Krvavi Ilindan 1941. za Srbe širom NDH Šušnjar kod Sanskog Mosta. Na Ilindan 1941. godine ustaše i lokalni muslimani su na Šušnjaru kod Sanskog Mosta ubile oko 5.500 Srba i 50 Jevreja. Izvor: TREĆI OKRUGLI STO
Kroz Travnik, Nijemci su prošli 14. aprila 1941. godine, a ubrzo zatim vlast uspostavljaju ustaše i zavode teror. Nastade istrebljenje Srba, Jevreja i Roma. Sistem Genocida je bio ozakonjen, te su određene Smrike kod Pucareva
To su ti dani kada su ih u koloni poveli, kada deci nisu dali ni kap vode, kada su žene unezvereno stezale decu, jedno u naručju drugo za ruku… To su ti dani kada su,
Za dva sata pobijeno, zaklano i spaljeno 428 dece, devojaka, žena, starica i staraca. U kući Mirka Paunovića šesnaestoro živo izgorelo. Spisak zlodela kvislinških jedinica veoma je dugačak, ali ono što je 28. jula 1944.
Ne treba dozvoliti bilo kakve dalje zloupotrebe sa brojem žrtava i identitetom stradalih, jer ih je do sada bilo i previše. Ne dozvoliti upotrebu ovakvih stratišta za dnevno političke potrebe, potrebe izbornih kampanja i dalje
Ono je ono. Ne znam muško ili žensko. Ali kako znam da je – srpsko? Zašto danas, kad se poneko sjeti okupirane Republike Srpske Krajine, biram da pišem baš o njemu? Zato što je to
Ustaše su 23. jula 1941. godine po naređenju jednog zastavnika Poglavnikove tjelesne bojne nepoznatog imena, pokupili iz Bosanskog Petrovca oko 150 Srba pravoslavaca i zatvorili u zatvor. Među njima je bilo ljudi starosti 16 –
Miloš Nikolić, čijeg su djeda Jovu ubile ustaše drugog dana Trojica 1943. godine u Srebrenici zajedno sa još 250 srpskih civila, rekao je Srni da su komunističke vlasti prikrivale istinu o ovom zločinu, iako je
Nismo zaboravili stradanje naših najmilih krvavog ljeta 1941. godine u srpskom selu Kalatima, kod Kulen Vakufa, srez Bihać. Ja sam potomak, jedne od mnogih stradalih i skoro zatranih porodica od strane ustaša 1941., iz sela
Treći juli 1941. osvanuo je kao i prva dva, lijep, sunčan i veoma pogodan za poljske radove. To malo muškaraca, žena i djece što je bilo oko kuća budno je motrilo i radilo. Radila je
Ustaški pokolj, 01. jula 1941. nad stanovništvom sela Donja Suvaja, smještenom između Srba i Donjeg Lapca, predstavlja najmasovniji ustaški zločin nad stanovništvom kotara Donji Lapac prije ustanka srpskog naroda u borbi za opstanak.[1] O razmjerama
Aprilski rat, hrvatska izdaja i pobuna, proglašenje NDH u Čapljini, ogorčene borbe za grad, okupacija prve srpske žrtve, uspostavljanje hrvatske vlasti i pripreme genocida. Piše: Milenko Jahura Za potpuno istrebljenje Srba idealna prilika posle Hitlerovog
Povodom 82 godine od početka velikog genocidnog Vidovdanskog pokolja hrvatske države nad srpskim narodom. Piše: Milenko Jahura(1. deo- uvodne napomene) Donja Hercegovina je geografsko-istorijska odrednica, koja se kod Srba, za razliku od Hrvata, danas retko
Ubijali su svakodnevno, odvozili na Velebit i tako ubijali nad bezdanim jamama. Gotovo koliko su ih dnevno odvozili iz Gospića na Velebit, toliko su dovozili novih zatočenika. Svoju izjavu o hapšenju i ubijanju Srba u gospićkoj kaznionici
Hrvatske vlasti su početkom juna 1941, započele plansku lividaciju Srba u istočnoj Hercegovini kako bi se riješili buntovnog epskog srpskog elementa prema crnogorskoj granici i kako bi uvukli muslimane u zločine i time ih vezali
Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
