arrow up
Branko_Copic.jpg

BRANKO..

Kad zaželiš pobjeći od stvarnosti i vratiti se snovima djeteta, pođe ruka prema polici sa njegovim knjigama. Generacije su odrasle uz njegove knjige. Piše: Жeljko Kresojević Branko kaže da je njegov začarani svijet sav satkan od bajki i maštarenja, mjesečine i prozračne svile, bio svojevrsni svijet oktobra, ali onog našeg, krajiškog, smirenog, zlatnog oktobra u ranu jesen, o Miholjdanu, kada su im u kuću dolazili dragi gosti, kad je sve bilo puno priča i obilja, kad je i mačka bila sita i miroljubiva, a miš debeo i bezbrižan… Ti đedovi oktobarski dani predstavljaju osnovnu riznicu svih njegovih literarnih motiva. Sad tek vidim kolika je sreća bila odrasti na selu uz

Osvetnik kragujevačkih đaka: Vitez pravoslavlja – Nikšićanin Veselin Šijaković

Danas je još jedna tužna godišnjica od najtužnijeg „prozivanja V-3“ i strijeljanja đaka u Kragujevcu. A čini se, da je Srbija potpuno zaboravila svog heroja, koji je pale đake osvetio! Danas je još jedna tužna godišnjica od najtužnijeg „prozivanja V-3“ i strijeljanja đaka u Kragujevcu. A čini se, da je Srbija potpuno zaboravila svog heroja, koji je pale đake osvetio! Marta 1943. godine, u Vrnjačkoj banji, Veselin Šijaković je ubio gestapovskog oficira, jednog od najodgovornijih za nacistički zločin u Kragujevcu 21. oktobra 1941, kada je strijeljano 3.000 civila, od kojih 300 učenika. Veselin Šijaković je rođen 1924. godine u Nikšiću gde su se njegovi roditelji doselili iz Andrijevice. Sa bivše

„Pucajte, ja i sada držim čas!”: Herojski neprevaziđeni profesorski uzor – simbol otpora

Izgovorio ju je Miloje Pavlović, direktor Kragujevačke gimnazije, a iako je autentičnost ove informacije kasnije osporavana, rečenica je ostala simbol otpora nacističkom teroru. Rečenica iz naslova izgovorena je prije 80 godina na današnji dan, kada se za vrijeme Drugog svetskog rata u Kragujevcu odvijala Krvava bajka. Izgovorio ju je Miloje Pavlović, direktor Kragujevačke gimnazije, a iako je autentičnost ove informacije kasnije osporavana, rečenica je ostala simbol otpora nacističkom teroru. U savremenom dobu kojem svjedočimo ova rečenica djeluje kao hiperbola iz epske narodne poezije, no ujedno je zato valja ponavljati i dozvoliti da djeluje „vaspitno“ na današnje profesore. Razlog tome je više nego očigledna degradacija profesorske struke, koja u vrijeme političkih

Distressing messages to loved ones before the execution in Kragujevac: Goodbye, my heart, today I…

Those from Kragujevac who were shot wrote their last messages to their loved ones immediately before their execution, and some of their last words are preserved in Museum “21. October”. SERBIAN Those from Kragujevac who were shot wrote their last messages to their loved ones immediately before their execution, and some of their last words are preserved in Museum “21. October”. * High school student Ljubiša was only 17 years old when he was taken before the firing squad, and he left a message for his parents: “Dear dad and mom, greetings, for the last time. Ljubiša”. Unfortunately, his father never read the message, because he too, unknown to Ljubiša, was captured and

Obilježavanje stradanja Srba u Palančištu kod Prijedora

U nedjelju 23.10.2022. sa početkom u 9 časova, u Malom Palančištu, kod Prijedora, u parohijskom hramu posvećenom Uspenju Presvete Bogorodice, biće služen parastos i obilježeno 80 godina od pokolja, kada su ustaše za samo jednu noć na zvjerski način ubile 342 stanovnika srpske nacionalnosti, među kojima je bilo 226 djece. U noći između 22. i 23. oktobra 1942. godine, grupa ustaša, pripadnika Druge ustaške satnije Osme ustaške bojne, predvođena ustaškim poručnikom Batinićem, izvršila je pokolj nad stanovništvom Velikog Palančišta. Ustaše su bez upotrebljenog vatrenog oružja, noževima, sjekirama, maljevima i vješanjem ubile 342 stanovnika, među kojima je bilo 226 djece do 17 godina starosti. Te noći, na isti način ubijeno je

