arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Bastašić: Zlo koje je kulminiralo u Jasenovcu, počelo je u Gospiću, na Velebitu i Pagu i to ne smemo nikad da zaboravimo

U biblioteci „Vlada Aksentijević“ u Obrenovcu, 13. maja 2021, otvorena je izložba, a potom održana i tribina o kompleksu logora Gospić – Jadovno – Pag u kojem je, tokom leta 1941. godine, surovo ubijeno više od 40 hiljada Srba i Jevreja. Piše: Đurđica Dragaš Ukoliko se pitate otkud izložba o tom logoru u Obrenovcu, predsednik udruženja Jadovno 1941. Dušan Bastašić ima jednostavan i sasvim jasan odgovor. U kompleks logora Gospić – Jadovno – Pag, čije je formiranje okončano 24. juna 1941, dovođeni su, a potom tu i ubijani, Srbi i Jevreji sa čitave teritorije Nezavisne Države Hrvatske. To bi svaki Srbin u Srpskoj, Srbiji i rasejanju, trebalo da zna. Dakle,

bastasic

Dušan Bastašić o tome zašto su stratišta srpskog naroda zapostavljena i zaboravljena (VIDEO)

Dušan Bastašić, predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ je rekao da je veliki problem zbog kog su pojedina stratišta srpskog naroda kroz istoriju potpuno zapostavljena i zaboravljena taj što da bismo nešto zaboravili, prvo moramo to znati, a kroz naše obrazovanje se nije dovoljno govorilo o tim temama. Povodom osamdesetogodišnjice od početka Pokolja, genocida nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske i obeležavanju stradanja našeg naroda, pokrenuta su iznova važna pitanja poput: „Zašto su čak i neka od većih stratišta gotovo zaboravljena ili se za njih ne zna?“ i „Zbog čega se o ovim temama i danas uglavnom ćuti?“ Zamolili smo Dušana Bastašića, predsednika Udruženja Jadovno 1941. da prokomentariše navedeno. “Ono što

TV K3: Jasenovac – istorija i današnjica (VIDEO)

U emisiji „Potez“ koja je emitovana 27. aprila 2021, pored ostalog je bilo riječi o osamdesetoj godišnjici od početka Pokolja, genocida nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske i memorijalizaciji stradanja našeg naroda, kao trajnog zadatka i obaveze potomaka žrtava ali i nadležnih institucija. U emisiji sudjeluju: Željko Vujadinović, istoričar i Dušan J. Bastašić, predsjednik Udruženja Jadovno 1941. Zašto su čak i neka od većih stratišta gotovo zaboravljena ili se za njih ne zna? Zašto ova tema nije u dovoljnoj mjeri zastupljena u školskim programima? Zbog čega se o ovim temama i danas uglavnom ćuti? REPRIZA EMISIJE: Srijeda 28.april 2021. u 14:00 časova Urednik i voditelj: Jelena Demonjić

„Jasenovac – najveća srpska tragedija“ (VIDEO)

Udruženje ”Jadovno 1941.” iz Banja Luke, formirano 2010.godine, na razne načine pokušava da sačuva uspomenu na stradanja u kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, preteči jasenovačkog logora. Malobrojni preživjeli u tim logorima, prebačeni su u Jasenovac i tako postali prvi zatvorenici najvećeg stratišta NDH. O pomenutim logorima ni danas se ne zna dovoljno, iako je prema procjenama,za samo nekoliko mjeseci u njima,život izgubilo 40 hiljada ljudi. ”Jasenovac-najveća spska tragedija” , na tu temu govorili su učesnici emisije “Izazovi” BN TV. Dugo očekivani filma „Dara iz Jasenovca“, reditelja Predraga Antonijevića i scenarise Nataše Drakulić koji govori o stradanju Srba, Roma i Jevreja u logoru Jasenovac, izazvao je veliku pažnju

Dušan Bastašić: Film Dara iz Jasenovca je uzrok tektonskog pomjeranja na području sjećanja srpskog naroda na Pokolj – genocid počinjen nad Srbima od strane NDH (VIDEO)

Djevojčica Dara, njena braća i druga djeca koju smo mogli vidjeti u filmu, predstavljaju personifikaciju hiljada djece koja su postradala u Pokolju, genocidu počinjenom nad Srbima od strane Nezavisne države Hrvatske. Opet se potvrdilo da je filmska umjetnost platforma sa koje se na najefikasniji i najefektivniji način dopire do duboko zapretanih karika, istorijskih zapisa našeg identitetskog lanca, o traumatičnim događajima iz perioda Drugog svj. rata. Povodom emitovanja filma „Dara iz Jasenovca“, dr Dušan Bastašić, predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke, bio je gost u emisiji Srpska danas – RTRS. Priredila redakcija UG Jadovno 1941.

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Bastašić: Breme dramatičnog porodičnog iskustva nije lako ni za potomke žrtava Pokolja ni za potomke dželata

U petak 05. februara 2021. na RTS – Radio Beograd 1, gost emisije „U središtu pažnje“,  bio je Dušan Bastašić, predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke. Udruženje okuplja potomke i poštovaoce žrtava kompleksa logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag. Film „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Antonijevića, srpski kandidat za nagradu „Oskar“, premijerno je prikazan u bioskopima nekoliko američkih država. Distribuciji su prethodile brojne polemike, sporna ocena magazina „Varajeti“ da je reč o srpskoj propagandi, reagovanja domaćih zvaničnika i rat na društvenim mrežama između srpskih i hrvatskih korisnika. Kako je i zašto srpski film toliko uzburkao duhove? Kako je moguće da istina o događajima od pre osam decenija, ispričana

POGLED: Bastašić – Da se utvrdi Dan sećanja na srpske žrtve (VIDEO)

Bastašić govori da je u Hrvatskoj postojao kompleks logora koji se prostirao od Gospića do Paga u vreme Drugog svetskog rata. “Naša stručna javnost do danas nije ustanovila Dan sećanja na žrtve genocida počinjenog nad srpskim narodom, mi taj datum nemamo. Nemamo ni muzej, ni memorijalnu sobu niti kompleks posvećen srpskim žrtvama, a svu svoju energiju usmerili smo da se dodvorimo hrvatskoj istoriografiji” – kaže Dušan Bastašić, predsednik Udruženja “Jadovno 1941”. Bastašić govori da je u Hrvatskoj postojao kompleks logora koji se prostirao od Gospića do Paga u vreme Drugog svetskog rata. “Prvi likvidacioni centar u Hrvatskoj je bio u Gospiću. U taj kompleks su bile uključene bezbroj kraških jama

Bastašić: Profesore, zašto osporavate Pokolj?

Još ne tako davno, istoričar Goran Latinović je za udruženje građana Jadovno 1941. i njegove osnivače znao reći da su spiritus movens na polju čuvanja sjećanja i pamćenja na srpske žrtve Genocida. Šta se to u međuvremenu desilo, što je u potpunosti izmjenilo tu percepciju? U nedavnom intervjuu beogradskom listu Pečat, prof. dr Goran Latinović se (opet) okomio na odluku udruženja građana Jadovno 1941. da terminološkom odrednicom Pokolj imenuje zločin Genocida počinjen nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske i pozove akademsku zajednicu i najširu javnost da odluku podrži. Kada se istoričar, koji predaje nekoliko obaveznih i izbornih predmeta iz nacionalne savremene istorije, vanredni profesor i Prorektor za naučno-istraživački rad

Umanjivanjem broja srpskih žrtava Jasenovca negira se Pokolj

Teško pada kada se neka zvučna imena iz sastradalne jevrejske zajednice, javno slože sa hrvatskom procjenom broja žrtava kompleksa logora smrti Jasenovac – Donja Gradina. Piše: Dušan J. Bastašić Hrvatski istoričar Dragan Markovina se opet oglasio na portalu Peščanik . Baš nešto „zaredao“ ove godine. Sjećate se, to je jedan iz malobrojne ekipe hrvatskih povjesničara koji pored Hrvoja Klasića, Tvrtka Jakovine i Ive Goldštajna, interpretirajući istorijske činjenice vezane najčešće za srpsko – hrvatske odnose u prošlom vijeku, godi srpskom uhu naspram notornih Josipa Jurčevića, Igora Vukića, Zvonimira Despota, Stjepana Razuma i (ima ih još) da ne nabrajam dalje. Slovi kao umjeren, odmjeren i jugonostalgičan pa ga mediji iz Srbije rado

Manastir Slanci: Pomen žrtvama logora Gospić–Jadovno–Pag

Istoričar prof. dr Miloš Ković smatra da sećanje na genocid u NDH treba da bude ugrađeno u temelje srpskog nacionalnog identiteta. U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u selu Slanci kod Beograda održan je pomen za 40.000 žrtava koncentracionog logora Gospić–Jadovno–Pag. Ove godine, zbog epidemije, porodice i poštovaoci žrtava nisu mogli da odu na mesto stradanja. Pomen za nevino stradale Srbe u NDH služio je otac Stefan iz manastira Svetog arhimandrita Stefana u Slancima i rekao da ne samo da je važno sećati se žrtava, već da one treba i da nas upute ka porukama iz jevanđelja. „Njihova žrtva ima pun smisao upravo u tome ako nas prizove ka životu vrlinskom,

Bari Lituči: Nadamo se da komentari koje je izneo Dragoslav Ilić, istoričar zaposlen u državnoj ustanovi, ne odražavaju stavove Vlade Republike Srpske

