arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Glina stara Glinska crkva

ZLOČINI HRVATSKIH USTAŠA: Ubijanje srpskog naroda u Gornjem Taborištu, kod Gline, od strane svojih komšija

19. jul 2021.

Selo Gornje Taborište nalazi se na području opštine, odnosno nekad i kotara (sreza) Glina, na Baniji. Udaljeno je oko 18 kilometara severno od Gline, na putu koji vodi do sela Slatine, na reci Kupi. Kod sela je i raskrsnica puteva koji vode na istok, do sela Stankovca, na reci Glini, i na zapad, do puta na Kordunu koji spaja Vrginmost sa selom Lasinja, na severu, na reci Kupi. Srbi u Gornjem Taborištu doživeli su u Drugom svjetskom ratu nekoliko puta strašne zločine od strane hrvatskih ustaša iz svoga i okolnih sela. Doživeli su najstravičnija klanja i ubijanja od Hrvata, svojih komšija, dotašnjih dobrih poznanika i prijatelja. Doživeli su i pokrštavanje

„Srbi Banije u koncentracionom logoru Mauthauzen“ Miloša Bajića

8. jul 2021.

Podsjećamo da se pojavila za istoriju srpskog naroda Banije izuzetno vrijedna knjiga: „Srbi Banije u koncentracionom logoru Mauthauzen“, autora Miloša Bajića, pjesnika i među prognanim Srbima u Srbiji istaknutog kulturnog poslenika. Srpski narod, do građanskog rata u Hrvatskoj devedesetih godina većinski narod Banije, dugo je muku mučio sa sređivanjem popisa svojih stradalnika – boraca ili žrtava ratova u 20. vijeku. Tek u drugoj njegovoj polovini istraženo je i ubilježeno mnogo toga što je trebalo da se radi i ranije uradi. I to što je urađeno, urađeno je zahvaljujući prije svega entuzijazmu pojedinaca. Ali, da ne idemo sad u tu dugu, tešku i komplikovanu priču. Knjiga Miloša Bajića, čiji je izdavač

Zašto se predsjedica Srpske slika s fratrom Pupovcem?

11. februar 2021.

Posjeta zemljotresom ugroženim područjima na Baniji, mogla je biti udešena sastancima isključivo sa predstavnicima SPC. Koji je interes zvaničnika Srpske da se sastaju sa Hrbinom Pupovcem? Ako je neko zaboravio, Milorad Pupovac i njegovo Srpsko narodno vijeće, najsnažnija su poluga Neovisne Republike Hrvatske u unijaćenju, latinizaciji i pohrbljenju preostalog srpskog stanovništva. Oni izdržavaju, od novca koji u visini do dva miliona evra godišnje Vlada Hrvatske uplaćuje na ime „srpske nacionalne manjine“, protivsrpske persone kakva je Viktor Ivančić ili Boris Dežulović, u novinama Novosti štampajući dva lista ćirilicom. Da se puno ne vidi i ne uvrijedi sponzore onih koji se predstavljaju u ime nekad konstitutivnog srpskog naroda u SR Hrvatskoj. Na

Promocija knjige "Krst na križu"

Pusta zemlja Banija..

31. decembar 2020.

Srba danas gotovo da i nema na prostoru između Dvora na Uni, Gline, Petrinje i Dubice. Sunja osuđena na tiho umiranje, kao i Kostajnica. Preostale Srbe ubija samoća. Pitomina rađa, grane se savijaju, ali sve propada Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. januar  2016. godine. Krovoi su celi, ponegde i novi, ali ispod njih nema života. Vrata zaključana, na podrumskom ulazu katanac, na gredama paučina. Laste su otišle sa ljudima i ne vraćaju se, jer ljudi se nisu vratili. Laste se gnezde tamo gde se čuje ljudski glas. Isto je sa vodom; oslabili potoci, mnogi izvori usahli, Sunja plića od gležnja. Ako nema ko da je troši, voda

„Krajina kao sudbina“- intervju sa Mićom Jelićem Grnovićem

8. decembar 2020.

Gospodine Jeliću Grnoviću, zadovoljstvo mi je što ste pristali na ovaj intervju. Za početak, recite našim čitaocima nešto o svom odrastanju, školovanju, studijama u Zagrebu i kako ste se našli na mjestu ministra kulture RSK? Razgovor vodio: Jovo Radović Rođen sam trećeg marta 1942. godine u banijskom selu Jasenovčani, dakle za vrijeme Drugog svjetskog rata i zločinačke vladavine Nezavisne države Hrvatske pod čijom su vlašću Srbi bili potpuno obespravljeni. Dakle samim činom stvaranja te zločinačke tvorevine počelo je odvođenje viđenijih Srba i Srba solunskih dobrovoljaca na razna stratišta gdje su mučeni,klani i ubijani. Takođe prevođeni su nasilno u katoličanstvo . Mnogi su kao u glinskoj crkvi danima kolektivno klani umjesto

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Živaje i Sunje na Baniji

28. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA ŽIVAJA I SUNjA ŽIVAJA Mihajlo Kotljarevski, jerej, Živaja Mučile su me ustaše govoreći: „Jedi vlaški skote, svetu zemlju hrvatsku” „Dana 31. marta 1941. godine bio sam pozvan u vojnu službu i raspoređen u 67. poljsku bolnicu u Veliku Mlaku između Zagreba i Velike Gorice za vojnog sveštenika. U toj samostalnoj jedinici među oficirima nije bilo ni jednog Srbina, a od 100 vojnika samo ih je bilo šestorica Srba. Važno je ovdje primijetiti da, iako je već počeo rat, ta bolnica je tek 7. aprila 1941. godine naveče dobila

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Kostajnice

27. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA KOSTAJNICA Pero Drakulić, Hrastovac Na putu, koji nas je vodio u tu dolinu smrti naišli smo na gomile pobijenih Srba Kad putnik namjernik iz pravca Petrinje ili Sunje ide u Kostajnicu. dočekat će ga na samom ulazu u grad prijelaz preko željezničke pruge Sunja – Banja Luka. Tu obično treba duže čekati da prolaz bude slobodan. Odmah kod prijelaza, s lijeve strane, uz cestu se nalazi ciglana, čiji stari dimnjak visoko stremi prema nebu kao da upozorava na jedno mjesto koje je poznato po zlu glasu. Naime, skrenete

Dr Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Petrinje

26. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA PETRINjA Stevo Simić, Cepeliš Hrastovica Tukle su nas ustaše, gazile nogama, čupale kosu i brkove Godine 1941. imao sam 44 godine života, suprugu i dvoje djece. Mirno smo živjeli i bili u dobrim odnosima sa susjedima Hrvatima. Pomagali smo se u poslu, išli jedni drugima na svetkovine, Božić, Uskrs, Krsnu slavu i druge praznike. Međutim sve se promijenilo kada se uspostavila Nezavisna Država Hrvatska 10. aprila 1941. godine. Već 18. toga mjeseca iste godine uhapsio me ustaški povjerenik iz Hrastovice, učitelj Milan Banić. Sutradan me oslobodio Hrvat, trgovac

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Baniji u selu Veliki Gradac

25. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA VELIKI GRADAC Gligorije, Gligo Živković, Veliki Gradac „Volite li da vas koljemo noževima ili ubijamo iz pušaka?” pitale su ustaše! „Godine 1941. imao sam 50 godina života. Dana 19. novembra iste godine iz Petrinje došle su ustaše u Kraljevčane i iz njega rasporedile i u naša druga srpska sela: Veliki Šušnjar, Dodoše, Grabovac, Martinoviće, Veliki Gradac i druga. Većina muškaraca uspjela je pobjeći u obližnje šume. U selima su ostale uglavnom žene s djecom i starci. Nekoliko žena imale su pisma dobijena od svojih muževa koji su bili

Veljko Ostojić: Dok Krajina mirno spava

21. jul 2020.

Negdje nad KrajinomZavijaju sada vuciStari Krajiški hajduciOstavljam ti inat i prkosBol i patnjuRadost i tuguKišu i dugu Zjenico oka mogaOstavih te bez srca svogaIza sedam goraMoja se duša vratiti moraNestali smo preko noćiKolona mučna osta u namaŽalimo te godinamaKad god vjetar tamo piriMoje se srceBez tebe ne miriNađem te u svakom stihuMnogim neprospavanim noćimaI suznim očimaNestao sam preko noćiDa li ću ikad kući poćiSpavaj mi Krajino mojaVole te djeca tvoja… Veljko Ostojić Izvor: Banija onlajn

veritas2.jpg

DANAS 27 GODINA OD POGIBIJE I RANjAVANjA SRBA U VOZU KOD GLINE

14. jul 2020.