Stojan Protić 1921. godine: Vidovdanski ustav, ovakav kakav se predlaže, je grobar Srbije i srpstva

Stojan Protić je bio u pravu, baš kao što znamo da se njegovo “proročanstvo” ostvarilo tačno u godinu, jer se Jugoslavija raspala 1941. godine, 20 godina nakon ovog razgovora, a potom nakon ponovljenog eksperimenta, još jednom definitivno 1991. godine. Piše: Goran Petrović Verovali ili ne, i ja sam jednom plakao. Ne kao dete, naravno, već kao odrastao čovek pre petnaestak godina. Zašto? Da li mi se nešto desilo? Nešto neprijatno i bolno? Da li mi je neko umro ili sam doživeo neki materijalni gubitak? Ne, ništa od toga. Plakao sam čitajući jednu knjigu. Nešto ljubavno ili neku dramu? Ne, nije ni to u pitanju. Plakao sam, čitajući jednu knjigu sa

Жivot priča: Mali ustaša

Priča o čoveku kroz čiji se život prelomila istorija naših prostora. Već na početku Drugog svetskog rata ustaše počinju da čiste srpska sela i stižu do njegove Perne. Na kućnom pragu ubijaju majku i sestru, a njega je zadesila neobična sudbina. Imao je samo tri godine kada se obmotao ustaši oko nogu i molio da ne zakolje i njega. Tako mu je pošteđen život. Nedugo zatim stigao je u Jasenovac gde je ustašama bio igračka. Terali su ga da pokaže kako se kolje čovek. Mesto koje je garantovalo smrt kao jedini ishod, neobičnom sudbinom mu je donelo nove roditelje. Жivot mu je spasen po drugi put. I kada je život

PREBILOVCI THE MOST IMPORTANT LESSON: A village in Herzegovina is one of the potential locations for student excursions

A lesson in the history of national suffering, struggle for life and victory over death in the Serbian language can be called – Prebilovci. A village in Herzegovina, which entered the world annals as a place of multiple mass crimes and a symbol of resurrection and victory of life over death. SRPSKI Written by: R. DRAGOVIC Prebilovci is also a metaphor for the Serbian people as a whole, which despite unimaginable suffering survived and is still alive today. Therefore, there is no better place than Prebilovci for the generations of this time to get to know the past and choose their path to the future. In this place, the memory of the genocide

PREBILOVCI NAJVAЖNIJA LEKCIJA: Selo u Hercegovini jedan od potencijalnih lokaliteta za đačke ekskurzije

Čas istorije nacionalnog stradanja, borbe za život i pobede nad smrću na srpskom jeziku može da se zove – Prebilovci. Selo u Hercegovini, koje je ušlo u svetske anale kao mesto višestrukog masovnog zločina i simbol vaskrsenja i pobede života nad smrću. ENGLISH Piše: R. DRAGOVIĆ Prebilovci su i metafora srpskog naroda u celini, koji je uprkos nezamislivom stradanju opstao i živi i danas. Od Prebilovaca, otud, nema boljeg mesta da generacije ovog vremena upoznaju prošlost i biraju svoj put u budućnost. Na ovom mestu živo i opipljivo je sećanje na genocid u njegovom najstrašnijem obliku. Hercegovački kamen ovog sela svedočanstvo je višestrukog vaskrsenja i živo istorijsko gradivo. Sve to

Bojanić: Svi danas znamo za surovi Kragujevački oktobar… kada su stradala i deca. A za Draginac?

Zločin u Dragincu, prethodio je zverstvima nemačkih nacista u Kraljevu i Kragujevcu tokom oktobra 1941. god, veliko je pitanje zašto je u prethodnim decenijama postepeno zaboravljan, zato i vrlo malo ljudi zna o ovom zločinu. Pitam se zašto zločin u Dragincu kod Loznice nema u udžbenicima i medijima, a i slabo ko zna za taj nacistički zločin koji ima iste razmere kao i zločin (masakr) u  Kraljevu (od 15. do 17.oktobra) i Kragujevcu (od 19 do 21.oktobra). To je zločin kada su streljani stanovnici Jadra koji su izvršili nemci u periodu od 14. do 19. oktobra 1941. god. Tada su ubijana deca (više od 300), žene, muškaraci i staraci, spaljena

Death itself, the act of dying – that was not clear to me, I had no idea about it

