piše riječki „Novi list“. List navodi da joj je oduzeta rakija i naplaćena kazna. Oduzete su joj 54 litre rakije, a na licu mesta naplaćena joj je kazna od 500 kuna (skoro 8.000 dinara), a kasnije joj je stigla dodatna kazna za prekršaj u iznosu od 1.500 kuna

Tuča u Jevrejskoj opštini Beograd

Privremena uprava juče je ušla u kancelarije sprovodeći odluku vanredne skupštine, koju ne priznaje sadašnje rukovodstvo JOB, posle čega je došlo do fizičkog sukoba Deo članova zatvoren u kancelarijama, drugi deo u stalnom zasedanju, tuča u hodniku i dolazak policije: tako je izgledao jučerašnji dan u zgradi Jevrejske opštine Beograd (JOB) na Dorćolu. Narušeni odnosi među članovima JOB, koji trenutno ima dvostruko rukovodstvo, juče su kulminirali i prerasli u fizički obračun u holu zgrade opštine u Ulici kralja Petra. Sudeći po snimku sigurnosnih kamera koji je juče okačen na „Jutjub”, nešto pre podneva došlo je do rasprave četvorice ljudi, a onda i tuče između dvojice prisutnih. Snimak nema ton, pa

Preti rušenje topovskih šupa na Autokomandi?

Privremena zaštita nekadašnjeg jevrejskog logora na beogradskoj Autokomandi traje još samo dve godine. Ukoliko se ubrzo ne donese zakon i ako ne postane spomenik kulture, ostaci stratišta će nestati Ostaci nekadašnjeg logora Topovske šupe, na beogradskoj Autokomandi, gde je praktično započeo Holokaust u našoj zemlji, mogli bi da budu srušeni ukoliko ne dobiju status kulturnog dobra! Kako je, za „Novosti“, potvrđeno u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda, ova lokacija nalazi se pod prethodnom zaštitom, koja je samo privremena. Ona se daje na tri godine, dok se ne prikupi dokumentacija neophodna da objekat „konkuriše“ za zaštićeno kulturno dobro. Prethodna zaštita za Topovske šupe već je trebalo da istekne u

Jedan od hiljade života, koliko jedan život znači i kad on postaje samo brojka

Moj deda, Blagoja Rauš, rođen je 25.12.1934. godine u selu Crna Dolina kod Prijedora, umro je 10.06.2016. godine u Prijedoru u porodičnoj kući koju je sam izgradio i u kojoj je stekao porodicu, djecu, unučad i praunučad. Kao dječak bio je zatočen u logoru Jasenovac, sa svojom porodicom, majkom, braćom, prijateljima. Vidio je mnoge strahote, ubijanja, mučenja i klanja, o kojima samo bolesni um može da uživa. Od mog rođenja (1989. godine) jednom mi je pokušao da ispriča šta je sve doživio, jer me je to oduvijek zanimalo. Međutim, deda nije imao snage, svaki put kad bi krenuo počeo bi da zastaje, da muca i onda bi rekao: „Ne mogu…“.

plascanska-dolina-nob.jpg

Sjećanje na zločin u Janja Gori

Povodom zločina u mjestu Janja Gora, kod  Plaškog, koji se desio 27. februara 1945. godine, kada su ustaše masakrirale 25 srpskih seljaka, donosimo spisak „ žrtava fašističkog terora i rata na području plaščanske doline i okolice1941-1945“- za područje Janja Gora. Spisak je kompletan i bez intervencija preuzet iz knjige Plaščanska dolina i okolica u NOR-u  u izdanju Historijskog arhiva u Karlovcu iz 1976.godine.  Žrtva je ljudsko biće, živa duša, a ne broj. Ne zaboravimo njihovia imena. JANjA GORA  Grahovac Petra Marija, rođ. Pešut, 1912, seljanka, Srpkinja, ubile je ustaše zajedno s njene šestoro maloljetne djece u Janja Gori 27.02.1945. Grahovac Nikole Danica, 1935, dijete, Srpkinja, ubile je ustaše u Janja Gori 27.02.1945. Grahovac Nikole Gojko, 1937, dijete, Srbin, ubile ga

Priča o zabranjenoj ljubavi

Volelo se dvoje mladih… kad su hteli da se uzmu, dušmani im ne dadoše… Stihovi poznate pesme mogli bi da se primene na priču o ljubavi Cileta i Branke Marjanović. Epilog njihove lične priče je, ipak, bio drugačiji. Kada se u junu 1941. Dragoslav-Cile Marjanović, golobradi momčić iz Ivanovaca u Kačeru, zaputio u slobodne srpske planine, nije ni mogao da predvidi da će taj čin dramatično izmeniti njegov život. Prvi put tada video je Dražu Mihailovića, pukovnika kojem je – zbog njegove očinske brige, blagog karaktera i dubine idealizma – ostao veran celog života. Zbog pomaganja Ravnogorskog pokreta Cileta Marjanovića su proganjali i hapsili Nemci i ljotićevci 1942, a 1944.

