arrow up

Podijelite vijest:

Srbija može da dobije muzej Draže Mihailovića?

Srbija bi mogla da dobije muzej posvećen vođi četničkog pokreta Draži Mihailoviću, sedam decenija posle njegove smrti, pišu “Večenje novosti”.

Draža Mihailović
Draža Mihailović

Taj listi navodi i da, iako je osnivanje tog muzeja još samo na nivou plana, već sada je jasno da će probuditi nikad uspavane duhove srpske prošlosti.

Kako navode, iza ove inicijative stoji njegov unuk, Vojislav Mihailović i grupa poštovalaca ravnogorske tradicije, a ideja je da se na jednom mestu sakupe lični predmeti, dokumenti i literatura posvećeni njegovoj borbi.

Mesto ove postavke još nije određeno, ali je moguće da će biti na mestu gde se nalazi kuća u kojoj je Mihailović sa porodicom živeo pre rata – u Bregalničkoj 24 u Beogradu.

Vojislav Mihailović smatra da bi najbolje bilo da se napravi fond koji bi prikupio novac za otvaranje i održavanje muzeja, u čijem bi nadzornom odboru bili ugledni akademici, profesori, vladike…

Već sama ideja raspiruje nove polemike, uglavnom bazirane na starim argumentima, ističu “Novosti”.

Kako navode, akademik Matija Bećković u ovoj inicijativi vidi priliku za završetak višedecenijskog sukoba partizana i četnika, a osnivanje ovakve ustanove pozdravlja i istoričar Miloslav Samardžić.

S druge strane, predsednik SUBNOR-a Dušan Čukić u ovoj inicijativi vidi još jedan pokušaj rehabilitacije.

“Mihailović je osuđeni ratni zločinac. Ne znam čemu sad služe te ideje o rehabilitaciji. Ako neko hoće da otvara privatne spomen sobe ili muzeje neka ih otvara. Mogu da razumem razloge prodice, ali ne i drugih ljudi”, rekao je Čukić.

Istoričar i potpredsednik SNS Predrag Marković skeptičan je prema ideji osnivanja svakog muzeja posvećenog samo jednoj ličnosti.

Izvor: TANJUG

POKOLj - Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.
POKOLj – Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​