arrow up

Podijelite vijest:

Spomenik heroini Diani Budisavljević

Beograd vraća dug humanoj Austrijanki koja je iz Jasenovca i drugih logora smrti spasla 12.000 srpske dece. Konkurs za idejno rešenje biće raspisan ove nedelje

Statua bi mogla da se nađe u Tašmajdanskom parku
Statua bi mogla da se nađe u Tašmajdanskom parku

ZABORAVLJENA heroina Drugog svetskog rata, Austrijanka Diana Budisavljević, koja je iz Jasenovca i drugih ustaških logora smrti spasla gotovo 12.000 dece, dobiće spomenik u Beogradu! Ova odluka Skupštine grada, usvojena na sednici pre nekoliko dana, neka je vrsta epiloga akcije oživljavanja sećanja na ovu humanu i plemeniti ženu, koju su „Večernje novosti“ pokrenule pre pet godina. Od tada je kroz seriju tekstova javnost upoznata sa Dianinim delima, ulica na Dedinju nosi njeno ime, Srpska pravoslavana crkva posthumno ju je odlikovala Ordenom carice Milice, a uskoro će i deo Beograda dobiti njoj posvećen – spomenik.

Po rečima gradskog menadžera Gorana Vesića, predsednika Odbora za podizanje ovog spomena, buduća statua mogla bi da se nađe u Tašmajdanskom parku, ali još se razmatra tačna lokacija.

– Konkurs za idejno rešenje biće raspisan u toku nedelje, a nema sumnje da to mora biti delo dostojno imena i čina Diane Budisavljević – kaže Vesić. – Na prvoj sednici Odbora razgovaraćemo i o mestu na kome će biti postavljen spomenik. Jedna od mogućih lokacija je Tašmajdanski park. Čast mi je što sam predsednik ovog odbora, a Beograd i Skupština grada najzad će se odužiti Diani Budisavljević. Zahvalan sam i „Novostima“ što su sa srpskom javnošću podelile saznanje o delima ove žene, najvećoj operaciji spasavanja i najvećoj humanitarnoj akciji u Drugom svetskom ratu.

Inicijativu je podnelo Udruženje logoraša i potomaka „Jesenovac“, koje okuplja preživelu decu logoraše iz logora u Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata.

– Mnogi od nas su preživeli samo zahvaljujući Diani Budisavljević, koja je zaslužna za spasavanje više hiljada srpske dece koja su bila zatočena u ustaškim logorima – kažu u Udruženju. – Inicijativu smo pokrenuli 2013. godine. Ukazali smo na nedovoljnu brigu o žrtvama srpskog naroda u prethodnim ratovima, čuvanju sećanja na te žrtve i obeležavanju stratišta gde je srpski narod stradao. Ovom prilikom ponovo podsećamo na ličnost Diane Budisavljević kojoj bi i Beograd trebalo da se oduži spomen-obeležjem koje bi podsećalo na njeno veličanstveno delo.

Ova odluka, ali i odluke kojima je Diana Budisavljević dobila ulicu u Beogradu, Banjaluci, Kozarskoj Dubici, Zagrebu i Sisku, predstavlja Diana_Budisavljevic_003samo deo brisanja nepravde koja je naneta jednoj od najvećih srpskih dobrotvorki. Herojsko delo rođene Austrijanke iz Inzbruka, dugo je bilo na marginama zvanične istorije.

VELIKO DELO

Diana Budisavljević, Austrijanka udata za profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu Julija Budisavljevića, sama je organizovala akciju spasavanja dece iz logora NDH. Ovaj poduhvat ocenjuje se kao najveća humanitarna akcija u Evropi tokom Drugog svetskog rata. U stalnom strahu od ustaških vlasti, ona je odlazila u zloglasne logore i evakuisala izgladnelu i bolesnu decu, uglavnom sa Kozare, Korduna, ali i iz ostalih bosanskih i hrvatskih sela. Vodila je precizne spiskove svih mališana i zahvaljujući tome, najveći broj ove dece sačuvao je svoje ime i poreklo.

 

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

BISTE I SPOMENICI KRALJU ALEKSANDRU PRVOM, PEKIĆU I BUDISAVLJEVIĆEVOJ

PROMOVISANA LOMOVIĆEVA „KNJIGA O DIANI BUDISAVLJEVIĆ“

Milana Babić: Diana

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​