arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

U Banjaluci otvaranje izložbe „Agresija u 78 slika“

U Banjaluci će danas biti otvorena izložba „Agresija u 78 slika“ beogradskog Kulturnog centra „Čukarica“, na kojoj će biti predstavljeno 78 fotografija koje su nastale od 24. marta do 10. juna 1999. godine, u vrijeme NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije. Izložbu, čiji je autor foto-reporter beogradskih „Večernjih novosti“ Zoran Jovanović, organizuju Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i Studentska organizacija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci. Osim Jovanovićevih, na izložbi će biti predstavljene i fotografije njegovih kolega iz „Novosti“ – Matije Kokovića, Miloša Cvetkovića, Gorana Šljivića, Dragana Milovanovića, Alekse Stankovića, Igora Marinkovića, Nikole Fifića, kao i fotografije foto-reportera Tanjuga Rade Prelića, saopšteno je iz Republičkog

Američki novinar se izvinio zbog bombardovanja RTS-a

Američki istraživački novinar Džeremi Skejhil izvinio se u ime svoje države zbog toga što je, kako je rekao, tokom NATO bombardovanja hladnokrvno ubila 16 radnika Radio-televizije Srbije, prenosi Tanjug. Skejhil, koji je i suosnivač „The Intercept” ponudio je izvinjenje na otvaranju međunarodne konferencije „Kraj nekažnjivosti za zločine nad novinarima”, jer, kako je rekao, do sada niko tu reč nije izgovorio niti je neko proglašen krivim za bombardovanje RTS-a. „Nikada od moje vlade niste čuli izvinjenje. Žao mi je što je moja vlada hladnokrvo ubila članove vaših porodica. Ja kao Amerikanac odgovoran sam za to bombardovanje”, rekao je Skejhil, prenosi RTS. Ono što je SAD uradio bio je ratni zločin, a

Dvije decenije od NATO bombardovanja zgrade RTS-a

U NATO bombardovanju zgrade Radio-televizije Srbije /RTS/ u Beogradu prije 20 godina poginulo je 16 radnika te medijske kuće. Zgrada RTS-a pogođena je 23. aprila 1999. godine u 2.06 časova i to je bio prvi slučaj da je medijska kuća proglašena legitimnim vojnim ciljem, podsjećaju iz RTS-a. Međunarodna organizacija za ljudska prava „Hjuman rajts voč“ 2000. godine je saopštila da nije bilo opravdanja za bombardovanje televizije. Bivši direktor RTS-a Dragoljub Milanović 2002. godine osuđen je na 10 godina zatvora jer nije poštovao naređenje tadašnje Savezne vlade da ljude i tehniku izmjesti iz objekata u Aberdarevoj i Hilandarskoj ulici. Čelnici NATO-a tvrdili su da je napad bio opravdan, a specijalna komisija

Grobnica kod Đakovice krije tela 20 Srba?

U blizini metohijskog grada, po svemu sudeći, otkriveni posmrtni ostaci osoba kidnapovanih 1998. i 1999. Na lokaciji nedaleko od Đakovice, za koju se pretpostavlja da je masovna grobnica, krajem prethodne nedelje pronađeni su posmrtni ostaci tri osobe. Veruje se da pripadaju Srbima kidnapovanim tokom 1998. i 1999. godine. Iskopavanje će biti nastavljeno tokom sledeće nedelje. Sumnja se da se u ovoj masovnoj grobnici nalaze posmrtni ostaci još dvadesetak osoba. Da su na pomenutoj lokaciji na periferiji grada ekshumirana tela tri osobe, potvrdila je i Tarja Formisto, zamenik direktora Euleksovog Odeljenja za sudsku medicinu (DFM). – Zasad smo otkrili tri tela i iskopavanje je u toku. Prve indicije su da ostaci

Ulica Milenku Pavloviću

Osečina se seća pilota poginulog u NATO agresiji Pilot pukovnik Milenko Pavlović (na slici), komandant lovačke eskadrile Vojske Jugoslavije, koji je poginuo 4. maja 1999, za vreme NATO agresije, iznad Valjeva, dobiće ulicu u Osečini. Njegovo ime će poneti sadašnja Bolnička ulica u centru varoši, a svečano otvaranje zakazano je za 4. maj. Pavlović je komandant 204. lovačko-avijacijskog puka postao je godinu pre NATO agresije. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, a Eparhija valjevska dodelila mu je Orden Svetog vladike Nikolaja. Autor: B. P. Izvor: VEČERNjE NOVOSTI

