fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Srpska vojska donela slobodu na Mitrovdan

Ugledni budvanski istoričar dr Miroslav Luketić o (ne)spornim činjenicama u vezi sa oslobođenjem Budve 1918. godine. Boka kotorska, Budva i Paštrovići nisu ušli u sastav Kraljevine SHS preko odluka Podgoričke skupštine, već samostalno

Bilbord kojim se najavljuje proslava stogodišnjice oslobođenja Budve
Bilbord kojim se najavljuje proslava stogodišnjice oslobođenja Budve

U rat koji besni u Budvi, ali i celoj Crnoj Gori – povodom bilborda kojima se najavljuje proslava oslobođenja Budve 8. novembra 1918. godine, a s druge strane se osporava srpskoj vojsci da je ona oslobodilac – uključio se ugledni naučnik, istoričar, autor više knjiga iz prošlosti Budve i Paštrovića, Budvanin dr Miroslav Luketić. Na argumentovanu reč o tome naterala ga je, kako kaže, profesionalna dužnost, bez „primesa“ politike.

– Okružje bokokotorsko, kojemu je pripadala Budva sa knežinama Maine, Pobori, Brajići i izdvojenom opštinom Paštrovskom, odlukom velikih sila 1814. godine dodeljeno je Austrougarskoj monarhiji – ističe Luketić. – Dakle, Boka kotorska je više od stotinu godina, sve do 1918, ulazila u sastav Kraljevine Dalmacije.

Kada je Crna Gora 1914. godine objavila rat Austrougarskoj, objašnjava Luketić, austrijska vojska se povukla iz Budve i front je uspostavljen u Grblju. Više stotina žitelja ovog kraja dobrovoljno je stupilo u crnogorsku vojsku. No, kapitulacija Crne Gore 1916. godine primorala je dobrovoljce iz Budve i Paštrovića da napuste ovaj kraj i da zajedno sa srpskom vojskom pređu Albaniju i ratuju na Solunskom frontu. U Muzeju manastira Praskvica, na spomen-ploči su urezana imena Paštrovića – učesnika balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Ukupno ih je šest stotina.

Austrijska vojska je posle crnogorske kapitulacije ponovo zaposela Budvu i nastao je pogrom. Oni koji su bili u crnogorskoj vojsci ili sarađivali s njom, a nisu odstupili, bili su uhapšeni. Sedam Paštrovića je streljano na Španjoli u Herceg Novom, mnogi su internirani u logore, a nad njihovim porodicama je sprovođen teror. Naročito se to događalo u Paštrovićima, jer je najviše njih odstupilo sa srpskom vojskom i borilo se na Solunskom frontu.

Posle sloma okupatora i raspada monarhije, održana je Podgorička skupština, koja je odlučila da se Crna Gora ujedini sa Srbijom.

– Boka kotorska nije imala svoje predstavnike na Podgoričkoj skupštini, jer nije bila ni deo Crne Gore – navodi Luketić. – Ona se posle propasti Austrougarske, zajedno sa Budvom i Paštrovićima, na osnovu odluke Narodnog vijeća, odlučila da se pripoji Srbiji. Budva, dakle, nije ušla u sastav Srbije, odnosno Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca preko odluka Podgoričke skupštine, već samostalno. Treba naglasiti da se u to vreme većina žitelja Boke izjašnjavala kao Srbi, što je važilo i za područje Budve i Paštrovića.

A šta se događalo u Budvi 8. novembra 1918. godine?

Dr Luketić kaže da su toga dana jedinice srpske vojske svečano dočekane kao oslobodioci Budve. Posle viševekovne dominacije stranih sila, Budva je dočekala oslobođenje. Bio je to narodni praznik za pamćenje, o čemu svedoči očevidac, ugledni Budvanin Milo Ljubiša, koji je dao opis dočeka srpske vojske koji se čuva u Arhivu Budve.

– Srpska vojska je za Budvu bila oslobodilačka, to je bila njena vojska u kojoj se borilo oko hiljadu ljudi iz ovoga kraja – zaključuje Luketić.

Budvanski istoričar podseća da je 12. decembra 1931. posle svečanosti zbog otvaranja izgrađenog kolskog puta Cetinje-Budva, otkrivena spomen-ploča iznad glavnih ulaznih vrata stare Budve, na kojoj piše ćirilicom „Na uspomenu dolaska hrabre i pobedonosne srpske vojske, koja posle junačkih pobeda oslobodi Budvu, na Mitrov dan 8. novembra 1918. godine“. Na vrhu ploče je Njegošev stih „Pokolenja djela sude“, a ispod teksta stoji „postavlja opština budvanska“.

I ova ploča je u ranijoj, ali i skoroj prošlosti bila na „tapetu“. Tražili su njeno uklanjanje pojedinci i neke partije, jer navodno ne odražava istinu. S tim u vezi dr Luketić iznosi jedan veoma važan i zanimljiv detalj:

– U slavnom Trinaestojulskom ustanku, ustanici Brajića su porazili fašistički, italijanski bataljon koji se kretao prema Cetinju – kaže Luketić. – Ogorčeni zbog poraza, fašisti su posle toga pucali u spomenik Stefanu Mitrovu Ljubiši u gradskom parku, srušili ga i sa postamenta odneli dva bočna izlivena bronzana reljefa. Tom prilikom, komandant Budve italijanski pukovnik je naredio da se skine spomen-ploča iznad gradskih vrata.

Spomen-ploča iznad glavnih ulaznih vrata stare Budve, otkrivena 12. decembra 1931. / Foto V. Kadić
Spomen-ploča iznad glavnih ulaznih vrata stare Budve, otkrivena 12. decembra 1931. / Foto V. Kadić

Predsednik opštine budvanske u to vreme bio je Petar Luketić, iskreni rodoljub, čovek široke kulture i znalac stranih jezika. Obratio se komandantu rečima: „Gospodine pukovniče, vidite li na starim gradskim zidinama brojne simbole mletačke vladavine: isklesane lavove, grbove i natpise. Njih naš narod nije dirao, nije skidao, iako oni predstavljaju znakove tuđinske vladavine na ovim prostorima. Vi, kao predstavnik nacije koja se ponosi starom kulturom, naređujete da se skine naš spomenik, u našoj zemlji.“

Pukovnik je odustao od naredbe i ploča je spasena.

 

BEZ BORBE

Miroslav Luketić (na slici) kaže da je istina da su jedinice srpske vojske ušle u Budvu na Mitrovdan 1918. bez borbe.

– No, i ja sam, kao sedamnaestogodišnji partizan s puškom u ruci, zajedno s drugovima ušao 22. novembra 1944. u Budvu bez borbe, jer su se nemačke snage pre toga povukle. Zar ćemo zbog toga osporavati datum oslobođenja Budve u Drugom svetskom ratu, koji redovno slavimo? – zapitao se Luketić.

Autor: Savo Gregović / Veliša Kadić

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Pljevlja proteruju kralja Petra Karađorđevića

Budva: Oskrnavljena ploča srpskoj vojsci iznad ulaza u stari grad

Pejović: Povampirenju fašizma odgovorićemo onako kako …

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: