arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

VIDEO: Krvavi kamen hercegovački – Radački Brijeg, Ljubomir

„Krvavi kamen hercegovački“ priča o monstruoznom zločinu Save Kovačevića i Dragice Pravice u trebinjskom selu Radački brijeg, Ljubomir, gdje su 27. februara 1942. godine strijeljali 18 staraca i mladića. Prvi dio: Drugi dio: Treći dio: Izvor: HERCEG TV Vezane vijesti: Krvavo kolo Radačkog Brijega | Jadovno 1941. RADAČKI BRIJEG, 27. FEBRUAR 2020. GODINE: Pomen žrtvama komunističkog terora S druge strane istorije (1): Krvavo kolo Radačkog Brijega Prijeki sud Save Kovačevića: Porodicama žrtava zabranjivao da nose crninu Istorija o kojoj se ćutalo: Drugo lice „narodnih heroja“

LUPEŽ JE UVIJEK LUPEŽ! Luko Paljetak o Srbima i srpskoj kulturi

Grad Dubrovnik je odbio da izda dozvolu Radio Televiziji Srbije koja je imala namjeru da snimi film o kulturi Srba u Dubrovniku. Prema riječima gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića u dopisu koji je uputila RTS jasno su navedena imena istaknutih Srba rimokatolika među kojima su: Ruđer Bošković, Vlaho Bukovac, Baltazar Bogišić i mnogi drugi. Hrvati su se veoma uznemirili zbog novog Zakona o kulturnom nasleđu Republike Srbije, po kome se dubrovačka književnost do 1867. godine smatra podjednako srpskom, koliko i hrvatskom kulturom. Žestoke reakcije i teške riječi pojedinih političara nisu ništa neuobičajeno, ali u vrijeđanju Srba ovoga puta najdalje je odmakao hrvatski akademik i dubrovački pjesnik Luko Paljetak. – Nisam čitao

Eto Bože preko vode…

(ili- Božić dođe, a mi o’đe…) Teško je danas dočarati osjećaj radosti, veselja, uzvišenog poleta i ljepote proslavljanja Božića u Prebilovcima prije i poslije Drugog svjetskog rata. Mnogo toga se promjenilo, usljed rata i drugih događanja koji su nas otrgli od sela. Promjene, možda za ovu priču i bitnije nastupile su ranije, kada se malo ko nadao posljednjem ratu i egzodusu. One su bile u načinu života koji je postajao lakši i udobniji, ali sa drugim obavezama, koje su doprinjele gubitku mnogih dotadašnjih vrijednosti. Što je bilo više plata, penzija, diploma, televizora, mašina, vozila, zarade na pijaci- bilo je i manje vremena za sebe i druge, za rođake i komšije, selo

Uskoro obnova spomenika u selu Dračevo kod Čapljine (VIDEO)

Cijela je Hercegovina „zasijana“ spomenicima srpskog stradanja iz prošlih ratova, a naročito iz Drugog svjetskog rata. Mnogi su više puta rušeni i devastirani. Jedan od njih, spomenik žrtvama ustaškog zločina u selu Dračevo kod Čapljine, trebalo bi da uskoro bude obnovljen, a incijativu je pokrenula crkvena opština u Čapljini. Pogledajte prilog: Izvor: RTRS

Prebilovci

MILENKO JAHURA: RAT PROTIV SRPSKIH ŽRTAVA I KULT USTAŠA KAO MUČENIKA U HERCEGOVINI

Uz saglasnost autora, donosimo rad Milenka Jahure, predstavljen na 7. Međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu, 22. maja  2018. godine u Banjoj Luci. Uvod Propagandni rat protiv  Srba žrtava genocida NDH vodi se od  od trenutka njihove mučke i svirepe likvidacije  koju strana odgovorna za taj genocid   nastoji  opravdati,  a zločine sakriti ili umanjiti.  Vlast komunističke  Jugoslavije je takođe nastojala da sakrije i umanji obim i posledice srpskog stradanja u NDH, kao i da neformalno amnestira većinu ustaša i  izbegne suštinsku osudu zločina genocida nad Srbima.  Svojski je radila da zvanično uspostavi simetriju onoga što su tokom rata  činili četnici i ustaše. Bez osnova, stavljali su u isti koš jedne i druge,