Milijana Baletić: Kosmet srpski Notr Dam

Osećati bol u trenucima dok „njima“ gori njihova „Bogorodica Ljeviška“ – njima koji su našu toliko puta palili, rušili i ranjenu je otimali, da negde tamo u njihovim kandžama, mučenički polako skončava i nestane – može samo onaj narod i pojedinac koji je zdrav!!! Petnaestog aprila, šest dana pre katoličkog Uskrsa, u 6 i 50 posle podne, izbio je požar u – simbolu Francuske i celog katoličanstva – katedrali Notr Dam! Njenu lepotu i život dug 850 godina gutao je punih osam i po sati plamen, pred kojim je bilo nemoćno gotovo pola hiljade vatrogasaca! Gasili su vatru sa zemlje, jer kanaderi nisu smeli krenuti u spasavanje zbog opasnosti da

Otvorena izložba „Odbrana 78” o NATO agresiji

Izložba je multimedijalna i interaktivna postavka koja prvi put prikazuje video i štampane materijale koji do sada javnosti nisu bili prikazani NATO agresija je bila poslednji veliki zločin 20. veka. NATO agresija je bila završetak jednog strašnog i krvavog veka, u kome Srbi nisu zaslužili da izgube milione ljudi. Srbija ni jednim svojim postupkom nije ničim ni izazvala ni skrivila NATO agresiju. Nema nikakve srpske krivice u NATO agresiji i strašnom ratu 1998. i 1999. godine, istakao je ministar odbrane Aleksandar Vulin otvarajući izložbu Ministarstva odbrane i Vojske Srbije „Odbrana 78”, posvećenu obeležavanju 20 godina od odbrane otadžbine od NATO agresije u izložbenom prostoru Muzeja Grada Beograda. Mi gledamo u

Srpski junak sa Košara: Požurio da ode i odsluži vojsku

Dejan Kostić iz Klenka, heroj sa Košara. Sa 200 saboraca branio položaj od OVK Pre tačno dve decenije, kada su vođene najžešće borbe sa albanskim teroristima i NATO alijansom, među 108 srpskih vojnika koji su dali život za Srbiju na Košarama, bio je i Dejan Kostić (20) iz Klenka, kod Rume. Ovaj golobradi mladić se dobrovoljno prijavio za služenje vojnog roka, a mir u večnoj kući pronašao je tek šest godina posle pogibije na Prokletijama. Potresne slike, kada je među posmrtnim ostacima deset srpskih vojnika, došao da identifikuje svog bratanca, Nikoli Kostiću, ni posle toliko godina ne blede. U razgovoru za „Novosti“, stric opisuje Dejana kao pravog borca i heroja,

SIMBOL SVIH NAŠIH BOLOVA: Dve decenije otkako su NATO bombe ubile Milicu Rakić

Geleri su je pogodili u kupatilu, dok je sedela na noši. Majka Dušica je, koji trenutak pre, krenula da joj spremi postelju. Za san. Milica je rođena u zoru 9. januara 1996. Ubijena je 17. aprila 1999. godine, u 21.45 u svom kupatilu, zgrada broj osam, Ulica Dimitrija Lazareva Raše, prvi sprat, Batajnica. Geleri NATO bombe rasparčali su prozor, pokidali zavesu… Milica je sedela na noši. Majka Dušica je, koji trenutak pre, krenula da joj spremi postelju. Za san. Tata Žarko pokupio je veš sa štrika i malenu crvenu haljinicu sa izvezenim mačetom u korpi, koje spava. Brat Aleksa prebrojao je igračke. A, njenu lutku smestio je u krevetić, kraj

Obeleženo 75 godina od savezničkog bombardovanja Beograda

Polaganjem venaca na spomen ploču žrtvama savezničkog bombardovanja 1944. godine, na zgradi nekadašnjeg Gradskog porodilišta, na prigodan način obeležena je 75. godišnjica bombardovanja Beograda od strane saveznika u Drugom svetskom ratu, prenosi Tanjug. Vence na spomen obeležje na zgradi u Krunskoj ulici položili su gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, rektor Beogradskog univerziteta Ivanka Popović, i v.d. direktora Zavoda za zaštitu zdravlja studenata Marija Obradović. Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić rekao je da je bombardovanje beogradskog porodilišta teško objašnjiva i apsurdna stvar, „da nas saveznici i prijatelji sa 600 aviona bombarduju”, i da se dese „ovako užasne stvari”. „Ne znam koje bi to reči mogle da objasne, potrebno je da se sećamo i

