arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

LUPEŽ JE UVIJEK LUPEŽ! Luko Paljetak o Srbima i srpskoj kulturi

Grad Dubrovnik je odbio da izda dozvolu Radio Televiziji Srbije koja je imala namjeru da snimi film o kulturi Srba u Dubrovniku. Prema riječima gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića u dopisu koji je uputila RTS jasno su navedena imena istaknutih Srba rimokatolika među kojima su: Ruđer Bošković, Vlaho Bukovac, Baltazar Bogišić i mnogi drugi. Hrvati su se veoma uznemirili zbog novog Zakona o kulturnom nasleđu Republike Srbije, po kome se dubrovačka književnost do 1867. godine smatra podjednako srpskom, koliko i hrvatskom kulturom. Žestoke reakcije i teške riječi pojedinih političara nisu ništa neuobičajeno, ali u vrijeđanju Srba ovoga puta najdalje je odmakao hrvatski akademik i dubrovački pjesnik Luko Paljetak. – Nisam čitao

Dragan Markovina: Zločin na Lisačkim Rudinama je od početka tretiran kao stvar o kojoj se ne razgovara

U antiratnoj drami “Okupacija u 26 slika” Lordana Zafranovića kultna je scena iz autobusa, u mjestu Lisačke Rudine poviše Stona, u kojoj na okrutan način od strane ustaša bivaju ubijeni građani srpske nacionalnosti. UBOJICE SU BILE NAORUŽANE NOŽEVIMA, MALjEVIMA… Kako piše povjesničar Franko Mirošević u knjizi “Dubrovački kotar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj”, radilo se tu o “vrhuncu svireposti jer su ustaše uglednim građanima srpske nacionalnosti zabijali čavle u glavu”. Napisao je on i da je ovaj događaj pospješio odluku talijanske vojske o reokupaciji Druge zone, odnosno procjeni da ne žele stanovništvo prepustiti na nemilost domaćih izdajnika. UBIJEN OTAC IZETA HAJDARHODžIĆA U svakom slučaju ubijeni su: željeznički strojovođa Jovo Pravica, posjednik

Miroljub Jevtić: Tajna dubrovačkih Srba rimokatolika

Bitno je da sve ove ljude, koje smo naveli kao Srbe, tako nacionalno određuju i današnji hrvatski izvori. Da li su se ikada stanari Banovog brda, Ulice Antuna Fabrisa na Savskom vencu ili Mede Pucića na Paliluli pitali otkud ova imena? Nažalost, ogroman broj se nikada nije zamislio nad ovim nazivima. A da li bi trebalo – neka pokažu sledeći redovi. Ti ljudi, kao i mnogi drugi, bili su Dubrovčani starinom. Dakle, ni od kuda nisu došli u taj lepi grad, a naročiti nisu došli iz Šumadije. A bili su Srbi. Pri tome to nisu bili nepismeni seljaci kojima je neko pametniji mogao utuviti u glavu da su nešto što

Dubrovnik u NDH

Dubrovnik je bombardovan 6. aprila 1941. Grad je branila protivavionska baterija na Montovjerni. Veliki broj dobrovoljaca prijavljivao se ali ih vojska nije primila. Izvor: SLOBODNA HERCEGOVINA ; Autor: SAŠA NEDELjKOVIĆ ; april 2019. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Posle rasula vojske franjevac otac Toma Tomašić sa grupom domagojaca razoružavao je na gradskim vratima od Pila vojnike koji su išli svojim kućama. Oružje je prenosio u ustaške centre. Prve nemačke motorcikliste 17. aprila 1941.

Jovan Janjić: Dubrovnik – grad Srba bez Srba

Mnogo čega je bilo, pa ga više nema; niti za mnogo šta od toga što je bilo na zemlji svedočanstava više ima.   Ljudi, prepuštajući se zlu, brišu tragove postojanja onoga što im nije po volji, a onda nastoje da obrišu i tragove takvog svog rušilaštva. Nikada nijedni tragovi, bez pokajanja i oprosta, ne mogu se obrisati. Mogu se prikriti na zemlji, ali ostaju vidni na nebu. A potrebno je da oni budu vidni i na zemlji, da bi ljude u potonjem vremenu opominjali, da i oni sami ne bi postali rušitelji i uništitelji. Jer, na zemlji čovek sudbinu svoju za večnost gradi. Dubrovnik, grad srpskog imena, nekada je bio

Foto: YouTube Screenshot

LORDAN ZAFRANOVIĆ 40 GODINA KASNIJE: Scene zločina iz autobusa stvarno su se desile na putu ka Popovom polju!