MOLITVA ZA SABORCE SVETOG DIMITRIJA

Tradicionalno, na Mitrovske zadušnice, u subotu je u crkvi Svetog Save na Vračaru služen pomen za poginule borce Nevesinjske brigade i ostalih jedinica Vojske Republike Srpske. Služenje pomena organizuje Udruženje Nevesinjaca u Beogradu, a povodom obilježavanja Mitrovdanskih bitaka koje je vodila Nevesinjska brigada 1992. i 1994. godine. Pomen su služili sveštenici Radivoje Panić i Lazar Manigoda. Pored članova Udruženja Nevesinjaca u Beogradu, službi je prisustvovao ratni predsjednik Vlade Republike Srpske Dušan Kozić, narodni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srbije Milimir Vujadinović i Slavenko Unković, predsjednici zavičajnih hercegovačkih udruženja u Beogradu: Trebinjaca, Žarko Ratković; Gačana, Slobodan Boban Drašković; Kalinovčana, Spasoje Đogo, te oficiri i borci Nevesinjske brigade i Hercegovačkog korpusa. Sveštenik

Studenti istorije u posjeti srpskim stratištima u Hercegovini

Grupa od 70 studenata i pet profesora, uglavnom sa Departmana za istoriju Filozofskog fakulteta iz Niša, ali i sa drugih studijskih programa posjetila je danas jamu Ržani Do i spomen kosturnicu u selu Veličani, gdje su došli u okviru stručne ekskurzije – zajedničkog programa filozofskih fakulteta iz Istočnog Sarajeva i Niša. Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović, jedan od inicijatora i domaćin studentske posjete istorijskim mjestima stradanja Srba na ovim prostorima, izrazio je zadovoljstvo što su studenti iz Niša sa svojim profesorima imali priliku da vide srpska stratišta u Hercegovini. On je naveo da je sa kolegama sa Filozofskog fakulteta u Nišu došao na ideju o ovoj

Klepci_Stari_most.jpg

GODIŠNjICA POKOLjA PREBILOVČANA U MORINOM OTOKU

Na lokalitetu Morin otok, blizu starog mosta na Bregavi, u noći 14/15 avgusta 1941, zaklano je preko 50 Prebilovčana. Oni su se na poziv i obećanje o amnestiji predali ustašama, utučeni saznanjem da su im porodice stradale u Šurmanačkoj jami. Bili su to uglavnom odrasli ljudi, sa svojim sinovima i unucima. Tako se tu, pored mosta na Bregavi iz XI veka, ugasilo više prebilovačkih ognjišta. Posle mučenja u seoskoj školi, pešačili su vezani 2,5 kilometra, da bi im tu, glave odsekao Ciganin Ibro Mehić, kovač iz Tasovčića. Glave su zakopane u jednu, a tela u drugu rupu. Mehić, koji je zbog ovog zločina odležao nekoliko godina u Zenici, posle je

Užasi nad jamama

Za samo tri časa ustaše su u Šurmanačku jamu bacile od 500 do 600 žena, djece i staraca iz sela Prebilovaca, dok je tokom rata u nju bačeno više od 3.000 Srba… Priredio: Ognjen BEGOVIĆ U bestijalnim masovnim ubistvima Srba u Prebilovcu posebno su se istakli ustaše – Marko Rodin, Čutura Ivan, izvjesni Šarić iz Višića, a preživjeli su naročito isticali sramnu ulogu Murata Šoše iz Bivoljeg Brda i njegovih sinova. Ustaše su 4. avgusta tražile Prebilovčane, većinom muškarce, koji su se spašavali bjekstvom u brda. One koje su uspjeli da uhvate ubijali su na licu mjesta. Narednog dana ustaše su iz ostalih zaselaka prikupili sve stanovnike, mahom žene, djecu

Milenko Jahura: Prebilovci danas, 30 godina kasnije

Vidim da se niko ne sjeća da se 4. avgusta ove godine navršava i 30 godina od svještanja temelja prvog Hrama u Prebilovcima, kripte i mermerne grobnice i polaganja srpskih mučeničkih kostiju iz 12 jama i tri velika stratišta u nju. Snage vojske Republike Hvatske, HVO i HOS, sastavljene od Hrvata i muslimana, u junu 1992. godine oskrnavile su i uništile još nedovršen Hram i izvršile nebivali zločin nad kostima djece, žena, djevojaka i odraslih Srba, ubijenih od predaka zločinaca kojima je Hram pao (ili predat) u ruke. Kosti i Hram su podvrgnue trjumfalnom iživljavanju, razvlačenju i uništavanju postavljenim plastičnim ekslozivom i aktiviranjem postavljenih velikh avionskih bombi i protivtenkovskih mina.

Matija_Beckovic.jpg

NE ZNA SE ŠTA JE NEČOVJEČNIJE – ISTRAGA ŽIVIH ILI MRTVIH

Akademik Matija Bećković kaže da se „kost ne može do kraja uništiti niti spepeliti, i da je iz prebilovačke razorene kosturnice nikao Hram Hristovog vaskrsenja“… Srpski književnik i akademik Matija Bećković smatra da je bitno održati sjećanje u srpskoj kolektivnoj svijesti na ustaški zločin nad Srbima u Prebilovcima u Drugom svjetskom ratu, ali i na zločin nad njihovim kostima u ratu devedesetih. Bećković ističe da je „teško znati šta je bilo nečovečnije – istraga živih ili mrtvih“. „Bitno je održati sećanje na Prebilovce zato što smo doživeli ovo što smo doživeli. Što ih se nismo sećali i što smo ih zaboravljali, što nismo imali nijedno srpsko stratište na kojima su

Milenko Jahura: NERETVA HLADNA SRPSKA GROBNICA

Iskaz Šakota Sofije, izbjeglice iz Čapljine Komesarijatu za izbeglice u okupiranoj Srbiji i saslušanje Raguž Stojana, hrvatskog ustaškog tabornika iz Domanovića 1952. godine pred organima UDB-e u Mostaru o bacanju tela ubijenih Srba u Neretvu sa mosta u Čapljini. Izvod iz Zapisnika saslušanja ratnog zločinca Raguž Stojana iz Domanovića, o zločinima hrvatskih i muslimanskih ustaša na području Čapljine i Stoca“.Šta nam znate reći o ubistvu petnaestorice Srba u štali Marić Petra, koji su bili i koji su izvršili ubistvo? Ne mogu se sjetiti tačno datuma kada je to bilo, bilo je uglavnom poslije ovih akcija koje sam ja sa svojim ustašama izvodio. Jednog dana ja sam se nalazio u patroli,

Crkva u Ržanom dolu

Sjećamo se jame u Ržanom dolu

Služenjem pomena i polaganjem cvijeća, svake godine oko Vidovdana obilježava se godišnjica masovnog stradanja Srba iz Popovog polja, Bobana i okolnih mjesta.  Uoči Vodovdana 1941. godine ustaše su na prevaru uhvatile 186 Srba, i nakon zvjerskog mučenja bacile ih u jamu Ržani Do kod Ljubinja. Ustaše iz Dubljana, Ravnog i Trnčine predvođene Jurom Borojom te fratrima don Josipom Zovkom i don Andrijom Mojićem uoči Vidovdana 1941. godine na prevaru su povhatale srpske seljake koji su obrađivali zemlju u Popovom polju,  zatvorile ih u školu u Veličanima, a potom poslije stravičnog mučenja bacile u jamu Jagodnjača -Ržani Do kod Ljubinja.  “Zločin su počinile komšije, Hrvati iz okolnih sela, a nažalost niko

GABELA KOD ČAPLjINE: Obilježeno 80 godina od stradanja Srba (VIDEO)

U mjestu Gabela kod Čapljine obilježeno je 80 godina od stradanja 140 Srba ovog kraja, koje su ubile ustaše u Drugom svjetskom ratu. Ubijeni su uoči Vidovdana i bačeni u jamu Opuzen kod Metkovića. Na obilježavanju 80 godina od svirepog zločina nad nedužnim življem ovog kraja, okupili su se potomci, rodbina i prijatelji iz svih krajeva. Nakon svete zaupokojene liturgije i pomena žrtvama, poručeno je da je naša dužnost da se sjećamo i obilježavamo stradanje nedužnog naroda. – Prije 80 godina su ljudi bez ikakve krivice bili ubijani na najgore moguće načine, bacani u jame. Danas im služimo službu i sjećamo se njihove žrtve – izjavio je iguman manastira Žitomislić

80 GODINA OD STRADANjA SRBA KOJE SU UBILE USTAŠE IZ FAZLAGIĆA KULE

U zločinu koji su počinile muslimanske ustaše iz susjednog mjesta Fazlagića Kula kod Gacka, u noći između 3. i 4. juna 1941. godine, ubijeno je, mučeno i u Korićku jamu bačeno više od 130 Srba, mještana Korita i okolnih sela. Kosti korićkih stradalnika izvađane su 1953. godine, kada je na osnovu 180 pronađenih lobanja ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći. Vladika je istakao da je Korićka jama u opštini Bileća srpska rana, ali da srpski narod treba krenuti dalje i sa vjerom i ljubavlju, bez mržnje i ogorčenja, graditi novi život. Prema njegovim riječima, svi treba da postupaju tako da budu jedni drugima lijek, radost i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.