It has been eight years since the passing away of Milan Bastašić, my father, a former eleven-year-old boy, a Jasenovac concentration camp inmate. Serbian version On this occasion, I am transcribing part of his testimony, published in 2010. in the book “Bilogora and Grubišno Polje 1941-1991”, which he authored. At the age of less than twelve, as a boy classified among men, he was transported to Jasenovac concentration camp in a cattle wooden wagon from his native Grubišno Polje.  Due to a combination of circumstances that cannot be accidental, after two months, as the patient fell ill with typhus, he returned home. He survived. The only surviving boy- Jasenovac camp inmate from

POSMRTNE OSTATKE ЖRTAVA BACIO NA DEPONIJU? POKS podneo krivičnu prijavu protiv Čankovog funkcionera: Prikrio dokaze ratnog zločina

Pokret obnove Kraljevine Srbije (POKS) podneo je krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora Muzeja grada Novog Sada Ilije Komnenovića, kadra Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenada Čanka jer je, kako tvrde, naložio da se posmrtni ostaci 80 ljudi koji su čuvani u prostorijama muzeja bace na deponiju, kako bi se prikrili dokazi za ratni zločin iz 1944, na lokalitetu Rajine šume u Novom Sadu, koji je počinila 11. Vojvođanska udarna brigada pod komandom hrvatskog generala, Ivana Rukavine. – Ovo nezapamćeno, anticivilaizacijsko nedelo mora biti kažnjeno od strane našeg pravosuđa, jer se ovde ne radi samo o prikrivanju ratnog zločina, nego i o uskraćivanju prava potomcima žrtava da ih dostojanstveno sahrane. Prošlo je

Spomenik palim borcima u hercegovačkom selu Hum

Na prednjoj strani nalazi se koalicija, koja se u komunističkoj vizuri na ovim prostorima udružena borila protiv tzv. NOP-a: ustaše, Italijani, Nemci i četnici. Na početku rata, četnik, da li iz početnog sažaljenja ili kukavičluka, okreće glavu i beži od sukoba sa partizanima. Na drugoj kompoziciji, ista koalicija udara na nejač. Dok otac Hercegovac, rodoljub, prkosi zločincima, majka čuva decu koja su joj se svila oko suknje. Ali četnik sada nasrće prvi, sa isukanom kamom, da kolje. I to je to. Ovakva spomen obeležja nisam zapazio u hrvatskim selima, već u srpskim u kojima je trebalo konstruisati simetriju u zločinima „domaćih izdajica“, četnika (Srba) i ustaša (Hrvata), često i uz

PRIDVORAČKE ЖRTVE DOČEKALE SPOKOJ: Nakon 81 godine sahranjene žrtve ustaškog zločina (VIDEO)

Nakon 81 godine, posmrtni ostaci sedam preostalih pridvoračkih novomučenika sahranjeni su u kripti, na Gradskom groblju u Trebinju. U ljeto 1941. mučki je ubijeno 13 Srba. Stradali su od komšija, ustaša i muslimana, i bačeni u jamu. Zbog sistematskog zataškavanja ustaških zločina, humke su dugo bile bez spomen-obilježja. Na pomenu u Trebinju okupili si se potomci da dostojanstveno isprate stradalnike. Među njima i Жeljko Šakota koji kaže da mu je jedina želja bila da se Srbi koje su ustaše ubile i bacile u Pridvoračku jamu dostojanstveno sahrane. – Danas su mi osjećanja pomiješana, tužan sam što se 81 godinu čekalo, ali sam srećan što je spomenik napokon podignut i zahvalan

Strašne ispovesti srpskih žrtava zgrozile Austrijance: Čule se u Beogradu gde je suđeno zlikovcima

Ovaj film je bio potreban Austrijancima, jer o zločinima koje su činili njihovi sunarodnici tokom Drugog svetskog rata nisu ništa znali, kaže za Sputnjik autor dokumentarnog filma „Dva lica rata“ Zoran Dobrić. Film koji je snimio u produkciji austrijske državne televizije ORF, premijeru je imao danas u Srbiji, a u petak će biti emitovan i na RTS. Piše: Senka Miloš U organizaciji Muzeja žrtava genocida, stručnjacima koji se bave ovom tematikom, prikazan je premijerno u Jugoslovenskoj kinoteci, u Uzun Mirkovoj ulici u Beogradu. Premijera na mestu gde je bio Vojni sud I ne slučajno baš na tom mestu. U ovoj zgradi zasedao je Vojni sud, tu je suđeno generalu Aleksandru

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.