Lenka, hrabra ratnica sa Tare

Lenka Pjević Rabasović, heroina Prvog svetskog rata, priključila se četi kojom je komandovao njen brat Cvijo, dok su sve njene zarobili i mučili. Ranjena je 1918.godine, ali je brzo opet opasala pušku i vojevala do oslobođenja Devojka iz sela Bioska, na obroncima Tare, sanjala je samo jedno – venčanicu. San joj se i ostvario, ali tek pošto se, kako je govorila, prvo venčala sa puškom. Lenka Pjević Rabasović je najpre postala ratnica, pa tek onda supruga i majka. „Moj devojački san o sreći, prekinuli su ratovi. Najpre dva Balkanska, pa onda onaj veliki, svetski. Oni su iz osnova, i u najlepšim godinama, pred udaju, promenili moj život i bacili me

Radaković: Grobovi su kameni svjedoci naše prošlosti

Na fotografiji se nalazi spomenik Vukašina Ćopića, prve žrtve ustaškog terora sa područja Prijedora. Vukašin Ćopić (60 godina), dobrovoljac na Solunskom frontu, uhapšen 5. maja 1941. godine, likvidiran kod sela Čarakovo. Na kamenom krstu, iznad ćiriličnog natpisa, urezana je i petokraka. Kad vam prigovore „šta će krst na Mrakovici“, kad vam kažu kako je partizanima krst bio mrzak, kad vam razni novinarčići i NVO aktivisti počnu lupati gluposti o karakteru otpora fašizmu i nacizmu na ovim prostorima, vi im pokažite ovu fotografiju. Ona, između ostalih dokaza, pobija sve njihove pamflete, sve govore mržnje prema srpskom narodu, sve laži o ustanku svih naroda u Bosanskoj krajini u ljeto 1941. godine. Izvor

Kako je jedan Vasojević raskrinkao NDH!

Od tri miliona Srba koliko je živjelo u NDH, milion je pokatoličeno. Čvrste dokaze o tome, prikupljene u hrvatskima arhivama,  iznosio je u svojim knjigama jedan Vasojević – Veliša Raičević Psunjski (o njemu opširnije u drugom dijelu ovog teksta). U ratu su ga tražili Hrvati, po ratu je za njim tragala Udba, ali on je uvijek izmicao pod lažnim imenima, a zahvaljujući Srpskoj pravoslavnoj crkvi sačuvane su dvije njegove knjige „U ime Hrista – svetinje u plamenu“ i „Hrvati u svetlosti istorijske istine“ Pripremio: Ljubiša Moračanin Jedini cilj pokrštavanja već krštenih Srba u NDH bio je uništenje srpskog naroda. A Srba je u NDH bilo najmanje tri miliona, kako se

kosanovici.jpg

Istina Kosanović Dušana i Stevana

U želji da istina o tragičnoj smrti mojih oca i strica (Kosanović Dušana i Stevana) ostane trajno zabilježena kao iskreno svjedočanstvo kroz moje skromno sjećanje dostavljam Vam kratak životopis za obojicu, te dešifrovane dopisnice koje je u ratnoj golgoti sačuvala moja majka. Bit ću neizmjerno sretan ako Vam ovi dokumenti posluže u građi koju obrađujete  za eventualne potankosti uvijek sam na raspolaganju. 1. – školska sprema Dušana Kosanović djece: Simica šumarski tehničar; Samuilo dipl. ing. Šumarstva; Dušanka, osnovna škola; Dragomir dipl. ing. Šumarstva 2. Stric Stevan nije imao djece Biografija Kosanović Dušan rođen je 1892. godine u selu Kunić br. 56, općina Ploški Kotor, Ogulin, od oca Vladimira i majke Simice, a brat Stevo

Tanja Tuleković: Sjećanje Milke Sumrak

 Milka Sumrak (1926–2008.), rođena u selu Demirovac, 1  preživjela je Pokolj na Mladi Božić 2 1942. godine. Ožiljak tog stradanja nije bio samo fizički, već i puno dublji, emotivniji. Svoje sjećanje podijelila je sa jednim jasnim ciljem, a to je da se istina o stradanju Srba na području Kozare i Potkozarja za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske što bolje dokumentuje, što dalje čuje. Njena misija je ispunjena: stradanje njene porodice, pa i nje same zabilježeno je, dokumentovano je i publikovano, te dostupno širokim masama istraživača ove teme. Autor: Tanja Tuleković, Viši kustos, JU SP Donja Gradina; [email protected] UDK 341.485:929Sumrak M. Ključne riječi: selo Demirovac, selo Draksenić, Kozara, logor Jasenovac, ustaše Milka Sumrak (r.

Veljko Đurić Mišina: Uredniku „Glasa koncila“ I. Mikleniću – počistite najpre svoje dvorište

Malo-malo pa neko iz Zagreba zatraži da se arhivska građa nastala na teritoriji Hrvatske (?) vrati i pri tom optuži vlast u Srbiji da opstruiše raspodelu imovine nekadašnje zajedničke nam Jugoslavije. Najnoviji zahtev napisao je Ivan Miklenić, glavni i odgovorni urednik „Glasa koncila“, nedeljnika Rimokatoličke crkve. Nije zgoreg da pomenem da sam do raspada SFR Jugoslavije redovno kupovao te novine u crkvi Svetih apostola Petra  i Pavla u beogradskoj Makedonskoj ulici. Sećam se da je tih godina Živko Kustić, tadašnji glavni i odgovorni urednik, povremeno učestvovao na tribinama u Beogradu. Dva-tri puta pomenuti nedeljnik posvetio mi je dovoljno prostora naročito povodom knjige Ustaše i pravoslavlje – Hrvatska pravoslavna crkva (Beograd 1989) i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.