arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Slovo na Dan Republike Srpske

 

1995. godine kao dječak od 9 godina bio sam svjedok kolona protjeranih Srba iz Republike Srpske Krajine. Slike spaljenih civilnih vozila, bombardovane od strane hrvatske avijacije, do danas su mi urezani u sjećanju.

Tada sam bio premlad da bih znao da ovo nije prvi put u našoj novijoj istoriji, da avijacija susjedne zemlje bombarduje kolonu srpskih civila.

Nedugo zatim, moja će porodica ugostiti rodbinu iz Podvidače i Sanskog Mosta. Nama djeci je to bilo drago jer smo imali više drugara za ulični fudbal. Međutim, moja braća i sestre nisu došle kod nas zbog fudbala. Oni su protjerani od strane hrvatsko-muslimansko-nato vojske. Do danas, jedan dio njih je otišao u Ameriku, drugi dio se skućio u Prijedoru, a samo nekoliko njih se vratilo svojoj kući.

Danas na Dan Republike možemo čuti, sa raznih strana i iz različitih pobuda, kako su Republiku Srpsku stvarali kriminalci, ludaci, zločinci, kako je ona „genocidna tvorevina“, itd. Ali, zar nisu slične optužbe pljuštale po Srbima i 1914. i 1941. iz Berlina, Beča, Budimpešte, Zagreba, Sarajeva…? Zar i Gavrila nisu proglasili zločincem, bolesnikom, ludakom? Zar i kralja Aleksandra nisu ubili zbog njegovog „zločina“ i „ugnjetavanja“? Zar i djecu Kozare nisu tamanili zbog pobune njihovih zločinačkih roditelja? Zar NATO avioni nisu bombardovali pijace i vozove po Srbiji, kako bi spriječili „genocid“?

Pitam se, da je kojim slučajem te 1995. godine nestalo Republike Srpske, da je ostvaren plan „granice na Drini“, da li bih ja bio kod svoje kuće, ili bih možda bio građanin Novog Sada, Ričmonda, Ljubljane, Pariza, svih ti lijepih gradova u kojima imam rodbine? Da li bi Balkan bio plemenitiji bez Republike Srpske? Da li bi zapadno od Drine bilo manje kriminala, zločina, ludaka, siromaštva, da je kojim slučajem Republike Srpska nestala pod naletom humanih NATO bombi, tekbira mudžahedina, i potomaka tisućljetne kulture i nasljednika multietničke tradicije aga i begova?

Ovo što ja danas sjedim kod svoje kuće u svome gradu, i pišem ove redove na Dan Republike Srpske 2019. godine, zasluga je tih „zločinaca“, „kriminalaca“, „ludaka“ koji su stradali od porodilišta, do staračkih postelja, od Baščaršije, preko Koridora, do Vozuće, Ozrena, Srebrenice, Veleža, Majevice, Jahorine, Igmana, Vlašića, Glamoča, Grmeča, itd.

Srećan Dan Republike potomcima nedoklanog plemena uz riječi kralja Stefana Tvrtka I Kotromanića, prinesene u molitvi Sv. Stefanu:

„ Veoma je prijatno proslavljati Tebe kako dolikuje i istinskom vjerom i ovom, dakle pobožnom i radosnom riječju obratiti se Tebi, o prvomučeniče Hristov Stefane. Ti se, pak, za one što te kamenovahu moljaše govoreći: ‘Gospode, ne uzmi im ovo za grijeh, jer ne znaju šta čine’.“

AUTOR: Boris Radaković

Izvor: http://srbiubih.com

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​