– Moja mater nije išla dalje od Splita, a za života je promijenila osam država! Printscreen Tanjug/Video Tako je 16. decembra 2018. u Beogradu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, obraćanje započeo Lordan Zafranović, otvarajući jubilarnu projekciju svog velikog i osporavanog filma „Okupacija u 26 slika“, a koji je 2018. godine slavio 40 godina od završnog snimanja i prikazivanja pred jugoslovenskom i svjetskom publikom. Film koji je 1978. godine snimio mladi jugoslovenski reditelj, diplomac čuvene praške akademije, uzdrmao je i publiku i stručnu javnost, a državne službe opomenuo na strašne zločine prekrivene prisilom ćutanja. Kao da su svi već bili zaboravili hercegovačke jame, grobna jasenovačka polja, djecu sa Kozare, krvavo more

Promocija knjige “Gospar Mato Gracić nastanak i nestanak Srba rimokatolika u Dubrovniku”

Knjiga „Gospar Mato Gracić Nastanak i nestanak Srba rimokatolika u Dubrovniku” u izdanju izdavačke kuće „Narodna prosveta” autora Predraga Savića i Saše Nedeljkovića novi je doprinos istraživanju prošlosti Srba u Dubrovniku. Srbi rimokatolici nisu pristali da njihovu nacionalnost određuje vera. U knjizi se prikazuje razvitak i rad srpskih društava u Dubrovniku pre i posle Prvog svetskog rata. Zahvaljujući njihovoj aktivnosti Dubrovnik je bio centar Srba u Dalmaciji. Najvažnija srpska kulturna ustanova Dubrovnika bila je Matica srpska u Dubrovniku. Od dubrovačkih društava društvo Srpska Zora bilo je centralno privredno i prosvetno društvo Srba u Dalmaciji. Gracić je bio veleposednik i vlasnik Srpske štamparije u kojoj su štampane knjige Matice srpske i

Gospar Mato Gracić – nastanak i nestanak Srba rimokatolika u Dubrovniku

Knjiga „Gospar Mato Gracić Nastanak i nestanak Srba rimokatolika u Dubrovniku” u izdanju izdavačke kuće „Narodna prosveta” je novi pokušaj beleženja sudbine Srba u Dubrovniku na 241 strani.  Rad na knjizi pomagao je predsednik Srpskog Narodnog Vijeća profesor dr. Milorad Vukanović. Kako je došlo do ove knjige. Slušao sam od svoje majke priče o životu njene porodice u Dubrovniku pre i posle Prvog svetskog rata. Kad sam postao istoričar počeo sam da izučavam i pišem o prošlosti srpskih društava u Dubrovniku. Uvideo sam koliko sam malo znao o Srbima u Dubrovniku. Naišao sam na ime starešine društva Srpskog sokola Dušan Silni Mate Gracića. O njemu sem podataka u tadašnjoj predratnoj

Napadi na Srbe u Dubrovniku pre Aprilskog rata 1941.

I pre stvaranja Banovine Hrvatske Srbi u Dubrovniku bili su izloženi napadima hrvatskih separatista. Srpski list „Dubrovnik” preneo je iz „Samouprave” od 31. jula 1937. članak pod nazivom „Nemili događaji u Dubrovniku” u kome se ističe : „Poslije proslave Mačekovog imendana i poslije jednog harangirajućeg govora … prof. Mišetića, … došlo je u noći do nemilih demonstracija i razbijanje izloga. Stradale su samo one radnje, koje nisu izvjesile plemensku zastavu i koje ne smatraju imendan g. Mačeka — „državnim praznikom”. G. Mišetić je prijetio kako će se proliti krv i spomenuo je Srbe … Sudeći po svemu izvjesna gospoda javni i tajni provokatori žele da se opet ponovi 1914 godina.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.