arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Srbija definisala srpski kulturni prostor

Srpski kulturni prostor koji ne podrazumeva samo teritoriju države Srbije, već i prostor na kome je srpski narod tokom istorije ostavio tragove materijalne i nematerijalne kulturne baštine i samim tim se srpski kulturni prostor preklapa sa drugim prostorima.

Staro Nagoričino kod Kumanova, biser Milutinovih neimara iz 14. veka (Foto Nikola Trklja)

Vlada Srbije usvojila je danas Strategiju razvoja kulture do 2029. godine sa Akcionim planom, a Ministarstvo kulture ocenjuje da je reč o osnovu za razvoj kulture i velikom iskoraku u normiranju te oblasti u Srbiji.

Srbija, inače nikad ranije nije imala takav strateški dokument, a ovim koji je predložen uređuje se ciljeve i prioriteti u razvoju kulture.

Strategijom se takođe planski i sistematski reguliše javni interes u oblasti kulture i određuju strateški prioriteti razvoja kulture u navedenom desetogodišnjem periodu.

Strategija definiše srpsko kulturno jezgro i srpski kulturni prostor koji ne podrazumeva samo teritoriju države Srbije, već i prostor na kome je srpski narod tokom istorije ostavio tragove materijalne i nematerijalne kulturne baštine i samim tim se srpski kulturni prostor preklapa sa drugim prostorima.

Akcioni plan, kao sastavni deo Strategije, predviđa način ostvarivanja postavljenih, jasnih ciljeva, koji obuhvataju: promišljenu zakonodavnu aktivnost i odgovornu kadrovsku politiku, opredeljenost za zaštitu i negovanje nacionalne kulture, zaštitu kulturnih prava nacionalnih manjina i drugih osetljivih društvenih grupa i unapređenje uzajamnog razumevanja.

Takođe, Akcioni plan podrazumeva široku dostupnost kulture i ravnopravno učešće u kulturnom životu, što podrazumeva razvoj kulturnih potreba građana, posebno dece i mladih, naročito putem medija zaštitu i vrednovanje kulturnog nasleđa kao neobnovljive i jedinstvene zaostavštine.

Takođe, to podrazumeva podsticanje i promovisanje umetničkog stvaralaštva kao slobodnog izraza ljudskog duha, kao i aktivno učešće u međunarodnoj kulturnoj razmeni i doprinošenje ugledu zemlje u svetu, te savremene modele finansiranja i shvatanje kulture i kao značajnog privrednog potencijala, prenosi Tanjug.

Ministarstvo kulture i informisanja očekuje da će Strategija u najskorijem roku biti usvojena i u Skupštini Srbije.

Izvor: POLITIKA

NAJNOVIJE VIJESTI

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Pregled podataka

Radi orijentacije o približnom broju žrtava hrvatskog logora smrti Jasenovac prilažemo i ovaj

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​