Danas se navršilo 27 godina od kada je, naišavši na minu blizu mosta južno od Gline, eksplodirao voz u kojem su se nalazili srpski civili i u kojem su na licu mjesta izgorjele Maca Dančula /70/ i Soka Roknić /43/, a oko 30 civila teško ranjeno, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“. Istog dana je u glinskoj bolnici višestrukim teškim povredama podlegao i Janko Radujković /70/. Pero Gvojić /36/ je u eksploziji ostao bez obje noge, Janko Jakšić /34/ je izgubio jednu nogu, kao i Đuro Jakovljević /44/, dok je oko 25 putnika, uglavnom žena i djece, teže i lakše izranjavano. Među ranjenima je bila i četrnaestogodišnja Zorana Roknić, kćer

Išarani spomenici žrtvama ustaškog terora u Banskom Grabovcu

16. april 2020.

Nepoznati počinilac, ili više njih, sinoć je devastirao spomenik NOB borcima i žrtvama fašističkog terora u banijskom selu Banski Grabovac kod Petrinje. Autor: Dušan Velimirović; Izvor: Srbi.HR; april 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Spomenik banijskim borcima koji su 23.7.1941. u znak pobune napali ustaške jedinice, sinoć je devastiran, a štetu je prijavio jedan stanovnik sela. Na spomen pločama crnim sprejom ispisane su parole „Srbe na vrbe“, „Za dom spremni“, „U“, „Pozdrav iz

Savo Štrbac: (Ne)pravda na evropskom sudu

9. februar 2020.

I do sada je bilo malo procesiranih pripadnika hrvatskih oružanih snaga za ubistva Srba a poslije „presedentskih“ odluka hrvatskog US i ECHR biće ih još manje. Evropski sud za ljudska prava (ECHR) je 16. januara ove godine objavio odluku u predmetu „Kušić  protiv Hrvatske“ kojom je proglasio zahtjev podnosioca nedopuštenim, zbog toga što nisu iscrpeli sva dostupna i efikasna domaća pravna sredstva predviđena članom 35. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (dalje: Konvencija) prije podnošenja zahtjeva tom sudu. Ova odluka je konačna. Nedeljka Kušića (61) i njegovog sina Peru (36), civile srpske nacionalnosti, iz njihove kuće u Sisku odveli su 5. februara 1992. muškarci u maskirnim uniformama. Sutradan

U Zagrebu identifikovani posmrtni ostaci 13 srpskih žrtava

22. oktobar 2019.

U Zagrebu je obavljena identifikacija posmrtnih ostataka 13 srpskih žrtava stradalih na području Hrvatske u toku oružanog sukoba na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 1995. godine, saopšteno je iz Komisije za nestala lica Vlade Srbije. Identifikacija je obavljena danas u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, uz prisustvo članova porodica. U saopštenju je navedeno da su u Glini ekshumirani posmrtni ostaci pet osoba, u mjestu Šaš i Ličnoj Jasenici posmrtni ostaci po dvije osobe, a u Malom Kozincu, Tušilovcu, Gornjem Sjenaku i Poljanama po jedne osobe. Posmrtni ostaci svih 13 lica identifikovani su metodom DNK analize, a njihova sahrana biće obavljena u skladu sa izraženim

Amidžić: Hrvati su mi ubili oca, a mene proglasili četnikom. Imao sam samo 15 godina (VIDEO)

12. oktobar 2019.

„Neke stvari se nikada ne zaborave. Ljudi pokušavaju da šminkom sakriju sve, da se prave da je sve normalno.“ Popularni TV voditelj Ognjen Amidžić otvorio je dušu u „Novom jutru“ i Predragu Sarapi ispričao sve o ubistvu oca Zorana, kojeg je izgubio kada je imao samo 15 godina. Voditelj je prvi put progovorio o ovome posle 28 godina i otkrio da je njegov otac zajedno sa kolegama koje su radile na dopisništvu poginuo na radnom zadatku. „Ja sam prvi put pričao o tome posle 28 godina, generalno ne volim da pričam o tome, ali odlučio sam da progovorim zbog svih ljudi koji su činili čitav tim. Evo, prošlo je 28

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA