Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu. Ako Bog da, sabraćemo se 19. juna 2021. kod Šaranove jame.

 

Američki Jevreji zbog Holokausta kod Fuksa

Datum objave: sreda, 6 marta, 2019
Veličina slova: A- A+

Drama oko kurikula povijesti, kurikula koji dosad nije usvojen, a po kojem se treba podučavati povijest od sljedeće školske godine i koji je čak dva puta slan na javnu raspravu, odjeknula je i izvan granica Hrvatske

Foto: Večernji list
Foto: Večernji list

Drama oko kurikula povijesti, kurikula koji dosad nije usvojen, a po kojem se treba podučavati povijest od sljedeće školske godine i koji je čak dva puta slan na javnu raspravu, odjeknula je i izvan granica Hrvatske – točnije do Memorijalnog muzeja holokausta u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako doznaje Večernji list, šef Ekspertne radne skupine Radovan Fuks jučer se, i to na poziv, sastao s Robertom Williamsom, zamjenikom ravnatelja američkog Ureda za međunarodne poslove u Memorijalnom muzeju holokausta, a tema njihova razgovora bila je obrada holokausta u kurikulu povijesti.

Njegov posjet rezultat je velikih drama oko tog predmeta i pokušaja da se taj sadržaj prepusti autonomiji nastavnika koju je zagovarala ministrica Blaženka Divjak tvrdeći ujedno da je sadržaj na kojem je radila posljednja stručna skupina za povijest pod Fuksovom šefovskom palicom izmijenila cijeli kurikul.

Ponovljena javna rasprava

To je, među ostalim, bio razlog zbog kojeg je Divjak ponovila drugu javnu raspravu zbog, kako je tvrdila, velikih prijepora u tome predmetu, poručujući pritom da je posljednja stručna skupina za povijest na taj način osporila autonomiju nastavnika. A ista ta autonomija nastavnika koju je Divjak zagovarala u prvoj verziji kurikula bila je “adut” koji je nastavnicima omogućavao da sadržaj holokausta mogu i ne moraju obraditi, kao što im je i omogućavao da sami biraju na koji će način, ako se već odluče, djeci tumačiti holokaust.

Posljednja stručna radna skupina za povijest holokaust je uvrstila u obvezni sadržaj, ne prepuštajući nastavnicima mogućnost da biraju hoće li o holokaustu predavati ili ne, ujedno definirajući kako i što će učenicima tumačiti, zbog čega je nastao problem u Hrvatskoj – prije svega problem u uredu ministrice obrazovanja Blaženka Divjak. Naravno, te su činjenice ostale u sjeni prije svega ideoloških prepirki koje su zauzele javni prostor i kao takve otišle u svijet. Tome treba pripisati i činjenicu da je u svijetu odjeknula i odluka ministrice Divjak koja je i u konačnoj verziji kurikula za hrvatski jezik s liste lektirnog sadržaja izbrisala “Anne Frank”.

Konačna verzija za 10 dana

Kako doznajemo, Fuchs je Williamsu pokazao novi definiran kurikul preveden na engleski i poručio da će konačna verzija, koja još jasnije definira holokaust, biti gotova za desetak dana. Takva jasna definicija holokausta dobila je i zeleno svjetlo američkog Memorijalnog muzeja. Kako doznajemo, Williams je u razgovoru istaknuo da holokaust kao osjetljiv sadržaj mora biti detaljno i jasno razrađen, tako da učenici mogu dobiti jasne, nedvojbene i ključne informacije o najtamnijem razdoblju 20. stoljeća.

Sadržaj koji je jasnije definirao obvezne teme u povijesti, ne prepuštajući ih autonomiji nastavnika, a koji bi sada, kako doznajemo i s Filozofskog fakulteta, rado uputili i na treću javnu raspravu, sastavili su članovi stručne skupine: Jasenka Štimac, stručnjakinja za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, Vjera Brković, stručnjakinja za odgoj i obrazovanje u srednjoj školi, Gordan Ravančić, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest, Marijana Marinović, predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje, Valerija Turk-Presečki i Krešimir Zadro. Konačnu verziju završiće uz njih i priključeni i Mladenko Domazet, Damir Karić i Borislav Grgin koje je odredio premijer Plenković.

Jasno o getima i logorima smrti Prema posljednjoj verziji kurikula povijesti koja jasnije definira obvezu učenja o holokaustu – taj je mračni dio povijesti uvršten u gradivo osmog razreda osnovnih škola i četvrtog razreda gimnazije. Tako učenici osmog razreda osnovnih škola imaju temu: “Stradanja i zločini protiv čovječnosti – holokaust” kao obveznu temu koju moraju obraditi u nastavnoj godini. U četvrtom razredu gimnazija koje povijest u godini imaju organiziranu u 70 sati godišnje obvezna tema koju će obrađivati nosi naziv: “Holokaust – sustavni progoni, iseljavanje i koncentracijski logori”, dok će gimnazijalci koji povijest imaju 96 sati godišnje imati obvezni sadržaj pod nazivom “Progoni i istrebljenje europskih Židova.

Holokaust – od nirnbeških zakona do završetka Drugog svjetskog rata. Geta i logori smrti”. Ishodi koji se očekuju od gimnazijalaca koji imaju više sati povijesti u posljednjoj godini srednjoškolskog obrazovanja jesu znanje o učincima i posljedicama rata na stradanje i život civilnog stanovništva s posebnim osvrtom na holokaust (povijesna perspektiva, etička prosudba).

Izvor: VEČERNJI.HR

POKOLj - Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.
POKOLj – Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top