Hronologija NATO zločina: 16. april – na meti civilni i privredni objekti

Peti put od početka agresije bombardovana je „Petrohemija“. Iz pogođenih postrojenja izlile su se ogromne količine hlora NATO je u noći 16. aprila nastavio dejstva po južnoj industrijskoj zoni Pančeva. Peti put od početka agresije bombardovana je „Petrohemija“. Iz pogođenih postrojenja izlile su se ogromne količine hlora, etilen-dihlorida i vinilhorida. Oštećena su i trafo postrojenja iz kojih se izlilo vrlo toksično ulje – piralen. Sat vremena pre ponoći pogođena je i Azotara. Prilikom gašenja požara povređeno je sedam vatrogasaca. Zbog gustog dima koji je nastao sagorevanjem otrovnih materija veliki broj Pančevaca zatražio je lekarsku pomoć. Deo grada je evakuisan. Borbena avijacija NATO-a ispalila je osam projektila na prištinski aerodrom „Slatina“.

Boško Antić: Tragedija ispod Savskog mosta 1941. godine

Nakon povlačenja u Savsko beogradsko pristanište, posade su monitore Rečne flotile Kraljevine Jugoslavije potopile 12. aprila 1941. godine da ne padnu Nemcima u ruke koji su već bili na prilazima Beogradu Pored već legendarnog monitora „Drava“ i preostala tri monitora Rečne flotile Kraljevine Jugoslavije su izvršila svoj zadatak i pored izdaje komandanta i načelnika štaba Rečne flotile. Nakon povlačenja u Savsko beogradsko pristanište, posade su ih potopile 12. aprila 1941. godine da ne padnu Nemcima u ruke koji su već bili na prilazima Beogradu. Na posade ukrcane na remorkere, inženjerija je srušila savski železnički most i tom prilikom je poginulo 95 članova posade. Ovaj događaj je kod nas ostao nepoznat.

Hronologija NATO zločina: 11. april – ubijena jedanaestomesečna beba

U jednom od najintenzivnijih napada NATO avijacija bombardovala je Prištinu i Đakovicu Noć pred pravoslavni Uskrs 1999. godine, NATO avijacija je, kasetnim bombama i razornim projektilima „tomahavk“, bombardovala selo Merdare, kod Kuršumlije. Te noći poginulo je šest meštana, a 23 je ranjeno. Među poginulima su bili i najmlađa žrtva NATO agresije jedanaestomesečna Bojana Tošović i njen otac. Majka Marija Tošović, koja je bila u sedmom mjesecu trudnoće, teško je ranjena. U jednom od najintenzivnijih napada NATO avijacija bombardovala je Prištinu i Đakovicu. U okolini Prištine u toku noći palo je više od 50 projektila. Ponovo je bombardovan aerodrom Slatina kao i okolina manastira Gračanica. Vojska Jugoslavije je u reonu karaule

RUSI NAS NISU IZDALI…

Promocija knjige ruskog književnika i srpskog dobrovoljca… Pisac knjige koja je izašla iz štampe uoči 12. aprila 2019. godine, dana obeležavanja „Dana ruskih dobrovoljaca“ koji je pod tim nazivom zvanično ustanovila Repubila Srpska, ruski književnik i novinar i srpski dobrovoljac Boris Zemcov lično će učestvovati u promociji svoje knjige koja se pojavila na srpskom jeziku. Knjiga „Rusi nisu izdali…“ neraskidivim nitima je povezana sa dva teška iskušenja srpskog naroda u periodu posle Drugog svetskog rata – sa borbom za očuvanje i opstanak srpske državnosti sa druge strane reke Drine posle raspada Jugoslavije i sa zločinačkim bombardovanjem srpskog naroda od strane neonacističkog NATO pakta. U prvom slučaju kao ruski dobrovoljac, učesnik

Đorđe Bojanić: Albert Avdijev, ruski dobrovoljac (snajperista), na tribini „Dvadeset godina od bitke za Paštrik“ u Vranju.

Naš brat Avdijev, junak… koji se borio za nas. Njegovo herojstvo i borba za srpski narod i pravoslavlje ogleda se, pored ostalog, u činjenici da, kada ga je teroristički snajper pogodio u desno, on je svoj snajper prebacio na levo oko i nastavio da se bori dok nije pao u nesvest. Posle tragedije prebačen je u bolnicu u Prištini, a onda na VMA u Beogradu. Čim se malo oporavio, pobegao je iz bolnice i vratio se na ratište. Izgubio je desno oko, ranjen je i u ruku i ratni je vojni invalid (100%). Avdijev je iz Vladikavkaza, on ima ratnu priču od koje se može napisati ceo roman. Pored Avdijeva

NAJNOVIJE VIJESTI

Mračni bezdan smrti

Doktor Nikola Nikolić (1896-1986) bio je član organizacije Mlada Bosna, aktivni učesnik

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.