Kritika postavljanja spomenika žrtvama Jadovna i Paga u Njujorku je potpuno neopravdana, naročito ako se ima u vidu da uporediv spomenik žrtvama tih stratišta ne postoji ni u Republici Srpskoj ni u Republici Srbiji. ENGLISH / ENGLESKI Prošlo je dve godine otkako je Skupština udruženja građana Jadovno 1941, donijela odluku da genocid počinjen nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj i pozvala stručnu i najširu javnost da to usvoji. Od tada pa do danas, unatoč tome da je našu odluku podržalo niz eminentnih članova srpske akademske zajedice i nekoliko udruženja potomaka žrtava Pokolja, ne prestaju negativne reakcije, osude pa i uvrede na račun udruženja Jadovno 1941. koje

Bastašić: Podrška odluci jevrejskih opština da bojkotuju skup u Jasenovcu

Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan J. Bastašić izjavio je da potpuno razumije i podržava odluku jevrejskih opština u Hrvatskoj da bojkotuju komemorativni skup posvećen obilježavanju 71 godine od proboja jasenovačkih logoraša.  „To okupljanje organizuje se pod pokroviteljstvom hrvatske države, koja ne samo da `glasno` ćuti na reinkarnaciju ideologije fašizma i ustaštva, nego i izjavama nekih svojih ministara, saborskih poslanika i evropskih parlamentaraca ispoljava otvorenu blagonaklonost prema ovim zastrašujućim pojavama“, rekao je Bastašić. On je izrazio nadu da će jevrejska zajednica istrajati u svojoj odluci, posebno zbog neprihvatljive i uvredljive muzejske postavke u Spomen-području Jasenovac. „Žalosno je da se vođe srpske zajednice u Hrvatskoj još nisu jasno odredile prema

Efraim Zurof i episkop Jovan Ćulibrk (Foto: Tanjug)

Aktuelno i danas: Pismo Episkopu Jovanu Ćulibrku

Obraćam vam se lično, jer ste posljednjim istupom gurnuli šaku u ranu, koja ne zarasta ni nakon 74 godine i koja se prenosi u mojoj porodici sa koljena na koljeno. Gospodine Episkope, predsjedniče Odbora za Jasenovac Svetog Sabora SPC, predsjedniče Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida, predsjedniče Komisije grada Beograda za izgradnju Memorijalnog kompleksa na Starom sajmištu. Za razliku od prvog pisma kojim sam vam se obratio kao osnivač i predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banja Luke, ovaj put vam se obraćam lično. Razlog tome ne leži u činjenici da sam nedavno dobio pismo sekretara Odbora za Jasenovac Svetog Sabora SPC, a kojim vi predsjedavate, u kome me se kao

radio-televizija-srbije.jpg

Emisija „U središtu pažnje“, RTS – Radio Beograd 1 (Audio)

U Središtu pažnje Radio Beograda u utorak 21.10.2014. godine gosti su bili dr Dušan Bastašić, predsednik udruženja građana „Jadovno 1941“ iz Banja Luke, prof. Boris Begović, član Udruženja i prof. na Pravnom fakultetu u Beogradu i Jovo Bakić, sociolog i prof. na Filozofskom fakultetu u Beogradu. O logorima Gospić – Jadovno – Pag ni danas se ne zna dovoljno, iako je, prema procenama, za samo nekoliko meseci u njima život izgubilo oko 40 000 ljudi. Govorilo se o zaboravljenim žrtvama i kulturi sećanja. Mogu li se graditi normalni odnosi među narodima ako se žrtvama ne oda počast i ako se mesta stradanja ne obeleže i ne poštuju? Poslušajte emisiju: Emisija

dusan-bastasic-obracanje.jpg

Jadovno 26. jun 2011. – Obraćanje Dušana Bastašića, predsjednika UG Jadovno 1941.

English Gospođo izaslaniče predsjednika Republike Hrvatske, vaše Ekselencije, dame i gospodo, dobar dan. Gospodine predsjedniče Republike Srbije, preosvećeni Vladiko, časni oci, braćo i sestre, pomaže Bog! Pozdravljam vas u ime Udruženja građana Jadovno 1941 iz Banjaluke, udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Gospić 1941. Posebno želim da pozdravim učesnike juče završene prve međunarodne konferencije o kompleksu ustaških logora Gospić –  Jadovno 1941. Sa nama su danas naučnici iz Izraela, Italije, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Hrvatske, Republike Srpske i Srbije, kojima dugujemo zahvalnost za vrijeme i trud koje su odvojili da bi se istina o Jadovničkom stradanju verifikovala na način primjeren istorijskoj nauci. Posebno pozdravljam i italijanskog senatora gospodina

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.