arrow up

Podijelite vijest:

Srbi ogorčeni zbog zabrane obilježavanja Pokolja* u Garavicama

Sve dok se pitanje velikog priliva migranata ne riješi, na području Unsko-sanskog kantona sve manifestacije javnog karaktera biće otkazane, a među njima i održavanja komemorativnog skupa u Garavicama kod Bihaća, najavljenog za 14. septembar, izjavio je za Radio-televiziju Republike Srpske, ministar MUP-a Unsko-sanskog kantona, Nermin Kljajić.

Srbi nakon ovakne odluke oštro reaguju smatrajući da je za održavanje 78. godišnjice ustaškog zločina u Garavicama kod Bihaća, počinjenom nad više od 12.000 Srba u Drugom svjetskom ratu, trebalo da bude više razumijevanja i da je za ovaj događaj trebalo da budu obezbijeđeni odgovarajući uslovi.

Srbi ubijeni na jednom od najvećih stratišta srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu zaslužili su dostojanstveni pomen, a ne njegovu zabranu, poručio je predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH, Đorđe Radanović.

On je, komentarišući odbijanje MUP-a Unsko-sanskog kantona, da odobri zahtjev za održavanja komemorativnog skupa na ovom stratištu, istakao da ova odluka vrijeđa žrtve i njihove potomke, dodajući da je nepromišljena i da može imati dalekosežne posljedice.

– Smatramo da je krajnje nekorektna i promašena odluka MUP-a Unsko-sanskog kantona, jer se oni igraju sa komemoracijom ubijenim ljudim, a kada se igrate time, onda se igrate i sa komemoracijom svih ubijenih ljudi, ne samo Srba. Onda se igrate i sa komemoracijama Bošnjacima u Republici Srpskoj ili na nekim drugim mjestima, tako da je kantonalni MUP totalno pogriješio i donio odluku o kojoj očigledno nisu dobro razmislili i nisu vidjeli dalekosežnost takve odluke – navodi Radanović.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Milorad Kojić izjavio je da je zabrana nedopustiva i da će se sigurno pronaći način za pomen stradalima u Garavicama i u drugim mjestima.

– Zabrana obilježavanja 78. godišnjice od stradanja u Garavicama predstavlja ponavljanje zločina. Nedopustivo je to što je MUP Unsko-sanskog kantona zabranio održavanja komemorativnog skupa u Garavicama kod Bihaća, trećem po veličini stratištu srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu, jer se time žele minimizirati zločini počinjeni nad Srbima – ističe Kojić.

Prema bezbjednosnoj procjeni Uprave policije Unsko-sanskog kantona, zbog velikog priliva migranata, a radi očuvanja bezbjednosti na ovom području, zabranjena su sva javna okupljanja, između ostalog i komemorativni skup u Garavicama.

– Sve dok pitanje migracija ne pokušamo riješiti sa institucijama BiH, sve manifestacije javnog karaktera će na području našeg kantona biti otkazane. Strahujemo od incidenata da ne bi došlo do sukoba imeđu naših građana i migranata i iz tog razloga naše policijske snage su na terenu i moramo učiniti sve da pitanje bezbjednosti u našem kantonu očuvamo – naveo je Kljajić.

Bezbjednost građana je na prvom mjestu, ali su vlasti Unsko-sanskog kantona trebalo da imaju više poštovanja prema žrtvama i razumijevanja za komemorativni skup u Garavicama, ističu u prijedorskoj Organizaciji porodica zarobljenih, poginulih i nestalih.

– Mogu da ih razumijem zbog ove migrantske krize i cjelokupne situacije s tim, ali mogli su ipak naći način da se komemoracija održi. Ipak je to pomen za stradale Srbe na tim područjima. U pitanju je veliki broj stradalih Srba i smatram da su ipak mogli obezbijediti uslove za održavanje pomena – kaže Zdravka Karlica, predsjednica Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Grada Prijedora.

Na području Unsko-sanskog kantona boravi oko 7.000 migranata, od kojih oko 3.500 nema prihvatni smještaj.

Izvor: RTRS

POKOLj: Naziv za genocid počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Više pročitajte OVDJE.

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​